Ljetna anksioznost i depresivnost - zašto i kako nastaje?

Je li moguće da netko postane anksiozan i depresivan u ljetnim mjesecima? Moguće je, vjerovali ili ne. Da, čekaju čitavu godinu ljetni odmor kao ozeblo sunce, a čitav se taj period prije i poslije godišnjeg pretvori u veoma stresni period koji prisjedne mnogim osobama koje postanu anksiozne. Nije čudno jer se anksioznost javlja često kad god postoji neki prijelaz. To može biti promjena godišnjih doba, promjena posla, izlazak iz veze. Tako ni ljeto nije izuzeto promjena za mnoge ljude.

To su svakodnevne male promjene koje kod nekih postaju okidačima za tjeskobu - toplije vrijeme pa čak i visoke temperature zbog kojih mnogi ne mogu spavati, duži dani, prelazak na ljetnu odjeću, a i s tim u vezi - nesigurnosti po pitanju izgleda. Sve to može biti okidač za neraspoloženje, manjak motivacije, zabrinutost, umor i općenito jedno opće stanje anksioznosti.

O čemu se radi?

Iako se sezonski afektivni poremećaj uglavnom javlja na jesen ili zimu, može se javiti i ljeti. Zašto? Jedan od uzroka proizlazi iz načina na koji tijelo reagira na dnevno svjetlo. Svjetlost koja ulazi kroz oči uzrokuje promjene razine hormona u tijelu. U našem tijelu svjetlost djeluje tako da zaustavlja proizvodnju hormona spavanja metionina, što nas održava budnima.

Zimi smo u potrazi za više svjetlosti i vitaminom D, dok je ljeti prevelika količina sunca. Uslijed previše sunčeve svjetlosti, naš prirodni ciklus spavanja se prekida, zato što nas duži dani održavaju budnima, i naš um i tijelo. Poznato je kako manjak sna može prouzrokovati brojne zdravstvene probleme, uključujući povećanu tjeskobu.

I što se onda javlja ljeti kao simptomatologija da ste anksiozni? Znojenje, plitko disanje i povišena tjelesnu temperaturu, manjak sna i sve one već gore spomenute emocionalne simptome.

Ljetna se anksioznost može javiti i kao posljedica vlastitih očekivanja koje imate za tu sezonu. To može biti neki vanjski pritisak kako bi držali korak s drugima po pitanju ljetnih planova, zatim socioekonomska tjeskoba gledajući druge koji si mogu priuštiti ljetni godišnji odmo, a vi to ne možete ili ne u onoj mjeri kao prije.

Kada ste na godišnjem odmoru i dok nema obaveza, osoba vrlo lako gubi dio uobičajene rutine tijekom godine. Stoga je potrebno stvoriti novu rutinu kako bi okupirali vaš um jer kada um nije zauzet, vrlo lako može doći do razvoja tjeskobnih misli. Međutim, svakako odvojite vrijeme za opuštanje i oslobađanje od stresa, i držite ravnotežu.

Kako se riješiti ‘‘ljetne tjeskobe‘‘ iz holističkog ugla?

Svima onima koji su se prepoznali, preporučujem da unaprijed predvide okidač i naprave ljetni plan kako bi eliminirali ili barem umanjili negativne efekte ljetne tjeskobe. Primjer: ako znate u koje doba dana se osjećate anksiozno, bezvoljno i tjeskobno, možete probati tehnike odvraćanja pozornosti. To može biti neka fizička aktivnost, pospremanje kuće, kuhanje ili priprema zdravog obroka, izlazak, a zašto ne i volontiranje i da pomognete nekome.

Osim toga, ključna je i prehrana i dovoljno sna jer ako ne spavate kvalitetno i dovoljno, teško da ćete moći držati pod kontrolom svoje emocije i sve izazove koji se eventualno mogu pojaviti tijekom ljeta. Nedostatak sna može pogoršati simptome anksioznosti i depresije. Stoga se potrudite da radnim danima imate ustaljen režim odlaska na spavanje i buđenja. Također izbjegavajte unos hrane dva do tri sata prije spavanja i ono najvažnije, ne gledati TV, igrati igrice i biti na mobitelu, društvenim mrežama barem sat vremena prije spavanja.

Kad je u pitanju spavanje i kvalitetan san treba spomenuti hormon melatonin koju naš organizam prirodno luči tijekom noći i to u periodu od 22.00-02.00 sati. Ova supstanca koju izlučuje naš mozak regulira uspavljivanje i omogućava čvršći san. Za informaciju, njegovo se lučenje smanjuje tijekom godina, a nakon 45. godine života počinje značajno opadati.

Ne zaboravite ni dodatke prehrani tzv. vitaminske-mineralne suplemente koji su također jedan od načina za ublažavanje simptoma ljetne anksioznosti i depresivnosti. Tu prije svega mislim na kompleks vitamina B, magnezij i neizostavni vitamin C, poglavito za one koji ne unose dovoljno svježeg voća i povrća i hrane se ‘‘na brzinu‘‘.

Ako procijenite da vam je teško da sami izađete na kraj s vašim simptomima i time kako se osjećate, nemojte oklijevati i potražite stručnu pomoć psihoterapeuta kako biste došli do rješenja za svoje izazove.

mr.sc. Mirella Rasic Paolini, holistički psihoterapeut