I za depresiju ima lijeka...

Pod ruku s odsutnošću sunca i topline, tužno korača i neraspoloženje. Naime, evolucijski i genetski čovjek kao da nije kreiran za mrak i tamu. Ljudsko oko za jesenskih dana do mozga dovede manje dnevne svjetlosti, što smanjuje razinu serotonina (hormona sreće) te povećava razinu melatonina (hormona koji se brine o ravnoteži dnevnog i noćnoga ritma našeg tijela), objašnjava njemački psiholog i gerontolog Rüdiger Schmitt-Homm. Kako tijelo tijekom jeseni i zime nije dovoljno izloženo suncu, koje pospješuje stvaranje D vitamina, a koji pomaže u borbi protiv depresije, usporenost i pospanost, a time i pad raspoloženja, logične su posljedice nedostatka svjetlosti.

Sezonska tuga

Ova žudnja za suncem, poznata kao sezonska ili zimska depresija potiče široku lepezu neugodnih simptoma: loše raspoloženje koje nas prati danima, gubitak energije i interesa za svakodnevne aktivnosti, teškoće s koncentracijom. Izražena je tuga, apatija, osjećaj usamljenosti, bezvoljnosti i nevoljenosti. Glagol nedostajati kao da je značajan indikator depresije: čim počnete razmišljati o tome kako nečega nemate dovoljno - ljubavi, topline, pažnje, veselja, radosti, sreće - vrijeme je da se aktivirate u borbi protiv ove jesensko-zimske nemani.

Preventivno djelovanje je neophodno jer se simptomima možemo lako prepustiti, dozvoliti im da ovladaju nama i da na različite načine ugroze kvalitetu našeg života: povlačenjem iz društva i udaljavanjem od prijatelja, ignoriranjem poslovnih i drugih obveza ili slabijom radnom učinkovitošću. Povlačenjem i neaktivnošću lišavamo se i mogućnosti za uživanjem i srećom, a pasivna stanja djeluju i na fiziološke funkcije organizma, što može imati za posljedicu i pojavu organskih bolesti.

Da su vedar duh i dobro raspoloženje ključni čimbenici zdravlja, znali su još naši stari, a potvrđuje i suvremena znanost. Dokazano je da, udružena sa stresom, sezonska depresija može postati kronična. Kao najizraženija bolest današnjeg vremena pogađa stotine milijuna ljudi diljem svijeta.

Foto: iStock

Smijeh možda niej lijek za sve bolesti, ali kod depresije svakako može pomoći.

Bila ona bolest ili prolazno stanje, depresija se liječi na isti način: pojačanom fizičkom aktivnošću i zdravom prehranom, kojima se stimulira živčani sustav te potiče živahnost i dobro raspoloženje. Moćni podizači raspoloženja su i dovoljna količina sna te izbjegavanje prekomjernih količina alkohola i kofeina.

Kako je depresija u uskoj vezi s emocionalnim i psihičkim stanjem, terapija se nužno sastoji i od svladavanja tehnika izbjegavanja stresora, odnosno upravljanja stresom. A od izuzetne je važnosti i podrška okoline te bavljenje omiljenim opuštajućim aktivnostima. Zato, da biste u mjesecima pred nama manje vremena provodili pod dekicom i ispred TV-ja, upišite tečaj omiljenog plesa, radionicu poboljšanja kvalitete života, čitajte knjige pozitivnog, optimističnog sadržaja, slušajte vedru glazbu. Ukratko, oplemenite dane aktivnostima u kojima uživate!

Biljke koje svijetle

Priroda je bila osobito darežljiva kad je (ne)raspoloženje u pitanju: kamilica, valerijana, bratić, boražina, kantarion, ulje jagorčevine, lavanda, ginko biloba, plavi sporiš, matičnjak samo su neki od najpoznatijih prirodnih antidepresiva. Ipak, počasno mjesto na tronu biljki koje zamjenjuju sunce drže gospina trava i matičnjak.

Gospina trava (Hypericum perforatum)

Pripisuje joj se čudotvornost u liječenju depresije; još od stare Grčke koristi se u medicinske svrhe, a naročito za liječenje raznih nervnih poremećaja. Neka su ispitivanja pokazala da djeluje slično kao poznati prozac, antidepresiv tipa SSSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina).

Valerijana (Valerianae radix)

Hrvatskog naziva odoljen, jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka koja, između ostalog, i snažno smiruje, a ne izaziva ovisnost. Iako je njezin učinak primarno umirujući, zbog čega se prepisuje kod anksioznosti, ona blagotvorno djeluje i na depresiju zato jer je depresija ponekad izazvana i tjeskobom.

Foto: iStock

Odoljen ima više prednosti, no istaknimo dvije - snažno smiruje i ne izaziva ovisnost.

Kava kava (Piper methysticum)

I ova je biljka poznata po svom antidepresivnom učinku, za što su odgovorni kavalaktoni, koji djeluju relaksirajuće, a bez uspavljujućih efekata protiv volje korisnika. Ova biljka djeluje stabilizirajuće na emocije, a stimulirajuće na razmišljanje i donošenje zaključaka. Zbog takvih osobina pogodna je za profesore, studente, vozače i ostala zanimanja za koja se traže budnost, trezvenost i dobra motorika.

Matičnjak (Melissa officinalis), melisa

Kao i gospina trava, od davnina se koristi kao prirodni lijek protiv raznih psihičkih tegoba, depresije, anksioznosti (straha), a naročito straha od bolesti (hipohondrije), napetosti i drugih poremećaja izazvanih stresom.

Foto: iStock

Melisu ili matičnjak u narodu zovu travom koja tjera turobne misli.

Cjelovite žitarice

Sadrže folnu i pantotensku kiselinu, magnezij i tijamin te vitamine B1 i B6, koji udruženim snagama podižu raspoloženje. Jedan od "jačih" prirodnih lijekova u borbi protiv depresije i tjeskobe je zob, koja smanjuje kolesterol, umirujuće djeluje na probavni trakt i sprječava nagle promjene razine šećera u krvi, koje bi mogle utjecati na promjenu raspoloženja, a sjemenke suncokreta sadrže mikroelemente koji reguliraju rad živčanog sistema.

Mali trikovi koji će vam izmamiti osmijeh

• jedite tamnu čokoladu i ribu
• oplemenite svakodnevicu ugodnim aktivnostima
• maštajte svake večeri barem pet minuta
• prije spavanja popijte čašu mlijeka
• ranije odlazite na spavanje i duže spavajte te se češće odmarajte
• osigurajte si dovoljno prirodnog svjetla u prostoru u kojem dugo boravite
• budite kreativni - plešite, pjevajte, crtajte, pišite
• meditirajte i budite zahvalni na svemu onom lijepom i dobrom što imate ili vam se dogodilo
• smijte se