Bolnički pacijenti o kojima se brinu liječnice manje umiru

Pacijenti o kojima su se u bolnici brinule liječnice imali su manju vjerojatnost smrtnog ishoda ili ponovnog prijema u bolnicu u usporedbi s pacijentima koje su liječili liječnici, pokazala je nova studija kanadskog Instituta za kliničke evaluacijske znanosti (Institute for Clinical Evaluative Sciences, ICES) i Sveučilišta u Torontu. To upućuje na zaključak da bi spol liječnika – u ovom slučaju ženski – mogao biti povezan s boljim kratkoročnim i dugoročnim ishodima liječenja kod pacijenata hospitaliziranih zbog uobičajenih medicinskih dijagnoza.

Upala pluća i infarkt

– Dosad su istraživanja uglavnom bila usmjerena na kirurške pacijente i liječnike koji su pacijente primili na liječenje. Naši nalazi pridonose sve većem broju istraživanja koja proučavaju povezanost između spola liječnika i ishoda liječenja pacijenata, proširujući spoznaje izvan okvira kirurške skrbi – rekla je dr. Angela Jerath, znanstvenica u ICES-u i izvanredna profesorica na Odjelu za anesteziologiju i medicinu boli Medicinskog fakulteta Sveučilišta Temerty u Torontu.

Studija je analizirala podatke 958.150 odraslih osoba hospitaliziranih zbog neke od sedam čestih medicinskih dijagnoza, poput akutnog infarkta miokarda i upale pluća, u razdoblju od 2008. do 2022. godine. Od svih pacijenata, njih 259.759 liječile su liječnice, a ostale, njih 698.391, liječnici. Tijekom bolničkog liječenja skrb o pacijentu može se prenositi među više liječnika, pa su istraživači proučavali razlikuju li se ishodi liječenja ovisno o spolu liječnika koji je bio najodgovorniji za pacijenta i o tome u kojoj su mjeri pacijenti tijekom boravka u bolnici primali skrb od liječnica.

Otkud razlika?

Pacijenti o kojima su se brinule liječnice imali su nižu stopu smrtnosti unutar 30 dana u usporedbi s onima o kojima su se brinuli liječnici (12,3 prema 13,7 posto) i nešto nižu stopu ponovnog prijema u bolnicu (18,6 prema 18,9 posto). Veća zastupljenost skrbi liječnica također je bila povezana sa sedam posto manjom vjerojatnošću smrtnog ishoda unutar 30 dana, a slični obrasci uočeni su i u razdobljima od 90 dana te godinu dana.

Moguće objašnjenje za ovu razliku jest to što liječnice češće primjenjuju komunikaciju usmjerenu na pacijenta i provode više vremena s pacijentima. Nadalje, možda su sklonije propisivanju liječenja u skladu sa smjernicama, savjetovanju s kolegama i uključivanju pacijenata u proces odlučivanja. Cilj istraživanja nije favorizirati jednu skupinu liječnika, nego identificirati prakse i ponašanja koja mogu pomoći u poboljšanju ukupne zdravstvene skrbi, poručili su znanstvenici.

1. Zamijenjeni navodnici ("...") s dugim crticama (–) na početku i kraju izravnog govora, jer se u hrvatskom jeziku u novinarskom i znanstvenom stilu koristi duga crtica za označavanje izravnog govora.

2. Zamijenjen pogrešan znak crtice (-) sa znakom duge crtice (–) u rečenicama: "To upućuje na zaključak da bi spol liječnika - u ovom slučaju ženski - mogao biti povezan..." i "proširujući spoznaje izvan okvira kirurške skrbi - rekla je dr. Angela Jerath..." radi pravilnog označavanja umetnutih rečenica.

3. U rečenici "proširujući spoznaje izvan okvira kirurške skrbi - rekla je dr. Angela Jerath..." zamijenjen redoslijed navodnika i crtice radi pravilnog zatvaranja izravnog govora.