Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder upućen je na liječenje teškog sindroma izgaranja, a prema nalazu kojeg je objavila njemačka izvještajna agencija DPA, Schröder "pati od teškog sindroma izgaranja s tipičnim znakovima duboke iscrpljenosti i ozbiljnog nedostatka energije." Osim toga, postoje "poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, kao i poremećaji spavanja". Liječnik također navodi "smanjenu emocionalnu otpornost" u svojoj izjavi o zdravstvenom stanju bivšeg kancelara.
Političar SPD-a potražio je kliničko liječenje po savjetu liječnika, a njegov odvjetnik Hans-Peter Huber u ime obitelji zamolio je da se poštuje Schröderova privatnost.
Izgaranje, poznato i kao burnout sindrom, nije nimalo rijetko stanje. Danas se na njega gleda kao na milenijski problem suvremenog načina života. Obuhvaća fizičku, emocionalnu i mentalnu iscrpljenost uzrokovanu kroničnim stresom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) službeno ga je priznala 2022. godine kao zdravstveni problem.
Što upućuje na burnout
Uobičajeni znakovi da patite od sindroma izgaranja često uključuju:
* Iscrpljenost - osoba se osjeća potišteno, umorno i bez energije. Emocionalnu iscrpljenost mogu pratiti i fizičke tegobe kao što su gastrointestinalni problemi i bol.
* Otuđenje od svakodnevnih zadataka - svakodnevni rad doživljava se kao stresan i frustrirajući. Osoba reagira sve većom emocionalnom distancom i grčem na svoje zadatke, radne uvjete, ali i na kolege.
* Smanjena učinkovitost - izgaranje prvenstveno utječe na svakodnevni rad na poslu, u obitelji i u kućanstvu. Osobe s burnoutom svoje aktivnosti obavljaju nefokusirano i bezvoljno, doživljavaju ih kao vrlo negativne i prijavljuju nedostatak ideja i motivacije.
Posao nije jedini okidač
Iako se najčešće pripisuju kroničnom stresu na poslu koji se ne obrađuje uspješno, stručnjaci ističu da preveliko radno opterećenje nije jedini okidač te su simptomi reakcija na stalno preopterećenje u profesionalnoj, ali i privatnoj sferi.
Belgijski tim istraživača na KU Leuven prema tome je razvio dvije verzije alata za procjenu sagorijevanja (BAT) - jednu za profesionalce i jednu za one koji trenutačno ne rade. U nastavku donosimo test izgaranja u profesionalnom kontekstu (drugu verziju možete pronaći ovdje).
"To je znanstveno potvrđen upitnik koji se može koristiti za određivanje rizika od izgaranja, no ne zamjenjuje liječnički pregled", pišu istraživači. Test je rezultat trogodišnjeg istraživačkog projekta.
Postoji li rizik od izgaranja otkrivaju 23 pitanja
Riješite test i doznajte u kakvom ste riziku od burnouta. Sljedeće izjave odnose se na vašu radnu situaciju i kako je doživljavate:
1. Osjećam se mentalno iscrpljeno.
2. Sve što radim je vrlo iscrpljujuće.
3. Na kraju dana teško mi je vratiti energiju.
4. Osjećam se fizički iscrpljeno.
5. Kad ujutro ustanem, nemam energije započeti novi radni dan.
6. Želim biti aktivan, ali nekako to ne mogu.
7. Kad se naprežem, brzo se umorim.
8. Na kraju dana osjećam se mentalno iscrpljeno.
9. Teško mi je pronaći entuzijazam za svoj rad.
10. Na poslu ne razmišljam puno o tome što radim, radim na autopilotu.
11. Osjećam snažnu odbojnost prema svom poslu.
12. Osjećam se ravnodušno prema svom poslu.
13. Ciničan sam u pogledu toga što moj rad znači drugima.
14. Imam problema s fokusom.
15. Teško mi je jasno razmišljati.
16. Zaboravan sam i neusredotočen.
17. Imam problema s koncentracijom.
18. Griješim jer su moje misli negdje drugdje.
19. Osjećam se nesposobnom kontrolirati svoje emocije.
20. Ne prepoznajem se u načinu na koji emocionalno reagiram.
21. Postajem razdražljiv kad stvari ne idu kako treba.
22. Ljutim se ili rastužim, a da ne znam zašto.
23. Ponekad nenamjerno pretjerano reagiram.
Opcije odgovora su: nikad (1 bod), rijetko (2 boda), ponekad (3 boda), često (4 boda), uvijek (5 bodova)
Kako izračunati svoj rizik od izgaranja
Zbrojite rezultat testa, podijelite ga s brojem pitanja (23) i zaokružite na dva decimalna mjesta. Prema znanstvenicima, rizik od izgaranja tada se može razlikovati prema modelu semafora na temelju kliničkih pragova: zeleni ili bez rizika od izgaranja (1- 2,58 bodova), narančasti ili izgaranje (2,59 - 3,01 bod) i crveni ili vrlo visok rizik od izgaranja (3,02 - 5 bodova). Testu možete pristupiti i online (pitanja su na engleskom jeziku, a rezultat se izračunava prema riziku procijenjenom za zemlje uključene u istraživanje prilikom kreiranja testa, odnosno kao usporedbi zemalja s podacima više od 10.000 ispitanika iz Belgije, Finske, Irske, Njemačke, Nizozemske, Austrije i Japana).
Potražite pomoć liječnika
- Naravno, nikakva dijagnoza sagorijevanja ne može se postaviti samo na temelju BAT-a - naglašavaju znanstvenici. Test ne može zamijeniti obučenog stručnjaka te mjeri samo pritužbe na izgaranje, ali ne i uzroke ili posljedice izgaranja.
Također je ponekad teško razlikovati simptome izgaranja od simptoma mentalnih bolesti poput depresije, anksioznosti ili sindroma kroničnog umora. Stoga je važno razmisliti o tim bolestima, ozbiljno shvatiti probleme i razgovarati sa stručnjakom. Uz to, ključno je i u svakodnevnom životu imati dovoljno trenutaka opuštanja. Na primjer, u dan integrirajte povremene pauze, šetnje i svjesno disanje. Sport i hobiji također mogu pomoći u smanjenju negativnih osjećaja, a jako su važni i društveni kontakti. Ako pauze i duže faze opuštanja, na primjer na odmoru, ne donose oporavak, trebali biste obavezno potražiti stručnu pomoć.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....