Biti ranjen u djetinjstvu i onda nositi ožiljke kao odrasla osoba nije nimalo lako. Ima li lijeka?

Postoje znanstveni dokazi da bolna iskustva u djetinjstvu značajno utječu na osobnost odrasle osobe odnosno njezinu strukturu ličnosti.

Bolan dio odrastanja odnosi se na osobu koja je odrastala uz:

• Roditeljsko zanemarivanje

• Zlostavljanje (emocionalno, tjelesno, seksualno)

• Ozbiljna mentalna bolest roditelja (depresija, bipolarni poremećaj…kao i poremećena struktura ličnosti jednog od roditelja, tipa narcisoidnog, graničnog, itd.)

• Disfunkcionalna obitelj (odrastanje uz svađe i emocionalno maltretiranje)

• Rastave braka, mučni razvodi

• Izloženost obiteljskom nasilju

• Zlouporaba alkohola ili droga od strane roditelja ili ozbiljna mentalna bolest roditelja

SHUTTERSTOCK

Posljedice

Ovo su neke od osobina danas odrasle osobe koje su povezana s izazovnim odrastanjem:

• Emocionalna nestabilnost - neuroticizam

Radi se o jednoj generalnoj tendenciji gdje osobe često imaju osjećaj ljutnje, uznemirenosti, krivnje i povrijeđenosti, anksioznosti, depresivnosti, uznemirenosti, krivice i podređenost. Neurotične osobe više su sklone iracionalnim idejama, slabije kontroliraju svoje impulse i imaju prilično slabe obrambene mehanizme i kapacitete za prevladavanje stresa. Teško djetinjstvo dovodi osobu u opasnost od doživljavanja visokog stupnja negativnih emocija. Ove emocionalne poteškoće su razumljive s obzirom na to da je osoba vjerojatno iskusila mnogo teških emocija kao dijete, a da nije naučila kako njima upravljati.

• Ljutnja i agresija

Ove crte također su povezane s visokom dozom neuroticizma. Problemi i nedaće koje je osoba doživjela u djetinjstvu također predisponiraju osobu da bude ljuta, neprijateljski raspoložena i verbalno ili fizički agresivna. Takve osobe također mogu biti skloni impulzivnom ponašanju koje su ‘‘modelirali‘‘ od problematičnog člana obitelji ali i kao jedna vrsta ‘‘zaštitne‘‘ mjere protiv gubitka ili zlostavljanja.

• Niska doza susretljivosti i ljubaznosti prema drugome

Većina osoba koja je preživjela neku vrstu maltretiranja, zlostavljanja ili zanemarivanja od strane skrbnika u ranoj mladosti, znaju biti ‘‘teške‘‘, razdražljive i prilično svađalački nastrojene osobe s kojima je poprilično teško pronaći zajednički jezik. Budući da je nekima od njih teško surađivati s drugima, oni su više solo igrači.

• Vanjska usmjerenost na uspjeh

Rano proživljena negativna i bolna životna iskustva mogu dovesti osobe do teške arogancije i nezdravog oblika ponosa. To je njihov obrambeni zid koji štite svoju unutarnju ranjivost i jedan opći osjećaj nedostatnosti. Kako bi nadomjestili te unutarnje nedostatke na podsvjesnoj razini, takve osobe često žude za društvenim prestižem, slavom i financijskim uspjehom, sve u nastojanju da ublaže boli i nedostatak ljubavi i pažnje (emocionalnu pustoš) za koju su bili uskraćeni u ranom djetinjstvu.

• Nevoljkost u sudjelovanju i uključenosti u neke vanjske aktivnosti

Unatoč njihovoj usredotočenosti na vanjski uspjeh, ovakvim osobama nedostaje jasan osjećaj svrhe i teško pronalaze konstruktivne aktivnosti u kojima uživaju. Također često pate od prokrastinacije (odlaganje za sutra) i teže ka perfekcionizmu. Znaju se teško osjećati u vezi sa sobom i svojim postignućima. Društveno su prilično povučene.

SHUTTERSTOCK

Kako dalje? Pomirite se sa svojom prošlošću

Možda ste se prepoznali u nekim od ovih osobina koje se općenito ne smatraju baš poželjnim karakteristikama ličnosti. To vas boli - biti ranjen u djetinjstvu i onda nositi ožiljke kao odrasla osoba nije nimalo lako. Ima li lijeka? Ima. Za početak osvijestite te vaše osobine i pokažite malo više suosjećanja prema sebi. Osobnost koju ste razvili je sasvim razumljiva, pa čak i predvidljiva. Nitko od nas nije mogao birati ni roditelje, ni mjesto, grad, državu u kojoj će se roditi, škole itd. Prema tome, posljedice nedaća u djetinjstvu prevladavat će i pratiti osobu tijekom čitavog životnog vijeka. Ne možemo izbrisati prošlos, ali se možemo s njome suočiti na zdrav, ispravan i odgovoran način.

Spoznajte vlastite vrijednosti

Razmotrite što ste sve uspjeli postići u svom životu, unatoč ranim izazovima kroz koje ste proživjeli, kao što su prijatelji koje ste stekli i uspjesi koje ste postigli. Upamtite također da niste sami. Jako je puno ljudi koji imaju bolna i nadasve traumatična djetinjstva i koji dijele vašu patnju. Niste jedini. No, to ne znači da tu prestaje naša odgovornost stalno se vraćajući u prošlost i prebacivanjem krivnje, potiskivanjem ili nekim drugim nezrelim obrambenim mehanizmom. Pametna, zrela i odgovorna osoba znat će se uhvatiti u koštac i započeti rad na sebi - iscjeljivanju svih svojih rana i emocionalnih trauma.

Bit će bolje

Nikad nije kasno za neki novi početak. Ipak, potrebno je da se upale lampice, da sami osvijestite što nije ok i krenete u akciju i rad na sebi.

Uvijek ima i postoji razloga za nadu i promjenu osobnosti uz psihološku pomoć ili neki drugi oblik liječenja. Ono što je važno istaknuti jest da osobina koja najviše reagira na liječenje je neuroticizam ili sklonost doživljavanju negativnih emocija. OK, možda vas je bolno djetinjstvo oblikovalo na to tko ste danas kao osoba. Ipak, zapamtite da ono nema konačnu riječ o tome tko ćete sutra postati kao osoba. Razmislite o započinjanju terapije ako već niste.

MSc. Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje