Učenje i potrošnja energije

I dok jedni, svjesni činjenice da danas pamet rijetko donosi posao, uživaju u čarima studentskog života u obližnjim kafićima, dotle nadobudne naivčine provode dane i noći u knjižnici zbog knjige. Znala je jedna moja kolegica s faksa prepričavati kako ju, kada uči, brižna majka trpa voćem, sendvičima ili kolačima. A moja se baka i danas spominje svoje strine koja bi znala reći da joj se kći radom u banci „puno troši pa mora obilato jesti“. Uistinu, koliko se energije troši umnim naporima?

Šećerni stroj

Mozak za svoj rad dobiva energiju iz glukoze. Glukoza je jednostavan šećer koji se nalazi u medu i voću. Njome obiluje grožđe pa se zato naziva i grožđani šećer. K tomu, glukoza se u vezi s drugim jednostavnim šećerima nalazi u sastavu mlijeka i bijelog šećera kojeg svakodnevno stavljamo u kolače, kavu i čaj. Male jedinice same glukoze vežu se jedna s drugom, stvarajući škrob koji se nalazi u krumpiru i žitaricama od kojih dobivamo kruh, tjesteninu i sl. Probavom ovih namirnica oslobađa se glukoza koja krvlju dolazi u mozak. Mozak radi i kada mi toga nismo svjesni. Aktivan je neprestano cijeloga života - kada spavamo ili odmaramo, razgovaramo ili pjevamo, učimo ili gledamo TV. Više se energije troši kada učenje, osim čitanja, uključuje i pisanje. Potrošnja energije je kudikamo veća kod sportskih aktivnosti. Može se općenito reći da je potrošnja energije veća što je intenzivniji mišićni rad. Zaključuje se kako su studenti manje tjelesno aktivni u doba ispitnih rokova kada sjede i zaokupljeni su učenjem nego kada imaju predavanja na fakultetu (pa osim učenja njihov dan uključuje pješačenje, vožnju bicikla do fakulteta i sl.).

Učenje i prehrana

Preduvjet za uspješno učenje je kvalitetna prehrana. Mozgu je potrebna kontinuirana doprema energije tijekom nekoliko sati. Valja redovito jesti. Ujutro je potrebno doručkovati. Preporuka je da se doručak sastoji od namirnica koje se, nazovimo ih tako, sporije probavljaju. Na taj način glukoza, malo po malo i tijekom dužeg vremena, iz hrane dolazi u krv i krvlju u mozak. Snižena koncentracije glukoze u krvi dovodi do lošije opskrbe mozga energijom. Dolazi do pada koncentracije i osjeti se glad. Kako bi se izbjegla rana glad između doručka i ručka te ručka i večere dobro je pojesti malu užinu.

Što jesti?

Doručak

• pržena jaja
• kruh
• jogurt ili mlijeko

Jutarnja i popodnevna užina

• voće (sezonsko, ukoliko je moguće)

Ručak (1. primjer)

• svježe pripremljena mesna ili povrtna juha
• meso u umaku od povrća
• tjestenina ili pire krumpir
• salata
• kruh

Ručak (2. primjer)

• varivo od povrća i mesa
• salata
• kruh

Večera

• kuhano zeleno lisnato povrće i krumpir
• mladi sir
• kruh
• griz na mlijeku

I za kraj, svim studentima želim uspješno savladavanje gradiva i dobar uspjeh na ispitima!