Niti jedna proljetnica nije toliko zdrava kao šparoga

„Kako pametno iskoristiti vikend?“, petkom je pitanje svih pitanja. Pet mašina oprane robe strpljivo čekaju dodir pegle, kuća vapi za generalnim čišćenjem, a i zimski džemperi već par tjedana stoje u redu za pranje. Za sve dovest u red, vikend bi mi, brat bratu, trebao trajat barem 10 dana. Momentalno mi se pojavilo crno pred očima. I taman kad sam pomislila da crnije od crnog ne postoji, ushićeno mi stric i teta priopće ideju da bi me posjetili za vikend. „Postoji li kraj ovom ludilu?“, upitah se. Da sačuvam još ovo malo pameti što je ostalo, odoh na Kozjak brati šparoge.

Preporučuje se svima

„Traži kupinu i draču, i naći ćeš šparogu“, savjet je veterana među sakupljačima ove samonikle biljke. Šparoga raste po šikarama daleko od prometnica, pa je izuzetno cijenjena među ljudima koji se vraćaju prirodi i drže do nezagađene hrane. Omiljena je i među nutricionistima. Šparoga je namirnica niske energetske vrijednosti. Sadrži neznatnu količinu masti, obiluje vodom, vlaknima, vitaminima i mineralnim tvarima. Preporučuje se svima koji, nakon zimske teže hrane svoj jelovnik žele obogatiti kvalitetnim laganijim namirnicama. Dobro će doći i onima koji žele smršaviti.

Bogate vitaminima i mineralima

Obično u ovom prijelaznom razdoblju iz zime u ljeto oslabi imunitet. Vitamin B2, cink i željezo iz šparoga tu su od značajne pomoći. Magnezij i kalcij su mineralne tvari neophodne za funkciju mišića. Vitamini C, E i beta-karoten pozitivno djeluju na kožu. Štite je od otrova iz okoliša. Vitamin K pomaže zgrušavanje krvi. Tiamin čuva zdravlje živaca, folat „podiže“ raspoloženje, selen je antioksidans…

Sve su ovo značajke zbog kojih bi šparogu objeručke trebalo prihvatiti i uvrstiti u proljetni jelovnik. Želim vam dobar tek. I ugodnu proljetnu šetnju u prirodi gdje ćete, nadam se, naći koju šparogu.

Znate li da ih možemo jesti i sirove!?

Topliji dani mame nas boraviti na otvorenom. Svi želimo iskoristiti kasniji zalazak sunca, pa se tako kasnije vratimo kući. Često više nemamo volje niti vremena kuhati večeru. Ipak, potrebno je pojesti nešto kvalitetno. To znači u večeru uključiti namirnice bogate bjelančevinama, druge bogate ugljikohidratima i povrće. Hranjiva hladna salata dio je idealnog izbora.
Šparoge (njihovi mekani dijelovi) mogu se jesti sirovi. Time su čuvaju vitamini na koje inače loše djeluje visoka temperatura kuhanja. Pikantnog su okusa, pa se u jelo može dodati manje ulja i soli. Ovo je od važnosti ljudima koji imaju određenih zdravstvenih problema.