Koliko mesa bismo zapravo trebali jesti?

Narod smo koji posebno voli meso i mnogi ne mogu zamisliti ručak bez dobrog komada pečenog.

Neki dan mi se požali poznanik kako mu je visok kolesterol, a i tlak ga brine.

Trebali bismo jesti meso samo tri puta tjedno, konstatira misleći na svoju obitelj.

Nije problem što često jedete meso, nego što uz meso ne jedete povrće, nadovežem se.

Ma na ništa ja ne mislim kad je ispred mene meso s roštilja. Što je meni pojesti 4, 5 kotleta? bespomoćno će prika.

E ovdje je već problem i u količini. Nije greda pojesti malo mesa više puta tjedno ako ide ruku pod ruku s puno povrća. E sada. Što je malo, a što puno? Ne treba se zamarati s vaganjem. Otprilike, za ručak bi se trebalo pojesti jednako mesa koliko i škrobastih namirnica (tjestenine, riže, kruha, krumpira, ječma, ...). Povrća bi trebalo pojesti koliko jednih i drugih zajedno.

Sigurna sam da se s takvim omjerom; 1 : 1 : 2 (škrobaste namirnice : meso : povrće) neće moći pojesti 4, 5 kotleta. Nema šanse, prika moj. Osim toga, vlaknasta hrana snižava kolesterol i masnoće u krvi.

Meso, riba, jaja i sir = bjelančevine

Meso, riba, jaja i sir glavni su izvori visokovrijednih bjelančevina u našoj prehrani. To su one bjelančevine koje sadrže popriličnu količinu esencijalnih aminokiselina. Građevni je to materijal za sve naše stanice, a sami ga ne možemo proizvesti.

Da li jesti crveno meso?, često se ljudi pitaju. Crveno je meso izvrstan izvor željeza. Doći će nam uskoro proljeće kada, ako je vjerovati znanstvenicima, opadnu zalihe željeza u krvi. U crvenom mesu je više željeza nego u bijelom mesu peradi. Eto razloga za uključiti ga u jelovnik. U mesu je i cink; mineralna tvar čija dovoljna prisutnost u organizmu doprinosi zacjeljivanju rana i imunitetu.

Kako bi prehrana bila raznolika, valja izmjenjivati meso, ribu, jaja i sir. Nije loše imati jednom tjedno vege dan.

Kolesterol i masnoće u krvi

Ja osobno jedem i perad i svinjetinu i govedinu. Po malo, i uvijek s mesa skidam mast, a s peradi kožu. Babina škola, oduvijek bi se ljutili roditelji na moju izbirljivost. Samo vi protestirajte, ali baba je vitalna doživjela 90. Dobro je očuvana, zna se našaliti susjed. Krv joj je kao u cure, kaže doktorica. Kolesterol i masnoće su joj zavidno niski.

Suprotno pomodarskim trendovima koji favoriziraju slaninu, kobasice i čvarke, odavno je poznato kako hrana bogata zasićenim mastima i kolesterolom najviše doprinosi povišenju koncentracije kolesterola u krvi. Mnogi u ovo ne žele vjerovati, pa po slatkoj panceti nemilice drmaju svako jutro. Teško je stati na drugoj fetici.

Što reći? Nitko se neće brinuti o našem zdravlju ako mi sami nećemo. Sve je ipak u našim rukama. Koji je smisao odreći se mesa u Korizmi pa potom opet na njega navaliti?

Suho zrenje mesa

Od nedavno se u mesnicama mogu vidjeti stakleni ormari s mesom (najčešće govedinom). U njima, u posebnim uvjetima niske temperature, vlažnosti i protoka zraka meso sazrijeva nekoliko tjedana. Dolazi do isparavanja vode pa je samim time koncentracija hranjivih tvari viša, a okus mesa intenzivniji. Uz to, djelovanjem enzima razgrađuje se vezivno tkivo što meso čini mekšim. Na njegovoj se površini tijekom sazrijevanja razmnožavaju specifične gljivice koje pomažu omekšavanje i doprinose formiranju okusa.

A što ja jedem, možete pogledati na mom Instagram profilu - EatToSlim.