Što jedu hrvatski onkolozi kako bi izbjegli rak? Jedna vrsta povrća našla se svima na tanjuru

Najveći neprijatelj i najveći zdravstveni problemi u svijetu su zloćudne bolesti, a samo u Hrvatskoj od njih oboli godišnje oko 25 tisuća, a umre oko 12.500 ljudi. Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća i prostate, a žene od raka dojke i debelog crijeva. Zato su važni preventivni pregledi, na koje se uvijek trebate odazvati jer vam doslovno spašavaju život. Također, pametnim odabirom hrane rak možemo i spriječiti. Dobrim izborom namirnica osiguravamo sve potrebne nutrijente, ali i štitimo organizam od slobodnih radikala, koji se uobičajeno stvaraju u našem organizmu. Ali ako ih je previše, mogu utjecati na razvoj raka.

Stoga smo upitali hrvatske onkologe Damira Eljugu, Ilonu Sušac i Mariju Buljan koje namirnice najčešće jedu, a koje izbjegavaju kako bi spriječili nastanak karcinoma.

Doc. dr. sc. Marija Buljan, prof. dr. sc. Damir Eljuga i dr. med. Ilona Sušac

FOTOGRAFIJE: ROMANO GROZIĆ, IGOR DUGANDŽIĆ I BERISLAVA PICEK

Mediteranska prehrana je najzdravija

- Ne treba posebno naglašavati da je pravilna prehrana važna u prevenciji ne samo zloćudnih bolesti već i srčanožilnih i brojnih drugih. Poznato je da tzv. mediteranska prehrana najzdravija u tom pogledu i nije čudno da narodi koji konzumiraju ovakvu vrstu prehrane imaju manje stope pojavnosti i smrtnosti od raka. Inače sam "svejed" i nastojim koliko je god moguće biti umjeren u jelu i piću - rekao je prof. dr. sc. Damir Eljuga specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist ginekološke onkologije, primarijus i viši znanstveni suradnik.

Na njegovom jelovniku često se nalazi raštika sa samoniklim ljekovitim biljem, a i grah varivo kao kvalitetan izvor biljnih proteina. Petkom najčešće jede ribu ili bakalar s kuhanom blitvom i lešo krumpirom, uz naravno, maslinovo ulje. Uz prehranu važna je i adekvatna tjelovježba kojom se održava normalna tjelesna težina koja je izuzetno bitna u prevenciji svih bolesti pa tako raka.

Sličnog stava je i doc. dr. sc. Marija Buljan, specijalistica dermatologije i venerologije, subspecijalistica dermatološke onkologije, koja priznaje da nekad zbog poslovnih i privatnih obveza ne jede redovite, svježe i tople obroke, ali se trudi jesti zdrave namirnice.

Nije ljubiteljica mesa, ali ga jede do dva puta puta tjedno, no redovito unosi proteine biljnog podrijetla.

- Najčešće u kombinaciji s jogurtom ili zobenom kašom u koju volim dodati orašaste plodove, poput badema i lješnjaka - navodi dr. Buljan.

Pazite na kvalitetu suhomesnatih proizvoda

Dr. Eljuga nabavlja meso i povrće od provjerenih OPG proizvođača, pazeći da to budu eko proizvodi.

- U manjim količinama volim jesti i suhomesnate proizvode poput pršuta i pancete, ali ne one proizvode koji su pretjerano izloženi sušenju na dimu, a to je vidljivo i prostom oku jer su gotovo crne boje. Takvi su proizvodi jako nezdravi i dovoljno štetni i ako nisu bili visoko iznad dima. Naime, površina takvog nepravilno osušenog mesa je imbibirana brojnim kancerogenim spojevima koji mogu prouzročiti nastanak zloćudnih bolesti ponajprije debelog crijeva i želuca - istaknuo je dr. Eljuga.

Baš zbog nezdravih oblika prerade suhomesnatih proizvoda, dr. Buljan ih nastoji izbjegavati.

Također, dr. Eljuga smatra važnim konzumirati manje tzv. bijelih proizvoda: šećer, mast i (bijelo) brašno.


Povrće i voće

Napisane su brojne knjige u kojima se navode namirnice koje je korisno jesti s ciljem prevencije raka. No, povrće je svakako najvažnije. Kupusnjače su svima redovito na tanjuru.

- Preporučujem uz glavna jela jesti čim više povrća uz salate jer imaju korisne antioksidane (resferatrole, flavanoide) koje niti jedan kemijski laboratorij ne može sintetizirati, a važni su u dokidanju slobodnih radikala i štetnog oksidacijskog stresa koji nastaje kao posljedica nezdravog života - navodi dr. Eljuga.

Kad razmišlja o hrani, dr. Buljan ne razmišlja o raku, odnosno ne bira hranu kako bih izbjegla rak već nastoji da joj obroci sadrže dovoljno kvalitetnih nutrijenata.

- Stoga jedem puno povrća, osobito zelenu salatu, mrkvu, brokulu, i sezonsko voće - priča dr. Buljan.

Vlakna iz cijelovitih žitarica

Uz voće i povrće svakako valja dodati i namirnice bogate vlaknima, a sadrže ih, prije svega, žitarice, kruh i drugi pekarski proizvodi spravljeni od cjelovitog zrna.

- Za mene počinje sezona raštike s domaćim svinjskim, a ponekad i ovčijim rebrima koju je zbog bogatog sadržaja vitamina, minerala i mikroelemenata The New York Times nedavno svrstao među 10 najboljih i najzdravijih namirnica - objasnio je dr. Eljuga.

Raštiku redovito konzumira i dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije i radioterapije, ali uvijek pazi da je hrana koju konzumira iz provjerenih izvora.

Kako bi održala svoje zdravlje, dr. Sušac jede sve što je sezonsko, a hranu nastoji nabavljati iz naših sela.

- Meso, jaja i sir kupujem isključivo na selu, povrće ponešto iz vlastitog uzgoja, a ponešto iz OPG-ova. Čovjeku je potrebna sva hrana prirodnog podrijetla. Bitno je da je iz ekološkog uzgoja. Samo takva hrana sadrži sve nutrijente koji su potrebni za normalno funkcioniranje organizma pa tako i u borbi protiv raka - objasnila je dr. Sušac.

Najveći je problem voće kojeg nema cijele godine u količini koja je potrebna.

- U proljeće pa do sredine ljeta uživala sam u domaćim, ekološkim uzgojenim borovnicama. Trenutno, uživam u ekološki uzgojenom grožđu, jedem i koštice grožđa koje su pune rezveratrola, jakog antioksidansa - kaže dr. Sušac. Uskoro će svojoj prehrani dodati i nar ili šipak koji je pun C vitamina.

Iako se često naglašava kako su kupusnjače (krucifere) jako važne u borbi protv raka, nekim ljudima one mogu naškoditi, a neki ih jednostavno ne podnose.

- Osobno ih volim i jedem kada su iz provjerenog izvora. Najčešće su to raštika i brokula. Jako volim i mahune i jedem ih cijelu godinu ( svježe, smrznute, u varivo, u salati), svih vrsta, boja, šara - rekla je dr. Sušac.


Izbjegavajte polugotova jela

Zdrave masnoće potrebne su čovjeku za normalno funkcioniranje mozga. Maslinovo i bučino ulje te svinjska mast su sastavnice lonca dr. Sušac.

- Ne volim brzu hranu (junk food) i jedem ju isključivo kada moram, a to je jako rijetko. Isto tako ne volim polugotova jela. To je hrana opterećena solju i začinima, aditivima (često i nedozvoljenim), a upitna je kvaliteta namirnica od kojih je pripremljena. Puna je jednostavnih ugljikohidrata i zasićenih masnoća, a nedostaju oni hranjivi sastojci koji su nam potrebni za život: minerali, vitamini, vlakna, željezo i još mnogo toga - objasnila je dr. Sušac.

Brzu hranu koja je masna i slana izbjegava i dr. Buljan, a trudi se smanjiti i unos slatkiša.

- To su namirnice koje u tijelu promoviraju upalne procese za koje je poznato da pogoduju nastanku različitih bolesti pa tako i raka - ističe dr. Buljan. Dodala je kako redovito uzima probitike i suplemente, kao što su vitamin D, magnezij, cink, vitamin C i po potrebi željezo, a tijekom proljeća i ljeta uzima astaksantin koji joj pomaže u suzbijanju alergije na sunce.