Mogu spriječiti srčane bolesti, artritis, bubrežne kamence i neke vrste tumora. Jedite ih svaki dan, bez iznimke!

Znamo za izreku "jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van", no slično bi se moglo reći i za naranču, limun ili bilo koju drugu voćku iz skupine citrusa. Limeta, grejp, naranča, mandarina i ostali citrusi odličan su izvor antioksidansa, vitamina i drugih dragocjenih nutrijenata, uključujući vlakna, folate i kalij. Istraživanja su pokazala da nas nutrijenti kojima obiluju mogu zaštititi od brojnih kroničnih bolesti, poput raka, dijabetesa i srčanih bolesti, da imaju važnu ulogu u prevenciji neuroloških bolesti, smanjuju upalu i poboljšavaju gastrointestinalne funkcije, smanjuju rizik za nastanak bubrežnih kamenaca i još mnogo toga. Jarkih boja, mirisno i aromatično, osvježavajuće i sočno, citrusno voće bi zbog svojih dragocjenih zdravstvenih dobrobiti trebalo biti važan dio naše svakodnevne prehrane.

BORCI PROTIV UPALE

Citrusno voće je važan izvor flavonoida među kojima su hesperdin, hasperetin, naringin, kvercetin, rutin, nobiletin, tangeretin i drugi. Oni štite od djelovanja slobodnih radikala i smanjuju upalu, a to njihovo protuupalno djelovanje štiti od raka, neurodegenerativnih poremećaja, ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Uz to, flavonoidi iz citrusa imaju sposobnost moduliranja sastava mikrobioma crijeva i njegove aktivnosti. Tu su i prehrambena vlakna kojima obiluju citrusi, i to podjednako onim topivim i netopivim. Topiva vlakna pomažu u smanjenju vrijednosti LDL kolesterola, a time i smanjenju rizika za bolesti srca i krvnih žila, te poboljšavaju kontrolu šećera u krvi jer usporavaju njegovu apsorpciju, što za posljedicu ima zdravije vrijednosti šećera u krvi. Netopiva vlakna pomažu kod problema zatvora jer povećavaju volumen stolice i osiguravaju da se sadržaj brže kreće kroz probavni sustav.

Limeta, grejp, mandarina i ostali citrusi odličan su izvor antioksidansa, vitamina i drugih dragocjenih nutrijenata, uključujući vlakna, folate i kalij

SHUTTERSTOCK

Flavonoidi antioksidativnog djelovanja u citrusima mogu pomoći u poboljšanju zdravlja mozga i smanjenju rizika za neurodegenerativne bolesti, poput Parkinsonove i Alzheimerove. Istraživanje objavljeno 2017. u časopisu British Journal of Nutrition, provedeno na uzorku od više od 13.000 osoba starije životne dobi u Japanu, otkrilo je da su ispitanici koji su svakodnevno jeli porciju citrusnog voća imali 23 posto manji rizik za razvoj demencije od onih koji su citruse jeli dva puta tjedno ili manje. Naime, osnovni uzrok tih bolesti je odumiranje stanica, a flavonoidi pomažu u smanjenju njihova odumiranja.

SMANJUJU RIZIK ZA BUBREŽNE KAMENCE

Povišena koncentracija minerala u mokraći može uzrokovati nastanak bubrežnih kamenaca koji su izuzetno bolni. Jedna vrsta kamenaca uzrokovana je niskom razinom citrata u urinu, a studija objavljena 2014. u časopisu Urology pokazala je da su bubrežni kamenci češći u osoba koje rjeđe jedu citruse. Objašnjenje je jednostavno: citrusi mogu podići razinu citrata u našem urinu, a to smanjuje rizik za nastanak ovog tipa bubrežnih kamenaca.

POMAŽU U MRŠAVLJENJU

S impozantna 4 grama vlakana po plodu, naranča i grejp mogu pomoći u stabiliziranju razine šećera u krvi, što pruža dugotrajniji osjećaj sitosti, naročito u kombinaciji s namirnicama bogatim proteinima ili zdravim mastima poput jogurta ili, primjerice, kajgane. No, za takav učinak potrebno je pojesti cijelu naranču, a ne samo popiti iscijeđeni sok, koji ima znatno veći udio šećera po porciji (21 g u samo jednoj čaši naspram 14 g u jednoj naranči). Osim toga, u soku nema vlakana, a upravo ona pomažu u procesu mršavljenja.

ŠTITE SRCE

Jedna mala studija iz 2006., objavljena u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, pokazala je da su osobe koje su bile podvrgnute zahvatu ugradnje premosnice imale niže vrijednosti LDL kolesterola, triglicerida i ukupnog kolesterola nakon samo jednog mjeseca konzumiranja jednog grejpa dnevno. Neke tvari u citrusnom voću mogu poboljšati markere za zdravlje srca, a među njima su svakako vlakna i flavonoidi. Više od 100 fitokemikalija u citrusnom voću smanjuje upale koje su štetne za srce, a visok udio vlakana pomaže u smanjenju vrijednosti LDL kolesterola. Osim toga, citrusi ili agrumi su odličan izvor folata te jedan plod sadrži oko osam posto dnevno preporučenog unosa. Folati prirodno smanjuju razinu aminokiseline homocisteina, a povišene razine homocisteina dokazano su povezane s povećanim rizikom za srčane bolesti.

Vitamin C je neophodan za izgradnju i održavanje zdrave kože, kostiju, krvnih žila i vezivnog tkiva, ima ključnu ulogu u imunosnom sustavu te djeluje kao antioksidans koji može zaštititi stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala te pomoći u smanjenju upale

SHUTTERSTOCK

Revizija studija iz 2017., objavljena u časopisu Frontiers in Pharmacology, analizirala je 22 studije o citrusima te otkrila kako istraživanja snažno sugeriraju da ova vrsta voća može pomoći u borbi protiv raka. Pokazalo se da, u usporedbi s ostalim vrstama voća, imaju znatno veću zaštitnu ulogu protiv tumora probavnog sustava, uključujući rak usne šupljine, jednjaka, želuca i debelog crijeva. Vitamin C, karotenoidi i flavonoidi u voću i povrću, a naročito u citrusima koji njima obiluju, imaju sinergijsko djelovanje koje pomaže u prevenciji raka.

POSPJEŠUJU APSORPCIJU ŽELJEZA

Visoke razine vitamina u jednoj naranči (68 mg), grejpu (77 mg), limunu (18 mg) ili limeti (13 mg) pomažu tijelu da bolje apsorbira željezo iz hrane. To je naročito važno za osobe koje su vegani ili vegetarijanci jer tijelo ne može apsorbirati željezo iz biljnih izvora jednako učinkovito kao ono iz mesa ili morskih plodova. Ako željezo dobivate većinom iz biljnih izvora, korisno je znati da unos namirnica bogatih C-vitaminom, kao što su citrusi, može povećati njegovu apsorpciju čak pet do šest puta.

Limun je taj koji se smatra pretkom svih ostalih citrusa

SHUTTERSTOCK

Citrusi, a naročito grejp i naranče, obiluju vitaminom C, antioksidansom koji pomaže u smanjenju oštećenja DNK uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala. Iako vitamin C sam po sebi ne može spriječiti da se razbolimo, može smanjiti trajanje i težinu simptoma kod prehlade i ostalih sezonskih bolesti. Osim toga, topiv je u vodi i naše tijelo ga ne može "čuvati" kao vitamine A, D, E i K koji su topivi u masti, a to znači da je važno unositi ga pomalo svaki dan. Citrusi su odličan način za to.

KADA JE POTREBAN OPREZ

Citrusi su poput eliksira za zdravlje, ali mogu donijeti i neke rizike. Primjerice, visok udio kiseline i šećera može biti loša kombinacija za zubnu caklinu. Stoga stomatolozi preporučuju da ne pretjerujete s količinom ili da nakon jedenja ili pijenja soka od citrusa operete zube. Osim toga, iako to nije česta pojava, neki ljudi su alergični na citruse. Simptomi alergije mogu uključivati svrbež kože ili usta, curenje iz nosa i kihanje. No, može doći i do alergijske reakcije opasne po život, anafilaktičkog šoka, kada dolazi do otežanog disanja i nesvjestice. U slučaju pojave takvih simptoma odmah treba potražiti hitnu liječničku pomoć. Što se tiče grejpa i soka od tog citrusa, važno je napomenuti da može biti u interakciji s nekim lijekovima. Naime, mnoge lijekove metabolizira enzim koji se naziva CYP3A4, a grejp može blokirati taj proces u crijevima, što za posljedicu može imati preveliku količinu lijeka u tijelu. Lijekovi s kojima je grejp u interakciji su statini, lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, anksiolitici, lijekovi protiv odbacivanja transplantiranih organa, kortikosteroidi, lijekovi protiv aritmije i antihistaminici.