Upravljač našeg unutarnjeg sata, tvar koja budi i normalizira biološki ritam je melatonin. Hormon je to koji proizvodi epifiza. Kod svih zdravih ljudi organizam ga luči nekoliko sati tijekom noći i zahvaljujući tome prirodno utonemo u san. Tim otpuštanjem melatonina u organizam epifiza zapravo regulira unutrašnji sat koji upravlja našim prirodnim tjelesnim ritmom.
Istraživanja su pokazala kako ljudi koji pate od nesanice imaju manju količinu melatonina u serumu te je pretpostavljeno da je glavni uzrok poremećaja spavanja smanjeno lučenje tog hormona. Dakle, kod tih su osoba normalne razine melatonina tijekom noći manje su nego kod onih koji normalno spavaju.
Pomaže li kao dodatak prehrani?
Nekoliko je studija pokazalo da melatonin kao dodatak prehrani može pomoći, odnosno da može skratiti vrijeme potrebno da zaspemo, te poboljšati kvalitetu sna i njegovo trajanje. S količinom, naravno, ne treba pretjerivati.
Pokazalo se da 0,3 mg melatonina djeluje uspješno, a redovito uzimanje melatonina u većini slučajeva daje dobre rezultate.
Liječnici najčešće preporučuju od 1 do 3 mg melatonina koji treba uzeti sat vremena prije odlaska u krevet.
Utječu godine, utječu i bolesti
Važno je znati da se razine melatonina u organizmu starenjem smanjuju. Kod starijih od 80 godina razina melatonina je i više od upola manja nego kod mlađih ljudi. I bolesti koje se vezaju uz starost, poput svih vrsta demencija, dodatno su povezane sa smanjenjem razine melatonina.
Kod oboljelih od Alzheimerove bolesti primjerice bilježi se samo petina potrebne vrijednosti melatonina.
Pokazalo se čak i da upravo male razine melatonina mogu biti jedan od prvih znakova pojave ove bolesti. Sličan je slučaj i s Parkinsonovom bolesti.
Postoji i povezanost između moždanog udara i smanjene razine melatonina. On, naime, štiti mozak, te ako do udara dođe, može spriječiti odumiranje neurona i smanjiti štetu izazvanu moždanim udarom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....