Loša kvaliteta sna je i rizičan faktor za Alzheimerovu bolest

 SHUTTERSTOCK
dobro je znati

Postoji jedna ključna stvar koju svi možemo učiniti da se zaštitimo od demencije

Ovo bi mogaobiti ključ za usporavanje polaganog propadanja zdravlja mozga koje jednog dana može dovesti do razvoja Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije

Na temelju istraživanja u koje su bile uključene 62 osobe starije dobi s urednim kognitivnim funkcijama, znanstvenici sa Sveučilišta Berkeley, Stanford i Irvine otkrili su da osobe s promjenama mozga povezanim s Alzheimerovom bolešću postižu bolje rezultate na testovima pamćenja nakon više dubokog sna. I to neovisno o obrazovanju i fizičkoj aktivnosti, a to su faktori za koje se zna da, uz društvenu povezanost, doprinose očuvanju kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. Osobe koje su imale promjene nalik onima kakve su karakteristične za Alzheimerovu bolest koje nisu uspjele imati toliko mnogo dubokog sna nisu imale tako dobre rezultate na istim testovima. Za usporedbu, spavanje nije imalo velik utjecaj kod osoba koje su imale vrlo malo takvih promjena. Ovakvi rezultati sugeriraju da veća količina dubokog noćnog sna može pomoći u usporavanju slabljenja pamćenja do kojeg dolazi kad se počne razvijati demencija.

- Razmišljajte o dubokom snu kao o splavi koja pamćenje drži na površini umjesto da bude odvučena na dno težinom Alzheimerove bolesti - rekao je Matthew Walker, neuroznanstvenik i jedan od autora studije sa Sveučilišta Berkeley. Dodao je i da su rezultati tako uzbudljivi zbog toga što znače da možemo sami poduzeti nešto da sačuvamo svoje pamćenje jer postoje načini da se poboljša kvaliteta sna čak i kod osoba starije životne dobi.

Ovo istraživanje nadovezuje se na prijašnju studiju koja je otkrila da u mozgu osoba s poremećajima spavanja dolazi do taloženja beta-amiloid proteina. No, loša kvaliteta sna je i rizičan faktor za Alzheimerovu bolest, ali i njezin simptom, a to otežava određivanje što je uzrok, a što posljedica. Jednako tako, nakupine beta-amiloid proteina mogu biti samo znak Alzheimerove bolesti, a ne njezin uzrok. Unatoč tome, razina beta-amiloid proteina uobičajeno se koristi kao marker Alzheimerove bolesti jer, kao što sugerira studija, ti proteini zajedno s tau proteinom mogu početi blokirati moždane stanice desetljećima prije nego što se pojave simptomi bolesti.

Prijašnje istraživanje Walker i njegovog tima znanstvenika otkrilo je da značajne razine amiloid-beta proteina nataložene u mozgovima osoba starije dobi mogu ometati dubok san te oslabjeti pamćenje.


Samo dubok san pruža zaštitu

Ipak, čini se da su neki ljudi zaštićeni od kognitivnog propadanja koje dolazi s Alzheimerovom bolešću, čak i ako imaju relativno visoke razine beta-amiloid proteina u mozgu. Kako bi otkrili zašto je tako, Walker i njegovi kolege pratili su moždane valove ispitanika za vrijeme spavanja, a zatim su idući dan od njih tražili da riješe test pamćenja. Pokazalo se da je kod onih čije su snimke mozga otkrile takve visoke razine beta-amiloid proteina, kvalitetan noćni san značio veliku razliku u kognitivnim funkcijama. Taj je učinak uočen samo kod valova koji se odnose na dubok san, a ne kod valova ostalih faza sna. Potrebne su dugoročne studije na osobama starije životne dobi kako bi se ispitalo može li povećanje količine dubokog sna tijekom više godina pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija osobe kroz to vrijeme, unatoč povećanju razina beta-amiloid proteina. Za sada, ovo istraživanje potvrđuje rezultate drugih studija koje sugeriraju da bi spavanje mogao biti rizičan faktor za Alzheimerovu bolest na koji možemo utjecati. Faktor koji bi mogao zaustaviti molekularne promjene ostavljajući mozgu vremena da očisti otpadne tvari nakupljene tijekom dana. Osim toga, ukazuje i na veliku važnost kvalitete sna.


Kako to postići

- S određenom razinom patoloških promjena u mozgu ne morate biti osuđeni na kognitivne simptome ili probleme s pamćenjem - rekla je Zsofia Zavecz, neuroznanstvenica i voditeljica studije sa Sveučilišta Berkeley. Iako kod ljudi mogu biti prisutne molekularne promjene koje ukazuju na razvoj prema Alzheimerovoj bolesti, Zavecz smatra da njihova studija ukazuje na to da faktori koji se odnose na način života mogu pomoći u ublažavanju učinaka tih promjena, a jedan od tih faktora je spavanje i to naročito dubok san. Ipak, treba imati na umu da je kvalitetan prirodan san bolja opcija nego uzimanje tableta za spavanje kako biste se naspavali. Nedavno istraživanje je pokazalo da korisnici tableta za spavanje imaju nižu razinu beta-amiloid proteina u cerebrospinalnoj tekućini, koja sudjeluje u čišćenju mozga noću. No, tablete za spavanje imaju neke nuspojave i, osim toga, mogu ljude uljuljkati u plitak san umjesto dovesti do faze dubokog sna. Stoga umjesto posezanja za tabletama za spavanje, kako biste se pripremili za kvalitetan noćni san, Zavecz savjetuje izbjegavanje kave u poslijepodnevnim satima, redovitu tjelovježbu, izbjegavanje gledanja u ekrane prije odlaska na počinak te toplu kupku prije spavanja.

Linker
13. studeni 2024 01:22