Ponekad koži ne trebaju kreme i ulja, već samo dobra hrana, znate li koja?

Za dobro zdravlje, poželjnu kvalitetu, ali i za zaštitu od djelovanja sunčevih zraka, našoj koži, uz njegu kozmetičkim sredstvima, treba i niz sastojaka koje dobija prehranom. Mnoge namirnice djeluju antioksidativno te pomažu našem organizmu i osobito koži u borbi protiv prebrzog starenja i osjetljivosti izazvanih prekomjernim izlaganjem UV zrakama. Odabrali smo tri takve namirnice - iskoristite sezonu i uživajte u njima što češće.

Foto: iStock

Zahvaljujući magneziju, kaliju i silicijevoj kiselini krastavci čine kožu lijepo i zdravom.

Kad se govori o visokom udjelu vode u namirnicama, najčešće se za primjer uzima krastavac; sa svojih 90 posto vode odlično hidratizira tijelo, a ujedno je odličan diuretik koji učinkovito uklanja nakupljene toksine iz organizma. Velika količina vode nije jedina blagodat koju možemo dobiti od krastavaca, oni sadrže i doista širok spektar minerala i vitamina, vlakana i tvari koje djeluju kao antioksidansi (beta-karoten, lutein, zeaksantin), ali u nešto manjim količinama. Krastavac je izvor kalija, fosfora, kalcija, magnezija, željeza, cinka, mangana, bakra i selena, a od vitamina sadrži vitamin C, većinu vitamina B i vitamin K. Od navedenih minerala krastavci su najbogatiji kalijem, koji je važan za fleksibilnost mišića i regulaciju krvnog tlaka.

Ne čudi što je krastavac uobičajen sastojak maski za osvježenje kože lica, a nanosi se i na opečenu ili nadraženu kožu te na otečene oči. Kora krastavca koristi se i za smirivanje kože ruku nakon izloženosti snažnim deterdžentima i vrućoj vodi. Osim za kožu, sok krastavca dobro djeluje i na desni, koristi se osobito kod njihova krvarenja.

Dakle, iskoristite sezonu zelenog duguljastog ploda i uvrstite ga što češće na jelovnik. Krastavci se odlično slažu s mliječnim proizvodima pa je već legendarna salata od krastavaca s jogurtom ili kiselim mlijekom. Unatoč njegovom, moglo bi se reći, blagom sastavu mnogi ljudi teže probavljaju krastavac, ali to ne znači da ga se trebaju odreći. Krastavac treba sitno narezati, posoliti morskom soli i staviti u hladnjak na nekoliko sati. Tako pripremljen, bit će lakše probavljiv.

Krastavci nas mogu iznenaditi i gorkim okusom pa imajte na umu da manji krastavci vjerojatno sadrže manje gorčine. Tanji krastavci imaju manje sjemenki od debljih.

Pravila kupnje

Kupujte samo krastavce koji su na opip čvrsti, imaju zaobljene rubove i ujednačenu zelenu boju. Nikad ne kupujte žućkaste krastavce, one smežuranih vrhova ili s mekanim dijelovima. Krastavci su vrlo osjetljivi na toplinu i lako se kvare. Obavezno ih čuvajte u hladnjaku i potrošite za najviše sedam dana.

Kako hladi!

Zahvaljujući magneziju, kaliju i silicijevoj kiselini krastavci čine kožu lijepo i zdravom. Poznato je da krastavci pomažu kod kože opečene suncem. Narežite ih i stavite na opečene dijelove - osjetit ćete trenutačno olakšanje. Ako vam je praktičnije, krastavac možete naribati i staviti ga preko gaze na opekline. Oblog promijenite čim se zagrije.

Silicij dobro djeluje i na kosu i nokte. Krastavci osvježavaju i usnu šupljinu te pomažu zarastanju ranica u ustima.

Foto: iStock

Mrkva je i diuretik i čistač organizma pa je njezin sok popularno sredstvo za detoksikaciju.

Slatkasti korijen mrkve narančastu boju zahvaljuje beta-karotenu, tvari iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A. Karotenoidi su snažni antioksidansi koji štite naš krvožilni sustav, poboljšavaju vid, reguliraju šećer, sprečavaju nastanak tumora. Beta-karoten, osim toga, ubrzava proizvodnju melanina, pigmenta zaduženog za tamnjenje kože. Zanimljivo je da iskoristivost karotena u ljudskom organizmu ovisi o tome kako pripremljenu mrkvu jedemo - grickamo li cijeli korijen iskoristivost je samo 2 posto, ako mrkvu skuhamo, bit će 18 posto, a jedemo li sirovu naribanu mrkvu bit će visokih 82 posto.

Mrkva obiluje i drugim korisnim sastojcima kao što su vitamini K i C te oni B skupine, dijetalna vlakna, kalij, mangan, magnezij, kalcij. Korijen mrkve sadrži mnogo prirodnog šećera (udio ugljikohidrata je 89 posto), ali zahvaljujući vlaknima taj se šećer sporo otpušta u krvotok i ne izaziva nagli skok inzulina. Među vlaknima mrkve je i kalcij-pektat koji pomaže snižavanju razine kolesterola u krvi. Mrkva je i diuretik i čistač organizma pa je njezin sok popularno sredstvo za detoksikaciju.

Sok od mrkve lako ćete i sami pripremiti. Lakše je probavljiv od korijena, a dobit ćete sve korisne sastojke mrkve. Trebat će vam pet većih korijena mrkve i litra vode. Korijene operite, ogulite i narežite na manje komade. Ubacite ih u blender s 3 dl vode i promiksajte. Kad više nema komada, ulijte ostatak vode i miksajte još 20 sekundi. Sok procijedite, ulijte u staklene čaše ili bocu i odmah popijte.

Mrkva se u kuhinji može iskoristiti na bezbroj načina, ne samo kao sastojak juhe ili variva. Odličan je prilog uz meso, dio složenaca ili sastojak osvježavajućih salata. Popularan je i kolač od mrkve.

Naravno, da biste od mrkve dobili najbolje, i što se tiče sastojaka i što se tiče okusa, pripazite kakav korijen kupujete. Mrkva mora imati intenzivnu boju (što je boja jača, više je beta-karotena u korijenu), čvrsta i glatka. Ne kupujte korijene koji su raspuknuti ili pak mekani, to je znak da su već prestari.

Uklonite listove

Kupujete li mrkvu s listovima, pripazite da su svježi i jake boje. Prije spremanja u hladnjak skinite joj listove, jer oni izvlače vlagu iz korijena.

U hladnjaku i 14 dana

U hladnjaku mrkva može izdržati i 14 dana ako je spremite u papirnatu ili perforiranu plastičnu vrećicu. Neka u blizini mrkve ne budu jabuke i kruške, one proizvode plin etilen pa će mrkva postati gorka.

Foto: iStock

Trešnje zahvaljujući antocijaninima pomažu i u prevenciji celulita.

Ukusni crveni "dvojčeki" omiljeno su ranoljetno voće. Njihovu kratku sezonu valja iskoristiti za uživanje u sočnim plodovima, ali i kako bismo organizmu pružili niz korisnih i ljekovitih sastojaka. Trešnje su od davnina cijenjene i korištene kao narodni lijek za mnoge tegobe, a danas je to potkrijepljeno i znanstvenim dokazima.

Trešnje sadrže veće količine vitamina C i A te onih B skupine i tvari koje djeluju antioksidativno, kao što su bioflavonoidi, elagična kiselina, ali i melatonin (tvar koja se proizvodi u ljudskom mozgu i na prirodan način regulira prirodne cikluse i ritam spavanja). Svi ti sastojci pomažu u borbi protiv raka, u prevenciji srčanih bolesti, ublažavaju bolove kod artritisa i gihta, glavobolje...

Među trešnjinim flavonoidima posebno su važni antocijanini i proantocijanini. Flavonoidi voću daju boju, ali i vežu na sebe slobodne radikale. Mnoge degenerativne bolesti (primjerice očna mrena, Parkinsonova bolest, ateroskleroza) povezuju se s oštećenjima koje uzrokuju upravo slobodni radikali. Flavonoidi iz trešnje djeluju protuupalno, ublažavaju simptome alergije i astme, jačaju kolagen u vezivnom tkivu. Zbog celuloze trešnje dobro reguliraju probavu, a zbog velikog sadržaja vode olakšavaju izbacivanje tekućine iz organizma pa tako poboljšavaju rad bubrega, žuči i jetre.

U usporedbi s ostalim koštuničavim voćem trešnje sadrže najviše vitamina C (važan je za zdravlje kostiju, hrskavica, zuba, desni...). Bogate su beta-karotenom, koji se u organizmu pretvara u vitamin A, koji pospješuje rast kostiju i zuba, održava kožu zdravom i čuva nas od infekcija. Osim toga je prijeko potreban za dobar vid. Zreliji plodovi tamnije boje sadrže veću koncentraciju antocijanina i željeza. Trešnja, naime, sadrži i dosta željeza, ali žene se ne mogu baš osloniti na njih kao na izvor tog minerala, jer osim što ljudski organizam slabije apsorbira željezo iz biljnih nego iz životinjskih izvora, žene imaju i veće potrebe za željezom nego muškarci. Slično djelovanje imaju i višnje.

Protiv bora i celulita

Antocijanini iz trešanja, uz ostalo, uništavaju štetne enzime koji kožu čine starom i naboranom te na taj način sprečavaju nastanak bora. Dakle, jedite trešnje i brišite bore.

Trešnje zahvaljujući antocijaninima pomažu u prevenciji celulita, a istraživanja su pokazala i da su dobri protiv upale mišića i grčeva u listovima nogu.

Maska od trešanja

Trešnja dokazano pomaže jačanju i osvježavanju normalne i suhe kože. Masku pripremite od zdravih, zrelih plodova. Izvadite im koštice, propasirajte i u tankom sloju nanesite na lice (ili možete smjesu staviti na gazu pa njome prekriti lice). Nakon dvadesetak minuta lice isperite mlakom vodom. Maska od trešanja steže pore, čisti lice, jača umornu kožu i sprečava produbljivanje bora. Poslije tretmana koža je mekana i baršunasta.

Samo jedite...

Odlične ljetne ideje

Foto: iStock

Nadamo se da ste na vrijeme spremili koju kilicu trešanja...

Brzo varivo s krastavcima

Za 4 osobe

Vrijeme pripreme: 30 minuta

Sastojci:

• 2 
svježa krastavca
• 2 
krumpira
• 2 
češnja češnjaka
• 1,5 dl 
vrhnja za kuhanje
• 1,5 dl 
vode
• kopar
• maslinovo ulje
• sol i papar

Priprema:

1. Naribajte krastavce pa ih kratko popržite na maslinovu ulju. Dodajte sitno narezan krumpir, promiješajte i propirjajte na jačoj vatri. Dodajte i češnjak narezan na tanke listiće te sol i papar. Zalijte vodom i kuhajte.
2. Kad je krumpir pri kraju, dodajte jelu vrhnje za kuhanje i pustite da prokuha još nekoliko minuta. Na kraju dodajte sitno nasjeckan kopar. S ovim se varivom odlično slažu kosani odresci.

Salata s mrkvom

Za 4 osobe

Vrijeme pripreme: 15 minuta

Sastojci:

• 4 mrkve
• 1 češanj češnjaka
• maslinovo 

ulje
• 3 dl jogurta sa 3,2% m.m.
• metvica
• sol
 i papar

Priprema:

1. Ogulite i operite mrkvu pa je krupno naribajte. Ogulite i zgnječite češnjak. U tavi zagrijte ulje, dodajte mrkvu i češnjak te na umjerenoj vatri pirjajte desetak minuta često miješajući.
2. Mrkvu dobro procijedite od ulja i ostavite je da se ohladi. Zatim je u zdjeli pomiješajte s jogurtom. Posolite i popaprite te stavite u hladnjak barem 60 minuta. Prije posluživanja pospite usitnjenom metvicom.

Jednostavan kolač s trešnjama

Sastojci:

• 400 do 500 g trešanja
• 4 žumanca
• 4 bjelanca
• 150 g šećera
• 200 g pšeničnog griza
• 1 vanilin šećer
• 2 dl kiselog vrhnja
• malo soli
• šećer u prahu za posipanje

Priprema:

1. Trešnjama uklonite peteljke, operite ih i ocijedite u cjedilu pa im izvadite koštice.
2. Žumanca, šećer i vanilin šećer pjenasto izmiješajte mikserom, zatim dodajte vrhnje, griz i malo soli, izmiješajte pa lagano kuhačom umiješajte čvrsti snijeg od bjelanaca.
3. Manji četvrtasti kalup namastite i pobrašnite (ili obložite papirom za pečenje), ulijte smjesu pa po površini rasporedite trešnje. Stavite u pećnicu zagrijanu na 200°C i pecite oko 35 minuta.
4. Gotov kolač pospite šećerom u prahu.