Neobična veza: Osobama s depresijom možda bi koristila sauna

Osobe koje pate od depresije ujedno imaju i višu tjelesnu temperaturu, pokazalo je novo istraživanje na Sveučilištu Kalifornija San Francisco, prvo ne većem uzroku te potvrdilo ono što su već naznačila i ranija manja istraživanja.

Sada kada to s većom pouzdanošću možemo tvrditi, otvaraju se i nove mogućnosti terapija poput one da se osobe koje boluju od depresije isplati izložiti i drugim terapijama koje im mogu pomoći. Istraživanje ne potvrđuje uzročno-posljedičnu vezu, odnosno ne možemo znati da li viša tjelesna temperatura uzrokuje depresiju ili depresija dovodi do zagrijavanja tijela. No, vrijedi dalje istraživati jer bi nešto jednostavno poput toga da osoba boravi u hladnijem okruženju, odnosno da se kloni vrućina moglo pomoći smanjiti simptome depresije.

Najveća studija

Procjenjuje se da to stanje pogađa svaku petu ženu i svakog desetog muškarca. Studija u 27 europskih zemalja, pokazala je da su zemlje s najvećom prevalencijom Island (10,3 posto), Luksemburg (9,7 posto), Njemačka (9,2 posto) i Portugal (9,2 posto), dok su najniže stope su u Češkoj i Slovačkoj (2,6 posto). Hrvatska također ima nižu stopu (3,2 posto).

- Prema našim saznanjima, ovo je najveća studija do sada koja je ispitala povezanost između tjelesne temperature - procijenjene metodama samoprijavljivanja i nosivih senzora - i depresivnih simptoma u geografski širokom uzorku. Moglo bi biti više razloga za tu povezanost. Može biti da je depresija povezana s metaboličkim procesima koji možda stvaraju dodatnu toplinu ili su možda mentalni stres ili upala zajednički uzrok koji utječe i na tjelesnu temperaturu i na depresivne simptome odvojeno. To je nešto što bi buduće studije mogle istražiti. Za sada znamo da je depresija složeno i višeslojno stanje, najvjerojatnije s mnogo različitih okidača - kaže Ashley E. Mason, integrativna psihologinja sa Sveučilišta Kalifornija. Komentirala je i prethodna istraživanja koja su otkrila da hidromasažne kade i saune mogu smanjiti simptome depresije. Moguće je da samohlađenje koje ovo pokreće, znojenjem, ima i mentalni učinak.

- Ironično, zagrijavanje ljudi zapravo može dovesti do snižavanja tjelesne temperature koja traje duže od jednostavnog izravnog hlađenja, primjerice kroz ledenu kupku - kaže A. Mason.

Dodaje da je veliki potencijal ako možemo pratiti tjelesnu temperaturu osoba s depresijom kako bismo dobro tempirali tretmane na bazi topline.