Meningitis, zatajenje, pa i rak jetre, moguće su posljedice trovanja hranom na koje možemo utjecati ako činimo ovo

Piše: Ivana Pavić za Slobodnu Dalmaciju

Današnji ubrzani stil života diktira našim potrebama, pa tako jedemo kad stignemo, a nažalost često i ne biramo kvalitetne namirnice ni mjesto na kojem ćemo objedovati. Ne razmišljamo o potencijalnim opasnostima koje hranom možemo unijeti u organizam dok ne osjetimo njihove posljedice.

Liječnici savjetuju da se pri pojavi ovakvih simptoma, koji ne moraju nužno značiti da je došlo do trovanja, uzima dosta tekućine kako bi se nadomjestio gubitak. Ako simptomi ne jenjavaju, najbolje je posjetiti liječnika.

No, prije nego to toga dođe, važno je znati o čemu trebamo voditi računa kad jedemo, osobito vani.

NAJČEŠĆI UZROČNICI I PREPORUKE

U nastavku je nekoliko najčešćih uzročnika trovanja hranom kod ljudi i preporuke kako se obraniti od bakterija i virusa koji mogu biti pogubni.

Aflatoksini potječu od plijesni koja uspijeva uglavnom u vlažnim podnebljima. Budući da gljivica Aspergillus voli masnoće, najčešće se nalazi na orašastim plodovima i sjemenkama, ali i voću, žitaricama i kukuruzu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog Aspergillusa se svake godine uništi 25 % usjeva u svijeta.

Dugotrajno izlaganje čak i malim količinama aflatoksina može dovesti do raka jetre. Dokazano je da ova plijesan negativno utječe na trudnice, odnosno razvoj djeteta u maternici. Veće koncentracije mogu dovesti do akutnog trovanja jetre, pa čak i smrti.

Kontaminacija može zahvatiti sve procese proizvodnje hrane, no većinom se događa prilikom skladištenja u uvjetima visoke vlažnosti.

Pijesan je prilično otporna, kuhanje ili prženje ne mora nužno potpuno uništiti toksine, stoga je važno da vodite računa odakle dolaze namirnice koje kupujete.

Salmonela je najčešći uzročnik trovanja hranom. Riječ je o bakteriji koja parazitira u crijevima životinja. Infekcija često prolazi bez simptoma, tako da možda nećete odmah uočiti da ste bolesni.

Do zaraze uglavnom dolazi zbog loših higijenskih uvjeta, ali moramo napomenuti da se salmonelom ne možete zaraziti samo preko piletine i jaja, nego i preko biljnog čaja i sjemenki sezama. Ove patogene pak možete uništiti kuhanjem jer nisu otporni na visoke temperature.

Escherichia coli je crijevna bakterija koja obavlja važne funkcije u našem tijelu. Ali prekomjerna izloženost E. coli može dovesti do različitih infekcija, posebno kod ljudi koji imaju slab imunološki sustav.

Poput salmonele, i E. coli se može uništiti kuhanjem. No, problem je što se ova bakterija nalazi i na namirnicama koje se konzumiraju sirove, poput krastavaca ili zelene salate. Zato je najbolje kupiti što svježije povrće koje je važno dobro isprati prije konzumacije.

Getty Images/iStockphoto

Posebno oprezni trebamo biti s namirnicama koje jedemo svježe, bez da ih prethodno termički obrađujemo.

Listeria je rijetka, ali opasna i izrazito otporna bakterija koja se nalazi gotovo posvuda, pa i u hrani. Kad dospije u tijelo, može dovesti do trovanja krvi i meningitisa, a najranjivija kategorija su starije osobe i djeca. Listerija nije otporna na visoke temperature, ali hranu treba kuhati najmanje najmanje 10 minuta na oko 70 stupnjeva Celzijusa.

No, nisu samo bakterije uzročnici crijevnih problema. Norovirus je jedan od najčešćih uzročnika iznenadnih napadaja teškog povraćanja i proljeva. Kao i kod bakterija, nedostatak higijene povezuje se s razvojem ove infekcije.

Hrana može biti kontaminirana bakterijama i virusima tijekom proizvodnje i transporta. Ali isto se može dogoditi i unutar vašeg doma. Zato uvijek imajte na umu nekoliko jednostavnih pravila kućne higijene.

• Uvijek operite ruke prije kuhanja.
• Nemojte koristiti iste noževe i daske za rezanje sirovog mesa i povrća.
• Nakon kupovine, hranu koja inače stoji u hladnjaku držite u posebnoj vrećici kako bi ostala hladna.
• Meso i riba trebaju se kuhati barem deset minuta na najmanje 70 stupnjeva Celzijusa, a najbolje je konzumirati ih odmah nakon obrade.

IZVOR: Slobodna Dalmacija