Piše: mag. pharm. Melita Petrović, predsjednica Sekcije za javno ljekarništvo Hrvatskog farmaceutskog društva
Uobičajeni termin peludna groznica zapravo objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjunktivitis, a javlja se u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice peluda stabala, trava ili korova. Za nastanak simptoma potrebna je određena koncentracija peluda u zraku, a izraženiji su što je ona veća. Najčešće se javlja u proljeće i ljeto, a velikom oslobađanju peluda pogoduje toplo i suho vrijeme, uz visok tlak zraka.
Najveća koncentracija peluda je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, i to u vrijeme cvjetanja, a to ovisi o podneblju, vegetaciji određenog područja te o mikroklimatskim uvjetima.
Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu nam može pomoći bioprognoza koja se već nekoliko godina redovito objavljuje u medijima, a pomaže i peludni kalendar - obavijest o razdobljima prisutnosti peluda određenih biljaka u zraku u određenom klimatskom području. Na taj način bolesnici koji su informirani o pojavi pojedinih sezonskih alergena mogu prilagoditi svoje aktivnosti tako da što manje dolaze u kontakt s njima.
Sigurni i djelotvorni
No, često nismo u mogućnosti potpuno se izolirati od utjecaja alergena pa ipak moramo liječiti neugodne simptome. Kod alegijske bolesti najčešće pribjegavamo samoliječenju, bez posjeta liječniku kad već znamo o čemu se radi. Za to nam stoje na raspolaganju lijekovi koji imaju zakonski reguliran bezreceptni status te više vrsta medicinskih proizvoda i prirodnih pripravaka, tzv. dodataka prehrani.
Kontrolirana kvaliteta
Treba znati da su bezreceptni lijekovi (tzv. OTC) namijenjeni liječenju simptoma koje bolesnici lako sami prepoznaju, provjerene su djelotvornosti i sigurnosti te eventualno imaju samo blage nuspojave i minimalnu mogućnost slučajnog ili namjernog predoziranja. Njihova je djelotvornost i sigurnost dokazana, ne samo kliničkim ispitivanjima, nego i dugogodišnjom primjenom u praksi, pri čemu OTC lijekovi prolaze sve kontrole kvalitete kao i lijekovi koji se izdaju na liječnički recept.
Antihistaminici glavna pomoć
Najvažnija grupa lijekova u tom području su antihistaminici. Razlikuju se u duljini djelovanja i intenzitetu nuspojava kao što su sedacija i pospanost, no noviji antihistaminici imaju znatno manje izražene sedativne nuspojave te su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma u blagim oblicima bolesti. Tri predstavnika te skupine lijekova, loratadin, feksofenadin i cetirizin, u prikladnim, manjim pakiranjima i jačinama mogu se nabaviti bez recepta (Belodin, Clarinase, Allegra, Letizen S). Uzimaju se jednom na dan, a poželjno je početi terapiju i nekoliko tjedana prije očekivane alergijske reakcije.
Oralni sustavni antihistaminici koriste se, osim kod peludne alergije, i protiv urtikarije te u alergijskoj reakciji nakon uboda insekata i kod alergije uzrokovane lijekovima. Za ublažavanje simptoma alergije na tržištu su dostupni i biljni preparati, primjerice onaj koji sadrži ekstrakt biljke kozlinac (Astragalus membranaceus) aktiviran posebnim zaštićenim postupkom, a koji djeluje tako što stimulira proizvodnju specifičnih plazma stanica i sintezu zaštitnog imunoglobulina IgG koji omogućuje neutralizaciju alergena (Lectranal).
Moćni antioksidansi
Kako se terapija alergijske bolesti svodi na ublažavanje simptoma, dobro je preventivno djelovati na jačanje imunosnog sustava zdravom prehranom, a može se preporučiti i med, vitamin C ili npr. ulje crnog kima te dodaci prehrani s kvercetinom (fitonutrijent, bioflavonoid s antioksidativnim i antialergijskim djelovanjem), astaksantinom ili beta-glukanom.
Astaksantin je karotenoid, organski pigment koji prirodno nalazimo u kromoplastima algi, biljaka, gljiva i bakterija i koji djeluje kao snažan antioksidans. Beta-glukan je prirodna supstanca, dugolančani polisaharid izoliran iz stanične stijenke kvasca, za koji je dokazano da aktivira ključne komponente imunosnog sustava. Na tržištu postoje i homeopatski preparati protiv alergije.
Kad je nos začepljen i oči peku
Rješenje za simptome koji su povezani s alergijskim rinitisom - kihanje, curenje vodenastog sekreta, otok krvnih žila i kongestija (koja se osjeća kao začepljenost nosa, često i uz gubitak osjeta mirisa) kapanje je u nos. Nosni dekongestivi su lijekovi koji vazokonstrikcijom krvnih žila nosne sluznice smanjuju njezin otok uzrokovan alergijskom reakcijom i tako olakšavaju disanje. Obično se koriste preparati nafazolina, oksimetazolina i ksilometazolina u obliku kapi ili spreja za nos i mogu se nabaviti bez recepta.
Djelovanje im je vremenski ograničeno pa nakon prestanka djelovanja lijeka dolazi do sekundarne vazodilatacije i pogoršanja kongestije nosa. To često potiče korisnike na njihovu dugotrajnu i nekontroliranu primjenu, što uzrokuje oštećenje cilijarnog epitela nosne sluznice. Stoga se savjetuje primjena nosnih dekongestiva maksimalno 7 do 10 dana.
Na tržištu se nalaze i kombinacije s dekspantenolom koji pomaže u zaštiti oštećene nosne sluznice ili s hijaluronskom kiselinom koja sprečava suhoću nosne sluznice. U liječenju mogu pomoći i posebne masti koje se nanose na sluznicu nosa radi zaustavljanja stranih čestica i sprečavanja upale sluznice nosa. Odnedavno je na tržištu i prirodni preparat koji sadrži ekstrakt šumske ciklame i u obliku je nazalnog spreja koji lokalnim osmotskim učinkom (budući da djeluje na smanjenje otoka mukozne sluznice) i refleksnim učinkom stimulacijom trigeminalnih živčanih završetaka olakšava simptome akutnog i kroničnog rinosinusitisa.
Simptomi alergijske reakcije mogu se javiti i u očima, u vidu svrbeža, crvenila i otečenih kapaka. Za ublažavanje alergijskog konjunktivitisa i protiv suhog oka može se bez recepta nabaviti Opticalm - opuštajuća kupka za oči, sasvim prirodna izotonična otopina s kompatibilnim mineralnim kompleksom. Otopinom (bočice s pojedinačnim dozama) se ispiru alergeni i tako se smiruju nadražene oči koje svrbe te se održava vlažnost oka.
Kada hitno u bolnicu
Samoliječenjem dostupnim OTC lijekovima i ostalim preparatima, uz savjet farmaceuta, mogu se ublažiti simptomi blažih alergijskih reakcija. Potrebno je, koliko se može, izbjegavati uzročne alergene, a u slučaju jačih i opasnijih simptoma (anafilaksija) u težim oblicima alergija, pogotovo u slučaju alergije na lijekove ili ubod insekta, treba hitno potražiti liječničku pomoć. Anafilaksija je najteža alergijska reakcija, burna je i nastaje brzo nakon izloženosti alergenu, a očituje se kao osip i oteklina, oticanje grla, suženje dišnih putova, teško disanje te snižen krvni tlak. Anafilaksija je za život opasno hitno medicinsko stanje koje zahtijeva odlazak u bolnicu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....