Najopasniji dio vrućeg dana nije uvijek boravak na otvorenom. Nakon nekoliko uzastopnih dana visokih temperatura zidovi i krovovi kuća i zgrada akumuliraju toplinu, pa stan ostaje pregrijan i dugo nakon zalaska sunca. Organizam tada ni noću ne dobiva potreban predah, a dugotrajna izloženost toplini povećava rizik od dehidracije, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.
Visoka temperatura otežava tijelu oslobađanje od viška topline, dodatno opterećuje srce i bubrege te može pogoršati kardiovaskularne, respiratorne i bubrežne bolesti, dijabetes i druga kronična stanja. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da se posljedice mogu pojaviti istoga dana ili neposredno nakon razdoblja ekstremne vrućine.
Rashlađivanje doma nije pitanje udobnosti. HZZO, prenoseći preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, navodi da bi temperaturu prostorije trebalo održavati ispod 32 Celzijeva stupnja danju i 24 stupnja noću. To je osobito važno za djecu, osobe starije od 60 godina i kronične bolesnike.
U vršnim satima tijekom toplinskih valova, između 12 i 15 sati te u 21 sat, potrošnja struje u Hrvatskoj skoči između 17 i 20 posto, a broj hitnih intervencija samo u Zagrebu zbog srčanih udara poraste i do 30 posto.
Kad se otvaraju prozori?
Prvi korak nije nužno uključivanje klima-uređaja, već sprečavanje ulaska topline. Dok je vani toplije nego u stanu, prozore treba zatvoriti, a rolete, škure ili zastore spustiti, osobito na sunčanoj strani. Korisno je ugasiti rasvjetu i uređaje koji nepotrebno zagrijavaju prostor. Prozore treba otvoriti noću i rano ujutro, kada je vanjska temperatura niža od unutarnje.
Klima-uređaj pritom ne treba pretvoriti stan u hladnjaču. Domaće preporuke navode da temperatura u klimatiziranom prostoru ne bi trebala biti više od sedam stupnjeva niža od vanjske. Nagli prijelaz iz izrazito rashlađenog prostora na vanjsku vrućinu posebno teško mogu podnijeti stariji ljudi i kronični bolesnici.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u praktičnim preporukama predlaže postavljanje klima-uređaja na 27 stupnjeva uz istodobno korištenje ventilatora. Strujanje zraka povećava osjećaj ugode bez dodatnog spuštanja temperature na termostatu. Analiza koju prenosi Global Heat Health Information Network pokazala je da takva kombinacija može znatno smanjiti potrošnju energije za hlađenje, premda stvarna ušteda ovisi o klimi, zgradi i načinu korištenja uređaja.
Ventilator ipak ne snižava temperaturu zraka. On olakšava hlađenje tijela poticanjem isparavanja znoja, ali u ekstremno zagrijanoj prostoriji nije zamjena za klimatizaciju ili boravak u hladnijem prostoru. Aktualne preporuke WHO-a dopuštaju njegovu uporabu do temperature zraka od 40 stupnjeva, dok domaće smjernice upozoravaju da iznad 35 stupnjeva može pružiti osjećaj olakšanja, ali ne mora spriječiti zdravstvene posljedice.
Na ozbiljnost simptoma upozorio je i prof. dr. sc. Ivan Gornik, pročelnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijama KBC-a Zagreb i specijalist interne medicine, u razgovoru za portal Živim.hr. Toplinska iscrpljenost, objašnjava, mnogo je češća i pojavljuje se kada osoba nije dovoljno hidrirana ili je dugo izložena visokoj temperaturi. Tada se javljaju slabost te potreba za odmorom, tekućinom i uklanjanjem viška odjeće.
Kad počinje zagrijavanje tijela?
Toplinski udar mnogo je opasniji. Gornik ga opisuje kao stanje u kojem pacijent ima poremećenu svijest i tjelesnu temperaturu višu od 40 stupnjeva, dok koža može biti vrela, crvena i suha zbog sloma mehanizma znojenja.
- Kad se tijelo prestane hladiti, ono se počinje zagrijavati - upozorava Gornik.
Riječ je o stanju opasnom po život jer zbog nekontroliranog rasta tjelesne temperature počinju otkazivati normalni mehanizmi funkcioniranja organizma.
Posebnu pozornost treba obratiti na starije, nemoćne i nepokretne osobe te kronične bolesnike. Gornik upozorava na tipične pogreške, primjerice smanjenje unosa tekućine kod osoba koje uzimaju diuretike, kao i na činjenicu da krvni tlak ljeti prirodno može pasti. Nemoćnim osobama problem može biti i sam dolazak do vode, pa ih tijekom toplinskog vala treba redovito obilaziti ili kontaktirati.
Glavobolja, vrtoglavica, jaka žeđ, mučnina, slabost i grčevi znakovi su da se osoba mora skloniti u hladniji prostor, odmoriti i uzimati tekućinu u manjim gutljajima. Kod smetenosti, poremećaja svijesti, grčeva ili vrlo visoke tjelesne temperature treba odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Ako je osoba pri svijesti, Gornik savjetuje premještanje u hlad, vlaženje odjeće, stvaranje strujanja zraka i postupno davanje tekućine. Osobu bez svijesti treba postaviti u bočni položaj i pričekati dolazak hitne pomoći.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....