LIDERICA KUKURIKU KOALICIJE

Vesna Pusić: Kukuriku neće ponoviti greške Račanove Vlade. Vjerujemo u slične stvari i nećemo se svađati kao nekadašnja šestorka

 Tomas/CROPIX

Vesna Pusić , predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom Unijom i buduća ministrica vanjskih poslova, od svih novih ministara ima možda najbolju, no nikako i najlakšu, startnu poziciju u budućoj vladi Zorana Milanovića . Samo pet dana nakon pobjede Kukuriku koalicije Hrvatska je potpisala iznimno važan pretpristupni ugovor s EU, čime su definitivno završili maratonski, teški i na trenutke frustrirajući pregovori koji su trajali gotovo šest godina. S budućom ministricom vanjskih poslova razgovarali smo neposredno uoči tog događaja, koji ocjenjuje krucijalnim za bolju budućnost Hrvatske u velikoj zajednici europskih država kojoj se pridružujemo. Sada kad je taj veliki cilj ostvaren, nekima je neobično zazvučala njezina najava da će referendum o ulasku u Uniju biti odgođen za mjesec dana u odnosu na planirani datum.

Ključnih mjesec dana

Zašto je važan taj vremenski odmak u provođenju referenduma? Zbog toga što je nakon ovih izbora teško animirati ljude da ponovno izađu na birališta ili mislite da Vlada na odlasku nije dovoljno informirala građane?

- Ta odgoda, što se vremena tiče, nije značajna. Dobit ćemo mjesec dana sustavne informativne kampanje, ali i motivacijske kampanje da građane uvjerimo u nužnost izlaska na referendum. Istraživanje javnog mišljenja pokazuje da je u ovom trenutku podrška građana ulasku u Uniju solidnih 61 posto. Međutim, bez obzira na tako visok postotak, postoji opasnost da u tako kratkom roku oni neće ponovno na birališta. Drugo, izborna kampanja malo je zagušila potrebu javnosti da se detaljnije upozna s time što nas čeka nakon ulaska u EU. Dodatnih mjesec dana daju mogućnost da se sva pregovaračka stajališta u cijelosti stave na internet i učine dostupnima. Dakle, važno je motivirati ljude i učiniti im sve informacije dostupnima.

Nije li to činila i Vlada Jadranke Kosor?

- Dosadašnja vlada krenula je u informativnu kampanju, ali to je bilo prekriveno i predizbornom kampanjom i pomalo se izgubilo u njoj. I ta je kampanja ipak bila samo na osnovnoj razini. Mislimo da građanima treba pružiti sve informacije. S druge strane, ne možemo previše pomicati referendum jer nam je u interesu da što prije počne proces ratifikacije u zemljama članicama. To bi značilo da se referendum s početka siječnja, a taj mi se datum činio prilično neodgovornim, pomakne: u siječnju dvotrećinska odluka Sabora, koja se provodi u roku od 30 dana, a referendum u veljači.

Što slijedi nakon potpisivanja Ugovora? Kakav će biti vaš itinerer prvih nekoliko mjeseci?

- Što se europskih tema tiče, prvo slijedi popunjavanje mjesta unutar europskih institucija ljudima iz ministarstava i iz misije koji moraju početi pratiti rad i sudjelovati u dijelovima rada institucija EU. Važna zadaća je i izbor arbitražnog suda koji će odlučiti o granici sa Slovenijom, jer naši rokovi počinju teći ove subote i od tada imamo dva tjedna za dogovor sa Slovenijom o predsjedniku arbitražnog suda i dvojici sudaca arbitara. Ako dogovor ne bude postignut, te tri osobe imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde u Haagu. Treći je zadatak izabrati u Saboru 12 ljudi koji će biti naši promatrači u Europskom parlamentu, koji će moći sudjelovati na sjednicama, raspravljati na nekim odborima i u svojim klubovima, ali ne i na plenarnim sjednicama, iako će na njima moći biti. Oni bi trebali postati redoviti zastupnici u trenutku kad Hrvatska postane punopravna članica. Dodatno pitanje, koje bismo svakako morali riješiti, je ono hoćemo li u roku od godinu dana morati dvaput na izbore za članove Parlamenta EU, jednom 2013. i drugi put u lipnju 2014., kada su redovni izbori za članove EU. Zadaća je Ministarstva vidjeti može li se to riješiti na neki drugi način ili će se na izbore ići dvaput u godinu dana. Tu je i monitoring, pogotovo u tri područja: pravosuđe i temeljna prava, tržišno natjecanje, pravna sloboda i sigurnost.

Doba monitoringa

Prvi takav izvještaj čeka nas već u travnju. Do kraja veljače morat ćemo predstaviti sva izvješća o napretku, popuniti tablice o pomacima i provedbi zakona. Naravno, postoji određena opasnost da ćemo, pogotovo u tom prvom monitoringu, biti pod povećalom. Neke zemlje članice već su najavile da vjerojatno neće ratificirati pristupni ugovor dok ne vide barem prvi izvještaj o monitoringu, a neke dok ne vide i drugi, onaj sljedeće godine. Tu je i susjedstvo, naša regija, prije svega Srbija i Crna Gora koje su tek na početku procesa ulaska u Uniju, jedna više, druga manje. Za nas je to važna tema o kojoj moramo imati mišljenje, stav i aktivnu ulogu.

Dobar trenutak

Je li činjenica da je u Hrvatskoj vlast smijenjena u trenutku potpisivanja Ugovora otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?

- Ako postoji dobar trenutak, ovo je taj trenutak. Mogla bih spominjati mnogo kritičkih elemenata o dosadašnjoj vlasti, ali sada kad ta vlast odlazi to nije tema o kojoj na taj način treba raspravljati. Hrvatska je završila razdoblje u predsoblju: predsoblju Europe, predsoblju izgrađene države, predsoblju funkcionirajućih institucija… Potpisivanjem pristupnog ugovora izlazimo iz tog predsoblja i ulazimo u glavnu dvoranu. Trebamo se početi ponašati drugačije, razmišljati o sebi drugačije, sa zdravom i normalnom samosviješću o maloj zemlji koja može odigrati važnu ulogu u regiji. Dakle, ovo je dobar trenutak iako, tehnički gledano, nova vlada neće imati vremena za razmišljanje: morat će početi trčati odmah. Ali na to smo, kao nova vlada na početku novog vremena jedne nove Hrvatske, bili pripravni.

Dijelite li mišljenje da Hrvatska nije učinila dovoljno kako bi iskoristila pretpristupne fondove Unije i imate li model kako u tom poslu biti efikasniji?

- Iskoristili smo premalo novca iz tih fondova. Nismo tome prilagodili ni proračun, nije korišteno znanje i vještine da se novac iskoristi, osobito kroz lokalnu i regionalnu samoupravu. Sada je pred nama mnogo više novca. Za šest mjesecu moći ćemo iskoristiti pola milijarde eura, što je više nego što smo ukupno imali svih ovih godina. To valja prvo proračunski prirediti kako bi se moglo pratiti, osigurati refinanciranje kroz Europsku razvojnu banku, što su sve zemlje do sada napravile. I moramo osposobiti tim mladih ljudi koji će ići po općinama i gradovima i pomoći im u tome.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:17