Vesna Pusić: Povući ćemo tužbu za genocid. Njome se dižu niske strasti, a to nije moralno prema narodu

Vesna Pusić jedanaesta je hrvatska ministrica vanjskih poslova i druga žena na čelu toga ministarstva koje zapošljava 1230 ljudi, diplomatskog i ostalog osoblja. Iako joj se iz prostranog ministarskog ureda pogled pruža na jedan od najljepših zagrebačkih parkova, Zrinjevac, u prvim danima mandata nema vremena uživati u njemu.

Prionula je, kaže, na posao jer je vremena malo, a obaveza koje ne trpe odlaganje - puno. Kad je prošloga petka u večernjim satima preuzimala dužnost od svoga prethodnika Gordana Jandrokovića , istaknula je da će u njezinu ministarskom mandatu hrvatska vanjska politika biti fokusirana na tri prioriteta: Europsku Uniju, novo pozicioniranje Hrvatske u regiji i učvršćenje odnosa sa SAD-om.

Pitanje referenduma

Prvi posao koji vas čeka je referendum za EU. U kampanji ste najavljivali da će biti održan sredinom veljače 2012., a na prošlotjednoj sjednici Sabora odlučili ste da će biti 22. siječnja. Zašto je skraćen rok za njegovo održavanje?

- Više je važnih razloga. Jedan je od njih da 27 članica Europske Unije imaju što više vremena za ratifikaciju Ugovora o pristupanju Hrvatske. Drugi je što se na referendumu neće odlučivati o detaljima Ugovora o pristupanju Hrvatske EU nego o temeljnom pitanju - treba li Hrvatska politički biti dio EU. Prema mome mišljenju, ključni razlog za raspisivanje referenduma u siječnju je hrvatski proračun. Naš je veliki interes da ga donesemo već do kraja veljače, jer se s tim proračunom možemo prezentirati pred međunarodnim financijskim institucijama koje nam određuju kreditni rejting i uvjete i cijenu novca koji posuđujemo. Ne možemo raditi projekciju proračuna, a da ne znamo imamo li u njoj za 2013. potencijalno pola milijarde eura iz fondova EU za koje moramo osigurati sredstva da bismo ih mogli pratiti te imamo li 180 milijuna eura koji su predviđeni za tih šest mjeseci. Hoćemo li to imati ovisi o ishodu referenduma.

Što mislite o tvrdnji da ste požurili s referendumom o EU jer se pribojavate da će podrška ulasku u Uniju splasnuti nakon rezova koji slijede ili nakon mogućeg pada kreditnog rejtinga Hrvatske?

- Novi proračun ne može biti gotov do sredine veljače pa ni njegove efekte do tada građani ne bi osjetili. Pad kreditnoga rejtinga Hrvatska mora spriječiti, a jedan od načina da to učini jest da što prije donese dobar proračun. Efekti od bolnih rezova, ako ih bude, mogli bi se osjetiti tek za tri do četiri mjeseca, a mogućnost da se referendum o ulasku u Uniju odgodi na tako dugi rok nikada nije bila opcija. Dakle, tvrdnje koje navodite ne stoje.

Rekli ste da će jedan od ciljeva vašega mandata biti i nova uloga Hrvatske u regiji. Što to znači?

- Naša ‘niša’ u europskoj vanjskoj politici je naša lokacija. Ako računamo na realan utjecaj u europskoj vanjskoj politici, moramo imati vodeću ulogu u stabiliziranju regije i njezinoj europskoj integraciji. Hrvatska je demonstrirala činjenicu da je integracija zemalja iz ove regije u EU moguća. Nadalje, iskustvo koje je Hrvatska stekla u pristupnim progovorima vrlo je specifično. U pristupnom procesu imali smo dva paralelna procesa: prilagodbu pravnim stečevinama EU i istodobno izgradnju države. Upravo je to naše iskustvo za zemlje u regiji najupotrebljivije, i to zato što smo u proces pristupnih pregovora s EU ušli iz vrlo slične pozicije iz koje one ulaze danas. Problemi s kojima smo se suočavali slični su s onima s kojima se one danas suočavaju.

Stabilnost u regiji interes je svih članica Unije, ali za nas to nije samo načelno, već i egzistencijalno pitanje jer naša vlastita stabilnost ovisi o stabilnosti u regiji. Dakle, u tom pogledu možemo susjedima pružiti puno: trening, učenje, prenošenje iskustva...

Činjenica je da jezik kojim govorimo u regiji razumije 20 milijuna ljudi, a mi od toga nismo napravili nikakvu korist. Ne treba zaboraviti da se barem pola američkog i britanskoga utjecaja temeljilo se na činjenici jezika.

Dvije mogućnosti

Hrvatska sa susjedima još ima niz otvorenih pitanja koja su posljedica raspada bivše zajedničke države i rata. Najavili ste mogućnost međusobnog povlačenja hrvatske i srpske tužbe za genocid pod uvjetom da države neriješena pitanja iz njih reguliraju sporazumom. Brine li vas HDZ-ovo protivljenje povlačenju tužbe?

- Ne. Mi smo dobili jak i jednoznačan mandat na izborima i naša je zadaća da taj mandat ispunimo. Naša se vanjska politika neće voditi s figom u džepu. I u slučaju tužbi imate dvije mogućnosti. Jedna je da želite riješiti probleme kao što su nestali, opljačkana imovina i procesi za ratne zločine. Druga je mogućnost da na dulji rok u regiji na životu želite održavati sukob niskog intenziteta. To ima svoju funkciju zato što je i jednoj i drugoj strani u takvoj strategiji na raspolaganju mogućnost da uzburka kolektivne emocije neposredno prije izbora. A to šteti društvima koja su već platila visoku cijenu tako kratkoročnih ciljeva koji se postižu hranjenjem sukoba niskog intenziteta u regiji. Smatram da je to ne samo neodgovorno prema građanima obiju država, nego i nemoralno. Prema tome, držat ćemo se toga da smo dobili povjerenje na izborima ne zato da ljude zavaravamo nego da im rješavamo probleme i činimo život lakšim.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista