Ključni događaji:
• Ukrajina je spremna prihvatiti 30-dnevni prekid vatre, čeka se odgovor Rusije
• Rubio prebacio pritisak na Putina: ‘Ako kažu ne, to će puno značiti‘
• Lavrov izvrijeđao Ursulu von der Leyen: ‘Führer mobilizira cijelu Europu‘
• Zelenski: ‘Nećemo Rusiji dati okupirane teritorije‘
Sve događaje vezane uz pregovore i rat u Ukrajini detaljno smo pratili i jučer. Više pročitajte OVDJE
Sky News: Putinova poruka neće proći nezapaženo u Kijevu i Washingtonu
Dopisnik Sky Newsa iz Moskve, Ivor Bennett, piše da današnji posjet Vladimira Putina Kursku ima veliki značaj. Naime, u tri godine otkako je Rusija započela rat u Ukrajini, Putin se rijetko kada približavao fronti. No zauzimanje ključnog grada Sudže je očito trenutak ponosa za njega.
Ukrajinski upad u rusku regiju Kursk u kolovozu bio je vrlo neugodan za Kremlj, no sada, kada su Ukrajinci na rubu protjerivanja, ruski predsjednik to želi maksimalno iskoristiti.
Stigao je u Kursk u maskirnoj vojnoj odori i posjetio regionalni stožer svojih snaga. Nije govorio o prekidu vatre, unatoč pritisku SAD-a da na njega pristane.
- Naš zadatak u bliskoj budućnosti, u najkraćem mogućem roku, je konačno poraziti neprijatelja koji se ukorijenio u Kurskoj oblasti i potpuno osloboditi teritorij, rekao je Putin u svom obraćanju.
Čini se da on sada želi iskoristiti prednost Rusije, umjesto zaustavljanja borbi. Ta njegova poruka neće proći nezapaženo u Kijevu ili Washingtonu, piše Sky News.
Sirski najavio povlačenje nekih vojnika iz Kurska
Vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski rekao je da će se njegove trupe nastaviti boriti u ruskoj regiji Kursk ‘sve dok to bude prikladno i potrebno‘. Ipak, nagovijestio je da se dio trupa povlači iz Kurska.
- Prioritet mi je bio i ostao spašavanje života ukrajinskih vojnika. U tu svrhu postrojbe obrambenih snaga po potrebi manevriraju na povoljnije položaje, rekao je Sirski, prenosi BBC.
Trump o primirju u Ukrajini: Primio sam "pozitivne poruke" iz Moskve
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Trump je izjavio da je sada na potezu Rusija nakon što je Ukrajina u utorak pristala na primirje na sastanku s američkim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji koji je trajao više od osam sati.
"Nadam se da od Rusije možemo dobiti prekid vatre", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
"Primio sam neke pozitivne poruke, ali pozitivna poruka ne znači ništa. Ovo je vrlo ozbiljna situacija."
Kremlj je u srijedu priopćio da od Washingtona očekuje pojedinosti o prekidu vatre u Ukrajini, a visoki izvori iz Moskve kažu da će eventualni dogovor morati uzeti u obzir ono što brine Rusiju i njezino napredovanje na terenu.
Američki je predsjednik izjavio da bi za Rusiju prekid vatre imao smisla, ali dodao da on ima i "puno nedostataka po Rusiju", ne navodeći detalje.
"Vrlo složenu situaciju s jedne smo strane riješili, uglavnom riješili. Također smo razgovarali o teritoriju i drugim stvarima koje idu uz to", rekao je Trump. "Znamo o kojim područjima govorimo, bilo da govorimo o povlačenju ili ostajanju."
Upitan bi li učinio baš sve da pritisne Rusiju, Trump je rekao: "Mogu učiniti stvari financijski, to bi bilo jako loše za Rusiju. Ne želim to učiniti jer želim dobiti mir."
Putin posjetio regiju Kursk
Ruski državni mediji javljaju da je Vladimir Putin danas posjetio trupe u ruskoj regiji Kursk. To je njegov prvi posjet toj regiji otkako su ukrajinske snage zauzele dio teritorija u Kursku. Stigao je odjeven u vojnu uniformu, a posjetio je kontrolni centar u regiji Kursk koji koriste ruske snage, prenijela je ruska državna televizija.
"Uistinu, u najkraćem mogućem vremenu treba konačno poraziti neprijatelja koji je ukorijenjen u regiji Kursk i još uvijek ovdje provodi obrambene akcije", rekao je Putin u obraćanju ruskom vojnom vrhu.
- Računam na to da će sve borbene zadaće koje stoje pred našim jedinicama biti ispunjene, a područje Kurske oblasti uskoro biti potpuno oslobođeno od neprijatelja, rekao je Putin.
S Putinom je regiju Kursk posjetio i načelnik Glavnog stožera Rusije, Valerij Gerasimov. On je rekao da su ruske snage zarobile 430 ukrajinskih vojnika u regiji Kursk.
- Ukrajinska vojska, uvidjevši besmislenost daljnjeg otpora, počela se predavati, rekao je Gerasimov.
Putin je rekao da zarobljene borce treba tretirati kao teroriste, u skladu sa zakonima Ruske Federacije, prenosi AFP. To znači da bi im se moglo suditi na ruskim sudovima te da bi u zatvoru mogli provesti desetljeća.
"Ljudi koji se nalaze u regiji Kursk, koji ovdje čine zločine protiv civila, koji se suprotstavljaju našim oružanim snagama, agencijama za provođenje zakona i specijalnim službama (...) su ljudi koje svakako trebamo tretirati kao teroriste", rekao je Putin i dodao da Rusija ne namjerava proširiti Ženevske konvencije na strance koji se bore na strani Ukrajine.
Steve Witkoff ovaj tjedan ide u Rusiju
Bijela kuća je potvrdila da je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz danas razgovarao sa svojim ruskim kolegom, a iz Bijele kuće je stigla i potvrda o tome da američki izaslanik Steve Witkoff ovaj tjedan ide u Moskvu na razgovore o prekidu vatre u Ukrajini.
Rusija nastavlja prema regiji Sumi
BBC javlja o pokušajima ruskih snaga da prijeđu u ukrajinsku sjeveroistočnu regiju Sumi.
Glasnogovornik ukrajinske Državne granične službe Andrij Demčenko, kaže da je oko 20 ruskih vojnika ubijeno na tom području.
- Pokušavajući potisnuti ukrajinske obrambene snage iz regije Kursk, Rusi izvode desetke napada na ukrajinske položaje. Pokušavaju opkoliti naše snage u regiji Kursk ili presjeći logističke rute, rekao je Demčenko.
- Sada bilježimo pokušaje prelaska granice od strane manjih neprijateljskih jurišnih skupina od dva ili tri, ponekad pet vojnika, čiji je zadatak prodrijeti što dublje na naš teritorij, ojačati svoju prisutnost, ukopati se i proširiti područje vojnih djelovanja na njemu, dodao je Demčenko.
Ukrajinski vojnik: Odustajanje od teritorija bilo bi neprihvatljivo
Vođa tima bespilotnih letjelica u ukrajinskoj vojsci je za BBC rekao da je plan prekida vatre dobra ideja, no da je zabrinut zbog uvjeta dogovora.
- Čini se kao da smo prisiljeni odustati od naših teritorija, što je za mene neprihvatljivo. Nikada nećemo vjerovati da će Rusija poštovati pregled vatre. Da to usporedim s boksom, ovo je deseta runda. Oba boksača su iscrpljena, no pred nama su još 11. i 12. runda. Svi su jako umorni ali znamo da moramo nastaviti da stignemo do cilja, rekao je Anton, koji se trenutačno bori u regiji Donbas.
Erdogan: ‘Nadamo se da će Rusija odgovoriti konstruktivno‘
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je pozdravio ukrajinski prihvaćanje 30-dnevnog prekida vatre s Rusijom nakon jučerašnjeg razgovora s američkim dužnosnicima.
- Nadamo se da će i Rusija odgovoriti konstruktivno, rekao je Erdogan i ponovio da je Turska spremna biti domaćin daljnjih mirovnih pregovora. Tu je ponudu Ankara dala već nekoliko puta.
Trump: ‘Imamo ljude koji upravo idu u Rusiju‘
Američki predsjednik Donald Trump je uoči sastanka s irskim premijerom u Bijeloj kući novinarima rekao da se nada da se može postići prekid vatre i dodao da ‘sada sve ovisi o Rusiji‘.
Rekao je i da trenutačno SAD ‘ima ljude koji upravo idu u Rusiju‘ kako bi razgovarali o prijedlogu prekida vatre.
- Nadajmo se da ćemo moći dobiti prekid vatre od Rusije. Ako to učinimo, mislim da bi to bilo 80% puta do okončanja ovog užasnog krvoprolića, rekao je Trump.
Ako se Rusija odluči za nastavak rata, kazne bi mogle biti ‘poražavajuće‘, rekao je Trump.
- Postoje stvari koje možete učiniti, a ne bi bile u financijskom smislu ugodne. Ja mogu učiniti neke financijske stvari. To bi bilo jako loše za Rusiju. Ne želim to učiniti, jer želim dobiti mir, rekao je Trump i pojasnio da bi te ‘financijske stvari‘ o kojima je govorio mogle biti jako poražavajuće za Rusiju.
Dodao je i da je nekoć teška ukrajinska strana promijenila način razmišljanja.
- Imao sam nekoga (Zelenskog) tko nije htio mir. Sada je pristao na mir. Pa ćemo vidjeti, dodao je Trump.
Američki predsjednik je rekao da je ovo ‘vrlo složena situacija riješena s jedne strane‘.
Dodaje da se razgovaralo o mnogim detaljima, uključujući područja zemljišta koja su uključena u predloženi dogovor. Trump inzistira da ne želi gubiti vrijeme.
- Ljudi umiru. Dok mi sjedimo ovdje, vjerojatno je na otvorenom umrlo nekoliko ljudi. Nema zaštite. Jedino što zaustavlja metak je ljudsko tijelo, a to su mladi ljudi, rekao je Trump, opisavši situaciju kao katastrofalnu i dodavši da se nada da će Putin prihvatiti prekid vatre.
Objavljene snimke iz Sudže
Objavljene su videosnimke koje prikazuju kako ruske snage brzo napreduju prema ključnom gradu Sudži u ruskoj regiji Kursk na južnoj granici. Više od 10 snimki prikazuje ruske vojnike kako ruše mostove i ponovno zauzimaju sela, a zatim ulaze u Sudžu i stavljaju rusku zastavu u središte grada.
Podsjetimo, Ukrajina je tijekom ofenzive na Kursk preuzela kontrolu nad Sudžom, a sada su ruske snage u roku od samo nekoliko dana povratile središte grada.
Snimka koju je prenio Sky News prikazuje ruske snage kako se približavaju gradu napadajući okolna sela i ukrajinsku vojnu opremu.
11. ožujka snimka je pokazala velike skupine ukrajinskih vojnika kako se pješice povlače iz središta Sudže. Danas su se ruske snage mogle vidjeti kako poziraju u gradu, držeći zastave Ruske Federacije i skupine Wagner, prenosi Sky News.
BBC: Ujedinjeno Kraljevstvo ključno u postizanju dogovora Ukrajine i SAD-a
Ujedinjeno Kraljevstvo, s Francuskom i Njemačkom je bilo uključeno u pomaganje Ukrajini i SAD-u da postignu sporazum, javljaju izvori iz britanske vlade, prenosi BBC.
Tijekom prošlog tjedna je bilo usklađenih europskih napora koje je predvodio britanski premijer Keir Starmer, da se SAD i Ukrajina vrate na put naklonosti jedni prema drugima.
Izvori iz Ujedinjenog Kraljevstva kažu da je prošli tjedan premijerov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jonathan Powell, radio sa svojim američkim kolegom Mikeom Waltzom, te njemačkim i francuskim dužnosnicima, na izradi plana za prekid vatre i koraka koji bi mogli uslijediti. Powell je tijekom vikenda otputovao u Kijev te se sastao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim i pomogao u izradi pisanog prijedloga koji uključuje privremenu pauzu u borbama, razmjenu ratnih zarobljenika, povratak ukrajinske djece i oslobađanje civila.
Ministri obrane se sastali u Parizu
U Parizu se sastaju ministri obrane Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije. Razgovarat će o potpori Ukrajini i europskoj obrani.
U tijeku je njihov razgovor s ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom, a na kraju dana će održati zajedničku konferenciju za medije.
‘Napad na Odesu je napad na globalnu sigurnost hrane‘
Ukrajinski ministar vanjskih poslova kaže da je ruski napad na crnomorsku luku Odesa napad na globalnu sigurnost hrane i pomorsku sigurnost.
U tom su udaru poginule četiri osobe, a svi su sirijski državljani.
- To pokazuje koliko je ovaj rat blizu Alžiru, Siriji i drugim zemljama, napisao je Andrii Sybiha na X-u.
Zelenski: Nećemo dati teritorije Rusiji
Zelenski se na press konferenciji u Kijevu osvrnuo i na granice koje "sigurno neće prijeći" u potencijalnom prekidu vatre s Rusijom. Naglasio je da neće priznati "nikakvu rusku okupaciju".
- Ovo je naša borba za nezavisnost. Nećemo dati Rusiji naše teritorije koji su okupirani. Naši ljudi su se borili za to. Mnogi heroji zbog toga su ubijeni ili ranjeni. To nitko ne zaboravlja. To je najvažnija crvena linija koju nećemo prijeći. Nikada nećemo dopustiti da itko zaboravi zločin protiv Ukrajine - poručio je ukrajinski predsjednik.
Njegove se izjave nadovezuju na one državnog tajnika Marca Rubija, koji je jutros otkrio da je na razgovorima u Džedi bilo riječi o teritorijalnim ustupcima.
Zelenski je otkrio i da ukrajinska vojska nastavlja djelovati u ruskoj regiji Kursk. Najnovija izvješća o brzom ruskom napredovanju, međutim, nije zanijekao.
- Naše trupe obavljaju svoje zadaće. Rusi definitivno pokušavaju izvršiti što veći pritisak. Vojno zapovjedništvo radi ono što je potrebno u pokušaju da sačuva živote naših ratnika. Ukrajina treba biti spremna na snažan informacijski pritisak Rusije.
Zelenski: 30 dana primirja iskoristili bismo za nacrt o trajnom miru
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je pred novinarima u Kijevu prvi put nakon jučerašnjeg sastanka u Džedi na kojem je Ukrajina prihvatila američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre. Rekao je da su razgovori bili "konstruktivni" te otkrio da bi jednomjesečno primirje htio iskoristiti za nacrt o trajnom mirovnom planu koji bi uključivao sigurnosna jamstva.
- Morat ćemo detaljnije razgovarati o tome ako ćemo imati primirje od 30 dana. Tih 30 dana morat će se iskoristiti da se određene stvari stave na papir - rekao je.
Zelenski je dodao da će "svi" morati biti dio unije koji bi Rusiju prisilio da prihvati mir. Na pitanje je li ga Donald Trump ponovno zvao u Bijelu kuću, uzvratio je da o tome "ništa nije čuo", no nastavak američke vojne i obavještajne pomoći ocijenio je "vrlo pozitivnim".
- Vrlo sam ozbiljan, važno mi je prekinuti rat, želim da predsjednik Sjedinjenih Država to shvati, da su Europa i svi u savezu kako bi prisilili Rusku Federaciju da prekine rat.
Potvrdio je i da je spreman potpisati okvir za sporazum o mineralima sa SAD-om, a ponudio je i odgovor na pitanje o tome kada će se u Ukrajini ponovno održati izbori.
- Tek nakon ukidanja izvanrednog stanja, u skladu s ukrajinskim zakonodavstvom. Nitko ništa neće namjerno odgađati.
Starmer: Mirovni sporazum mora uključivati povratak otete djece
Britanski premijer Keir Starmer rekao je zastupnicima u parlamentu da pozdravlja napredak u razgovorima između Ukrajine i SAD-a.
‘Sada moramo udvostručiti naše napore kako bismo postigli trajan, siguran mir‘, rekao je i dodao da će u subotu sazvati međunarodne čelnike kako bi raspravili kako postići daljnji napredak.
Starmer je također naglasio da dogovor za trajni mir u Ukrajini mora uključivati povratak otete djece.
Ukrajina kaže da je Rusija otela najmanje 19.000 djece.
Upitan hoće li britanske mirovne trupe biti raspoređene u Ukrajinu samo ako sporazum uključuje i povratak ukrajinske djece i kazneni progon Vladimira Putina, Starmer je rekao da je to ‘apsolutno užasan slučaj otmice‘.
‘Kada kažemo trajno, pravedno rješenje ili mir u Ukrajini, to mora, naravno, uključivati i rješavanje ovog pitanja‘, rekao je Starmer, piše Sky News.
Sergej Lavrov: ‘Führer Ursula mobilizira sve da remilitariziraju Europu‘
Agencija Tass prenosi novu izjavu Sergeja Lavrova, ruskog ministra vanjskih poslova, koju je dao u intervjuu s tri američka blogera.
- Führer Ursula (von der Leyen, op. a.) mobilizira sve da remilitaritiziraju Europu - rekao je Lavrov.
Dodao je da su najavljene svote novca "nevjerojatne".
- Mnogi ljudi misle da je ovo trik da se skrene pozornost europskog stanovništva s onih desetaka i stotina milijardi eura koji su potrošeni tijekom dana COVID-a i tijekom pomoći Ukrajini bez odgovarajuće revizije. To je rasprava koja tek počinje.
Rubio: ‘Nadamo se da ćemo od Rusije dobiti pozitivan odgovor o prekidu vatre‘
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da je SAD vodio razgovore o teritorijalnim ustupcima u Ukrajini te da se nadaju pozitivnom odgovoru Rusije na prekid vatre.
Rubio, koji se trenutačno nalazi u Irskoj, uputio je poziv Rusiji da prekine sva neprijateljstva ‘kako bi ljudi prestali umirati, kako bi meci prestali letjeti‘.
‘Ako Rusija kaže ne, to će puno značiti. Nema vojnog rješenja za ovaj sukob‘, rekao je, ali je dodao da je Ukrajini potrebno ‘dovoljno odvraćanje od budućih napada‘. ‘Svaka država na svijetu ima pravo braniti se‘, dodao je.
‘Kažu li ‘ne‘, očigledno ćemo morati sve preispitati i na neki način pokušati shvatiti kako stojimo i koje su im istinske namjere. Odgovore li negativno to će nam puno reći o tomu kakvi su njihovi ciljevi, ali i puno o njihovu način razmišljanja‘.
Nije želio pojasniti kakva će biti reakcija SAD-a odustanu li ruski dužnosnici od dogovora, ali je rekao da raniji razgovori s Moskvom upućuju na rusku spremnost da se sukob okonča. Kazao je i kako vjeruje da prekid vatre treba nadzirati kako bi ga se obje strane pridržavale.
‘Nadamo se da možemo zaustaviti sva ta neprijateljstva i doći do pregovaračkog stola gdje obje strane, kroz neko vrijeme, uz puno teškog rada, mogu pronaći obostrano prihvatljiv ishod. To, u slučaju Ukrajine, osigurava njihov dugoročni prosperitet i sigurnost... Ukrajinci su vrlo jasno stavili do znanja da se ne radi samo o okončanju rata, oni moraju vratiti svoje ratne zarobljenike, moraju vratiti svoju djecu‘, kaže on.
SAD bi danas trebao uspostaviti kontakt s Rusijom, ali još ne zna kakva je reakcija Moskve na predloženi prekid vatre, rekao je Rubio.
Zelenski je ‘igrao ključnu ulogu‘ u pregovorima sa SAD-om, iako im nije osobno prisustvovao
Jučerašnji razgovori u Saudijskoj Arabiji između ukrajinskih i američkih dužnosnika donijeli su plan o prekidu vatre koji obje strane odobravaju.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihi rekao je jutros da su razgovori pokazali ‘kompetentnu ravnotežu fleksibilnosti i čvrstoće‘.
I rekao je da je Volodimir Zelenski na daljinu upravljao ukrajinskom stranom.
‘Pregovori su trajali ukupno više od osam sati – gotovo bez prekida, osim ručka, tijekom kojeg se uglavnom radilo‘, dodao je.
U ‘završnoj fazi‘, koja je ‘trajala nekoliko sati‘, Zelenski je ‘osobno odigrao ključnu ulogu‘.
On je bio taj ‘koji je usmjeravao radnje izaslanstva‘ na zaštiti, dodao je Tihi, piše Sky News.
Jermak: ‘Sad ćemo vidjeti tko doista želi mir, a tko o njemu samo priča‘
Šef ureda ukrajinskog predsjednika, Andrij Jermak, rekao je da će pregovori o tehničkim detaljima primirja započeti sljedeći tjedan.
‘Dogovorili smo se da će timovi idući tjedan početi raspravljati o svim detaljima na razini tehničkih stručnjaka. Analizirali smo nekoliko mogućnosti i trenutno je više opcija na stolu. Ne bih danas ulazio u pojedinosti jer su konzultacije i dalje u tijeku. Ali moraju postojati jamstva koja će stopostotno spriječiti bilo kakvu agresiju u budućnosti‘, rekao je Jermak.
Rekao je i da će SAD razgovarati s Rusijom o prijedlozima sa sastanka s ukrajinskom delegacijom.
‘Nakon ovog sastanka, ključ drži ruska strana. Cijeli svijet će vidjeti tko doista želi mir, a tko o njemu samo priča‘, rekao je Jermak.
Rusija: Ukrajinci ubili četiri osobe u Kursku
Četiri su osobe poginule, a dvije su ozlijeđene u ukrajinskom napadu u zapadnoj ruskoj regiji Kursk, objavio je na Telegramu Aleksander Hinštein, vršitelj dužnosti guvernera Kurska.
Rekao je da je pogođena tvornica stočne hrane u selu Kozirevka, u okrugu Bolšesoldacki, a prema prvim podacima poginuli su zaposlenici tvornice. Vijest o napadu stiže nakon što je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da ruske trupe uspješno napreduju u Kursku te da preuzimaju sela od ukrajinskih snaga.
Kremlj se oglasio o primirju
Kremlj se oglasio o vijesti da je Ukrajina podržala američki prijedlog za 30-dnevno primirje, piše BBC. Više pročitajte OVDJE.
Iz Moskve su poručili da Rusija prvo mora dobiti informacije od SAD-a o cijelom dogovoru.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija pažljivo proučava izjave nakon razgovora između SAD-a i Ukrajine te da će američki službenici Rusiji otkriti detalje uskoro.
Kontakti su planirani u narednim danima, ali SAD još nije zatražio telefonski razgovor između Putina i Trumpa, rekao je Peskov.
Dodao je i da bilo koji telefonski poziv može biti "organiziran vrlo brzo".
Rusi zauzeli ključan grad u Kursku
Zapovjednik ruskog bataljuna grupe Sjever rekao je da je ruska vojska ponovno preuzela kontrolu nad centrom Sudže u Kurskoj oblasti, piše RIA.
Kako kaže, ruski su vojnici u središtu grada izvjesili rusku zastavu, odmah pored zgrade gradske uprave.
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke na kojima se vidi zastava te ruski vojnici koji stoje pokraj nje.
‘Danas su ruska zastava i zastave vojnih jedinica koje su sudjelovale u operaciji podignute na zgradu gradske uprave‘, rekao je zapovjednik bataljuna.
Markov: ‘Putin je pred dilemom‘
Sergej Markov, bivši savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina (i njegov pristaša), smatra da bi odnos između ruskog čelnika i Donalda Trumpa mogao imati značajan utjecaj na pregovore o primirju u Ukrajini.
Govoreći za program Today na BBC Radio 4, Markov je istaknuo kako je odnos između Putina i Trumpove administracije znatno drugačiji od odnosa koji je Putin imao s bivšim američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
- Biden je bio samo neprijatelj, dok je Trump rival, kaže Markov za BBC.
Markov je također rekao da prijedlozi za primirje stavljaju Putina pred "dilemu", budući da je i rusko društvo "umorno od rata i želi mir".
Poljaci: Vojna pomoć nesmetano teče
Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski potvrdio je da su dostave američke pomoći Ukrajini kroz logistički centar u Rzeszów-Jasionki vraćene na razine prije kratkotrajne objave. Sikorski je to izjavio na zajedničkoj konferenciji za novinare s ukrajinskim kolegom Andrijem Sybihom.
Sybiha, koji je govorio na poljskom, istaknuo je da je Ukrajina "zemlja koja najviše želi okončati ovaj rat i postići pravedan i trajan mir." On je također dodao da je Ukrajina spremna formirati pregovaračku ekipu radi izrade plana koji bi vodio ka primirju s Rusijom.
Prošle noći, lideri SAD-a i Ukrajine dogovorili su se o nastavku američke vojne pomoći i dijeljenja obavještajnih informacija kao dio šireg plana za mir. Inače, Sikorski je također, ne bez malo sarkazma, dodao da "Starlinkovi sistemi i dalje rade" (on se, naime, javno posvađao s Muskom prije par dana).
Moskva umjesto odgovora izvela novi napad na Kijev
Rusija je sinoć izvela žestoke udare na ciljene širom Ukrajine samo nekoliko sati nakon što je Kijev signalizirao da je spreman za prekid vatre nakon pregovora sa Sjedinjenim Državama.
Masovni napadi projektilima i dronovima bacaju sumnju na spremnost Vladimira Putina da prihvati zahtjeve Donalda Trumpa za mirom u ratu koji je ušao u svoju treću godinu.
Sinoć je američki predsjednik rekao da će razgovarati izravno s Putinom, rekavši novinarima: ‘Za tango je potrebno dvoje. Nadam se da će pristati.‘
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da pristanak Kijeva na 30-dnevni prekid vatre, koji je uslijedio nakon značajnog pritiska Washingtona, znači da je lopta sada u dvorištu Moskve.
Ali ubrzo nakon objave, bez službenog odgovora Kremlja, Putinove snage pokrenule su smrtonosne udare po glavnom gradu Ukrajine i ostalim dijelovima zemlje.
Putinov glavni obavještajac razgovarao je s direktorom CIA-e
Ruska novinska agencija Interfax javlja da je došlo do više kontakata između Moskve i Ukrajine.
Kako su naveli, šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin razgovarao s Johnom Ratcliffeom, koji je direktor američke Središnje obavještajne agencije - CIA.
Među temama razgovora bile su, kako se navodi, suradnja njihovih agencija i krizni menadžment, piše Sky News.
Dok se dogovara primirje, borbe traju
I dok se dogovara prekid vatre, na bojištu je stanje, zasad, nepromijenjeno.
Rusija je tijekom noći priopćila da je presrela 21 ukrajinsku bespilotnu letjelicu, od kojih je 12 oboreno iznad granične regije Brjansk.
Ostali dronovi su, rekla je Moskva, oboreni iznad Kaluge, Krimskog poluotoka, Crnog mora i Kurska - gdje su ukrajinske snage uključene u žestoku bitku s ruskim i sjevernokorejskim trupama.
S druge strane, ukrajinske vlasti javljaju da je 47-godišnja žena je ubijena u ruskom raketnom napadu, objavio je guverner regije Djnipropetrovsk Serhij Lisak.
Rekao je u napadu pogođen infrastrukturni objekt u Krivi Rihu, rodnom gradu Volodimira Zelenskog.
Lokalni dužnosnik Oleksandr Vilkul dodao je u objavi na aplikaciji Telegram da su još dvije osobe također ozlijeđene te da je oštećeno desetak kuća.
Lavrov: Nećemo prihvatiti mir koji ugrožava živote
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da će Moskva izbjegavati kompromise koji ugrožavaju živote, piše Sky News.
Također je ponovio ono što je Moskva već više puta rekla - neće prihvatiti prisutnost NATO trupa u Ukrajini ni pod kojim uvjetima.
U međuvremenu, Lavrovljeva glasnogovornica Maria Zaharova jutros je rekla da će Rusija sama donositi odluke.
‘Oblikovanje pozicije Ruske Federacije ne događa se u inozemstvu zbog nekih dogovora ili nastojanja nekih strana‘, rekla je.
‘Formiranje stajališta Ruske Federacije odvija se unutar Ruske Federacije.‘
Jučerašnji dan
Ukrajina je spremna prihvatiti trenutni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom, koji su predložile Sjedinjene Američke Države, nakon jednodnevnih američko-ukrajinskih razgovora u Saudijskoj Arabiji.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da će ponudu predstaviti Rusiji i da je sada "lopta na njihovoj strani".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je sada na SAD-u da uvjeri Rusiju da prihvati "pozitivan" prijedlog.
Razgovori u Džedi u utorak bili su prvi službeni sastanak dviju zemalja nakon sukoba između Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Ovalnom uredu.
U zajedničkoj izjavi, SAD je također objavio da će odmah ponovno pokrenuti razmjenu obavještajnih podataka i sigurnosnu pomoć Ukrajini, koju je Washington suspendirao nakon svađe u Bijeloj kući.
"Obje delegacije složile su se imenovati svoje pregovaračke timove i odmah započeti pregovore o trajnom miru koji osigurava dugoročnu sigurnost Ukrajine", stoji u zajedničkoj izjavi SAD-a i Ukrajine.
Rubio je na konferenciji za novinare u Džedi u utorak navečer izrazio nadu da će Rusija prihvatiti prijedlog.
Ukrajina je "spremna prestati pucati i početi pregovarati", rekao je, dodajući da će, ako Rusija odbije ponudu, biti jasno tko zapravo blokira mir.
"Danas smo dali ponudu koju su Ukrajinci prihvatili – prekid vatre i pregovore", rekao je.
"Sada ćemo ovu ponudu prenijeti Rusima i nadamo se da će reći ‘da‘ miru. Lopta je na njihovoj strani", dodao je.
Ponuda 30-dnevnog prekida vatre jača je nego što se očekivalo. Podsjećamo, Zelenski je predlagao djelomično primirje na moru i u zraku. Ukrajinski predsjednik zahvalio je Trumpu na "konstruktivnosti" razgovora u Džedi.
U video poruci, Zelenski je rekao da Rusija mora "pokazati volju da zaustavi rat ili da ga nastavi".
"Vrijeme je za punu istinu", dodao je.
Čeka se Moskva
Moskva se još nije oglasila. Kremlj je ranije u utorak poručio da će objaviti priopćenje nakon što ga Washington izvijesti o ishodu razgovora.
Rusija je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Trenutno kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija.
U Bijeloj kući, Trump je novinarima rekao da će razgovarati s predsjednikom Putinom, koji bi, nada se, mogao pristati na prijedlog.
"Kažu da su za tango potrebna dvojica", rekao je Trump, dodajući da se nada kako će dogovor biti postignut u idućih nekoliko dana.
"Sutra imamo veliki sastanak s Rusijom i nadamo se sjajnim razgovorima."
Dodao je da je otvoren za ponovni poziv ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Washington.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, rekla je da Rusija nije isključila mogućnost razgovora s američkim predstavnicima u sljedećim danima, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass.
Na pitanje novinara je li se odnos Trumpa i ukrajinskog predsjednika Zelenskog "vratio na pravi put", Rubio je odgovorio da se nada da je "mir" taj koji se vraća na pravi put.
"Ovo nisu ‘Opasne djevojke‘ (holivudski film, nap.a.), ovo nije epizoda neke televizijske serije", rekao je.
"Danas će ljudi umrijeti u ovom ratu, umrli su jučer i – nažalost – ako ne dođe do primirja, umirat će i sutra."
Američki i ukrajinski timovi sastali su se nakon noćnih napada dronovima koji su ubili najmanje tri osobe u Moskvi – što je, prema Rusiji, dokaz da Ukrajina odbacuje diplomatsko rješenje rata.
Dogovor o mineralima
Trump i Zelenski također su se složili da što prije finaliziraju dogovor o ključnim mineralima, navodi se u zajedničkoj izjavi.
Ukrajina je ponudila SAD-u pristup svojim rezervama rijetkih minerala u zamjenu za američke sigurnosne garancije – no to je zaustavljeno zbog spomenutog sukoba u Bijeloj kući.
Rubio je rekao da dogovor nije bio tema utornih razgovora, već je pregovaran između ukrajinskog i američkog ministarstva financija.
Američku delegaciju u Džedi predvodili su Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff.
Izvor blizak pregovorima rekao je za BBC da bi Witkoff u nadolazećim danima mogao otputovati u Rusiju, iako bi se to brzo moglo promijeniti.
Zajednička američko-ukrajinska izjava navodi da je Kijev "ponovno naglasio" da Europa mora biti uključena u svaki mirovni proces.
Promjena američkog pristupa ratu – koja je uključivala isključivanje Europe iz pregovora – izazvala je niz hitnih sastanaka europskih lidera posljednjih tjedana.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da EU pozdravlja "pozitivan razvoj" događaja u utorak.
Postizanje brzog završetka rata u Ukrajini ključno je obećanje američkog predsjednika.
Podsjećamo, Trump je od dolaska u Bijelu kuću pojačao pritisak na Volodimira Zelenskog da prihvati prekid vatre, ali bez ponude neposrednih sigurnosnih jamstava koje ukrajinski predsjednik zahtijeva.
U petak je Trump u rijetkom potezu zaprijetio dodatnim sankcijama Moskvi u nastojanju da postigne dogovor. Rusija je već pod teškim sankcijama SAD-a od invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Trump je tada rekao da razmatra dodatne sankcije jer "Rusija razbija Ukrajinu na bojištu".
Napad na Moskvu
U međuvremenu, rat se na terenu nastavio u utorak.
Tri muškarca ubijena su u moskovskoj regiji u, kako se navodi, najvećem napadu dronovima na rusku prijestolnicu od početka rata.
Daljnjih 18 osoba, uključujući troje djece, ozlijeđeno je, prema podacima ruskih zdravstvenih službi.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je nad Rusijom presretnuto 337 dronova, od kojih je 91 oboren iznad moskovske regije.
Ukrajinski dužnosnici izvijestili su o ruskim napadima dronovima na Kijev i nekoliko drugih regija.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo priopćilo je da je oborilo 79 od 126 dronova koje je lansirala Rusija, kao i balističku raketu Iskander-M.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....