PARIZ - Prolaz konzervativca i aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i socijalističkog kandidata Françoisa Hollandea u drugi krug izbora za francuskog predsjednika nije iznenađenje ovih izbora. Međutim, povijesni rezultat krajnje desničarke Marine Le Pen od 18 posto zabrinuo je brojne europske partnere.
Utjecaj krize
Sklonost birača da se u vrijeme krize okreću ekstremnim opcijama, prije svega krajnjem desnom centru - ksenofobnim neopopulistima i antieuropejcima - europski je trend koji je odličnim plasmanom Marine Le Pen potvrdila i Francuska.
Nakon objave rezultata Marine Le Pen je, držeći francusku zastavu, izjavila da je to povijesna noć i da je njezin program jedina prava opozicija ultraliberalnom lijevom krilu. Ipak, u sjeni takvih ocjena krenula su i prva predviđanja ishoda drugog kruga izbora prema kojima je Hollande jednom nogom već novi stanovnik Elizejske palače i pobijedit će sa 54 posto glasova, dok bi Sarkozy trebao osvojiti 46 posto.
Iako su ne samo francuski nego i inozemni mediji vrlo skeptični kad je riječ o Sarkozyjevim šansama da bude ponovo izabran, te bez obzira na Hollandeaov dobar rezultat, još ništa nije završeno. Želi li osvojiti još jedan mandat, Sarkozy će morati mobilizirati birače centra i krajnje desnice. Ključno pitanje drugog kruga izbora je kako će se između Hollandea i Sarkozyja raspodijeliti glasovi krajnje desničarke Marine Le Pen, ali i krajnjeg ljevičara Jean-Luca Mélenchona te centrista Françoisa Bayroua.
Marine Le Pen, koja je prema nekim anketama osvojila i više od 20 posto glasova, a u nekim je regijama u vodstvu, u izjavi za medije poručila je da će 1. svibnja svojim biračima najvjerojatnije savjetovati kome od dvojice kandidata dati glas. Očekuje se da bi njezini glasači u drugom krugu u velikoj mjeri (oko 60 posto) glasove mogli dati ideološki bližem kandidatu, odnosno Sarkozyju.
Jasna podjela
Procjene govore da će samo 18 posto njenih glasača u drugom krugu glasati za Hollandea, dok bi više od 20 posto trebalo apstinirati jer ni u jednom od njih dvojice ne vide onoga koji je u stanju zemlju izvući iz krize. Među Mélenchonovim biračima dvojbi praktično nema. Oni će se gotovo 100 posto prikloniti Hollandeu, a sam Mélenchon je istaknuo kako “treba učiniti sve da se pobijedi Sarkozyja”.
Izbore bi mogli presuditi i glasači centrista Françoisa Bayroua. Uizjednačenim omjerima (30:30) njegovi bi birači mogli poduprijeti i jednog i drugog kanididata.
Neizvjesna utrka
Nedjeljni su izbori u Francuskoj pokazali neke nove tendencije. Uz i dalje jaku okrenutost udesno, zanimljivo je naglasiti da su za Marine Le Pen u najvećoj mjeri glasovali radnici (29 posto) i ruralne regije, a za Françoisa Hollandea mlađi od 35 godina (25 posto), radnici (28 posto) i intelektualci. Sarkozy pak najzanimljiviji bio ženama (31 posto), ali i starijima od 65 godina (43 posto). Uzme li se u obzir nepredvidivost francuskih birača, što su potvrdili i rezultati prvog izbornog kruga, predstoji zanimljiva, neizvjesna i beskrupulozna bitka za Elizejsku palaču.
Hollande ne želi štednju nego ulaganje u razvoj
U drugom krugu izbora najviše će se polemike zasigurno voditi oko izlaska zemlje iz krize, najavljenih velikih poreznih reformi, povećanja potrošačke moći, smanjenja nezaposlenosti... Mnoga će se koplja lomiti i oko pitanja imigracije te vanjske politike, u čemu se stajališta Hollandea i Sarkozyja uvelike razlikuju.
Novi smjer
Izbori će, ovisno o pobjedniku, odrediti i petogodišnju novu politiku Francuske prema europskim partnerima, prije svega Njemačkoj. Za Angelu Merkel je Sarkozyjev reizbor u jeku krize eura gotovo imperativ, iako se sve više priprema i na mogućnost Hollandeove pobjede, što je za nju najgori mogući scenarij jer bi se kao najveći zagovornik stroge fiskalne politike vrlo lako mogla naći usamljena na europskoj političkoj sceni.
U slučaju Sarkozyjeva reizbora, na relaciji europskoga političkoga para “Merkozy” neće se vjerojatno mnogo toga promijeniti, iako je posljednjih tjedana među njima zavladalo zatišje. Merkel su iziritirale Sarkozyjeve najave o izlasku iz Schengena. Ako pak pobijedi europski Roosevelt, kako pojedini mediji nazivaju Hollandea, očekuje se da će svojim programom zemlju izvući iz krize, ali i izvršiti pritisak ponajprije na njemačku kancelarku kako bi europska politika postala manje stroga i kako bi se više naglaska stavilo na razvoj.
Protiv štednje
Hollande je, naime, tijekom kampanje jasno izražavao svoje neslaganje sa strogim tečajem štednje i zalagao se za pojačane intervencije u svrhu poticanja gospodarskoga razvoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....