POVRATAK SOCIJALISTA

Europi treba novi interesni brak. Može li ‘Merkollande’ zamijeniti ‘Merkozy’?

Hoće li Hollande inzistirati na revoluciji ili pristati na kompromis?
French president-elect Francois Hollande embraces his companion Valerie Trierweiler after greeting crowds gathered to celebrate his election victory in Bastille Square in Paris, France, Sunday, May 6, 2012. Hollande defeated outgoing President Nicolas Sarkozy on Sunday to become France's next president, Sarkozy conceded defeat minutes after the polls closed. (AP Photo/Laurent Cipriani)
 Laurent Cipriani

ZAGREB - Sedamnaest godina od kraja drugog mandata Françoisa Mitterranda novi stanovnik Elizejske palače sljedećih pet godina bit će još jedan socijalist. François Hollande, koji se u nekoliko godina prometnuo iz političkog autsajdera u jednu od krucijalnih europskih političkih figura, novi je francuski predsjednik koji je na izborima u nedjelju osvojio 51,6 posto glasova francuskih birača u odnosu na 48,33 posto glasova koliko je osvojio njegov protukandidat, čime je de facto označen i Sarkozyjev odlazak s europske političke pozornice.

Službena primopredaja dužnosti između predsjednika na odlasku Sarkozyja i pobjednika nedjeljnih izbora najavljena je za 15. svibnja, a na današnjoj svečanosti nacionalnog praznika Dana pobjede obojica će sudjelovati u obilježavanju.

Jednakost i reforme

Odaziv birača na francuskim izborima tradicionalno je vrlo visok. Prema konačnim podacima, na birališta je izašlo 81,03 posto glasača, dok ih je u prvom krugu izašlo 79,5 posto. U prvom obraćanju Hollande je očekivano pozvao na jednakost svih, na velike reforme, ali i na okretanje Europe prema novoj fiskalnoj politici.

Ono što su bile temeljne razlike njegova i programa protukandidata, drugačija je politika prema europskim partnerima i krizi u eurozoni, što je Hollande odmah stavio u prvi plan.

Tako je istaknuo da njegov izbor treba označiti i novi europski početak i nadu obilježenu rastom i razvojem, zapošljavanjem, umjesto štednjom i bolnim rezovima. I u prijašnjim govorima Hollande je isticao da treba mijenjati ulogu Europske središnje banke kako bi se potaknulo gospodarski rast i zapošljavanje te je i prije pobjede pozivao njemačku kancelarku Angelu Merkel na reviziju fiskalnog pakta.

- Nije na Njemačkoj da odlučuje u ime cijele Europske Unije - poručio joj je nedavno u intervjuu.

Poruka iz Njemačke

Tijekom izborne noći Hollande se obratio samo Njemačkoj, jedinoj od svih europskih partnera, navodeći kako je njihova buduća suradnja nužna te da je odgovornost za stabilnost Europe zajednička.

Odgovor od njemačke partnerice stigao je samo dan nakon izbora. Merkel će dočekati novog predsjednika raširenih ruku, no još je jednom potvrdila da pakt koji su neke zemlje već ratificirale, neće biti moguće revidirati i o njemu ponovno pregovarati. Pojedini analitičari smatraju da za konsolidaciju europskog proračuna smanjenjem izdataka nema realne alternative te da će i Hollande to morati shvatiti.

Od ostalih ekonomskih mjera, Hollande planira smanjiti državni deficit i izbalansirati ga do 2017., potaknuti zapošljavanje i poboljšati obrazovanje otvaranjem novih 60.000 radnih mjesta, i sve to najavljenom velikom poreznom reformom te uvođenjem stope od 75 posto poreza na prihode onih koji zarađuju više od milijun eura godišnje.

No, mnogi procjenjuju da ustvari neće imati puno prostora održati obećanja te da neće moći izbjeći reformu mirovinskog sustava, ali i smanjenje birokratskog aparata u državnom sektoru.

Pitanje je može li mu reforma poreznog sustava i uvođenje stope od 75 posto pomoći u rješavanju rekordne stope nezaposlenosti u Francuskoj od gotovo deset posto. Hollandeov će se uspjeh najviše mjeriti upravo zaslugama u otvaranju radnih mjesta, posebno za mlade ljude koji od njega najviše očekuju.

Francuska si ne smije dopustiti da potone dublje u krizu jer bi to de facto moglo označiti i kraj eura. Upravo je dan nakon izbora u Francuskoj obilježen i padom eura koji je posljedica neizvjesnosti zbog izbora u Grčkoj, što stvara dodatnu nesigurnost u eurozoni, ali i očekivanjima najava prvih mjera novog francuskog predsjednika. Istodobno su cijene dionica na europskim burzama jučer pale na najnižu razinu u posljednja četiri i pol mjeseca.

Bez novih tenzija

Izbor Hollandea za predsjednika povijesni je događaj za eurozonu, ali tek treba vidjeti kakav će utjecaj imati njegovo predsjedanje Francuskom na EU.

Očekuje se da će se s njemačkom kancelarkom susresti nakon inauguracije 15. svibnja, a na tom će se sastanku postaviti temelji buduće francusko-njemačke suradnje.

Eventualna potpora Hollandeovu razvojnom programu od strane nekih drugih europskih partnera označila bi kraj Sarkozy-Merkel politike rezanja troškova i povećanja poreza za koju se odlučio dvojac “Merkozy”, kako su mediji nazivali njemačku kancelarku i bivšeg predsjednika Sarkozyja.

Dobra suradnja Berlina i Pariza nužna je za opstanak Europske Unije, što moraju shvatiti i Hollande i Merkel. U interesu cijele Europe je stvaranje novog interesnog braka “Merkollande”, a nikako nove tenzije koje bi mogle dovesti do konačnog raspada eurozone.

Novu bi vladu mogla voditi Martine Aubry

Iako je prerano spekulirati o sastavu nove Hollandeove vlade, ljevičarske prvi put nakon 17 godina, Francuzi bi na mjestu premijera u najvećem broju željeli vidjeti šeficu socijalističke stranke Martine Aubry. Sama Aubry, koja je u listopadu prošle godine upravo bila glavna konkurentica Hollandeu na izborima za socijalističkog predsjedničkog kandidata, svoju novu moguću funkciju nije željela komentirati.

Hollande VS. Merkel

1. S njemačkog stajališta, utjecaj Hollandeove pobjede na odnose dviju zemalja ne treba preuveličavati. Francuzi nisu glasali protiv Njemačke, nego za Francusku. Željeli su predsjednika koji može ravnopravno razgovarati s Merkel, i to je razumljivo. “On će biti težak partner Angeli Merkel, ali će shvatiti da ona, također, može biti teška”, piše Spiegel.

2. Hollande želi stimulativne programe za ekonomiju i poticanje rasta, a Merkel želi proračunsku diciplinu. Niti jednom od njih nije u interesu da dugoročno blokiraju jedno drugo, pa analitičari tu ipak naziru kompromis.

3. Poput Hollandea, veliku potporu domaće javnosti uživa i Angela Merkel za koju Nijemci vjeruju da drži pod kontrolom krizu eura. Procjenjuje se da će njezina stranka CDU ostati glavna politička snaga i nakon izbora 2013. te da će Merkel dobiti i treći mandat.

4. Najveća razlika između Francuske i Njemačke je stanje ekonomije. Francuzi su nezadovoljni situacijom i tražili su promjenu. Nijemcima se, pak, čini da je eurokriza daleko jer kod njih rastu plaće i pada nezaposlenost. Za Merkel je stoga najveći rizik hoće li zadržati pozitivne trendove. (M. K.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 03:30