Što najnovije odluke Donalda Trumpa oko Ukrajine znače za Kijev, što za Moskvu, a što za Europu? Znači li američka obustava vojne pomoći da je Ukrajina ostavljena na milost i nemilost Rusije i SAD-a? Je li ta američka odluka nakon pune tri godine rata bila ‘klik‘ koji je konačno natjerao EU da ozbiljno krene u vlastiti, zasad prilično neodređeni, plan naoružavanja? Mogu li to uopće europske države provesti, same ili zajedno, i što će s tim dobiti?
To nije sve. Nakon mjesec dana odgode američki predsjednik ispunio je još jedno od svojih obećanja - a to je dizanje carina Meksiku, Kanadi (po 25 posto svakoj državi) i Kini (za novih 10 posto, 20 posto ukupno). Time smo 4. ožujka ušli u još jedan trgovinski rat. Je li tu riječ o početku nove realnosti ili tek kratkotrajnom blitz pritisku SAD-a na svoje trgovinske partnere kako bi se ostvarili neki drugi ciljevi?
Sva ova pitanja raspravili smo u novoj epizodi podcasta Prva linija u kojoj je naš stručni komentator vanjskopolitički kolumnist Jutarnjeg lista, Željko Trkanjec. Cijelu emisiju pogledajte ispod, ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Prva linija.
---------------------------------------
Videosnimku podcasta pogledajte ispod
---------------------------------------
Otkako je Rusija 24. veljače 2022. krenula u invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države toj su zemlji alocirale pomoć vrijednu oko 114 milijardi eura do kraja 2024. godine, prema Kiel institutu za međunarodne odnose. Od toga je nešto više od 64 milijarde eura isključivo u vojnoj pomoći, s čime se ni jedna druga zemlja u apsolutnom iznosu ne može mjeriti (na primjer, Velika Britanija, Njemačka i Danska kao sljedeći najveći donatori vojne pomoći usmjerili su zajedno oko 30 milijardi eura Kijevu).
You will find more infographics at Statista- Kad su pitanju apsolutne količine pomoći Ukrajini, treba istaknuti da to nisu samo donacije, nego i krediti koji se recimo troše u Americi, a koje će Ukrajinci ionako vraćati. No, kad su u pitanju relativni odnosi, tada Amerika silno pada. Brojne članice EU daleko su iznad u postocima svojih donacija Ukrajini u odnosu na vlastiti BDP - tu je prva Estonija s čak 2,5 posto. Jedan američki ekonomist slikovito je za Bloomberg rekao da se količina američke pomoći Ukrajini svodi na jednu kavu dnevno jednog Amerikanca, kaže Trkanjec pa nastavlja.
- Ova odluka SAD-a bila je potpuno očekivana - Trump je naprosto odlučio slomiti Zelenskog i to je bilo jasno od prvog trenutka, zapravo još od rujna 2024. kada su se Trump i Zelenski prvi put susreli. Trump želi završiti rat u Ukrajini i to odmah, budući da je to jedino predizborno obećanje koje dosad nije izvršio. Sporazum o rijetkim mineralima/metalima tu je zapravo bila čista diverzija kojom je Trump želio pokazati da će Ukrajina platiti za pomoć, koja to ionako u velikoj mjeri nije, nego su to krediti. S druge strane, bilo je jasno da Trump niti može, niti kani lomiti Putina - s njim želi dogovor. Ukratko, Trump uistinu ispuni ono što kaže i želi da mu se sad Zelenski vrati "bos po snijegu" i poljubi prsten. Rusija sad, jasno, uživa. Pazite, već se se sad vode razgovori između ljudi bliskih Trumpu i Rusa u kojem raspravljaju o svojim diplomatskim misijama, a Ukrajini uopće ne - to je, što se tiče obje strane, riješeno.
PROČITAJTE VIŠE Dautović: ‘Amerika bi mogla napustiti NATO, možda i napasti neku od članica‘
Na pitanje kako je to moguće bez Ukrajine za stolom i je li to netko i njima javio, naš sugovornik kaže da su oni stavljeni pred gotov čin - ili dogovor pod našim uvjetima, ili obustava vojne pomoći.
- Količinu naoružanja koje dolazi Kijevu iz SAD-a nije lako, ako li uopće i moguće, nadoknaditi. A tu su neki aspekti vojne pomoći poput razmjene obavještajnih informacija, a koji su vrlo važni i kojih Europa u toj mjeri nema. No, za Ukrajinu je uvijek i opcija nastaviti rat - nemojte zaboraviti da Rusija jako skupo, u broju vojnika i tehnike, skupo plaća osvojeni teritorij, kaže naš sugovornik.
Trkanjec nam potom skreće i pažnju na činjenicu da je Trump, kako je izvijestio Reuters, samo dva sata prije obustave vojne pomoći Ukrajini dao nalog američkim službama kako ukinuti sankcije Rusiji.
- To je, dakle, slika. Ukrajini ćemo ukinuti pomoć, a Rusiji sankcije, govori naš vanjskopolitički kolumnist i dodaje kako bi SAD prekinuo rat u Ukrajini neovisno o tome tko bi bio na vlasti - Trump ili Harris.
‘Americi je dosta Ukrajine‘
- Amerika se time više ne želi baviti budući da je obrat prema Kini ključna stvar za njih. Oni su na Ukrajinu potrošili previše vremena i resursa, a to je rat koji se ne širi i koji se u skoro vrijeme neće širiti jer Rusija u ovom trenutku nije sposobna ugroziti neku drugu državu članicu NATO-a. Politički dosezi ovog rata su globalni, ali on sam ostao je regionalni. A konsenzus u Kongresu zapravo je već bio da se taj rat mora završiti. To nije samo Trumpova ideja.
Opet se vraćamo na pitanje Ukrajine - žele li i njeni građani i dalje ostati u ratu i ako da, hoće li im europske države čuvati leđa, to jest uskočiti s dodatnom vojnom pomoći?
- U ovom trenutku da, Ukrajina je spremna za nastavak rata. No to za njih znači i nužnost potrage za resursima koje je sad jako teško naći. A vidi se i prema porukama koje se šalju iz Kijeva prema SAD-u da je to i njima jasno. Činjenica je da Ukrajina nema izbora - ako ostane u ratu, postoji ogromna opasnost da ta zemlja u trenutku kad rat stane više ne bude održiva. Recimo, njeni demografski gubici teško su nadoknadivi, njihova ekonomija imala je ogroman pad, a tu je i njihova sudbina - geografija. Njima je Rusija susjed i oni to ignorirati ne mogu.
PROČITAJTE VIŠE Tabak: ‘Ukrajini je upravo najveći saveznik okrenuo leđa‘
Okrenuli smo se potom i Europskoj uniji, to jest planovima šefice EK Ursule von der Leyen da namakne do 800 milijardi eura koje bi države članice u naredne četiri godine potrošile na obranu.
- Europa je dugo vremena bila slijepa. Često se spominje da je Obama taj koji je prvi rekao Europi da premalo troši na obranu, a to je zapravo bio još desetljećima ranije Dwight Eisenhower, iako se tada (Hladni rat) ulagalo puno više nego danas. Nakon ruske okupacije Krima, 2014., one zemlje koje su geografski blizu Rusiji, naglo počinju povećavati proračune za vojsku. Dakle, sve baltičke zemlje, sve skandinavske i - Poljska. To je pokazatelj da su Francuska, Njemačka i Italija imale ideju da će kad tad opet postići neki dogovor s Rusijom. A sad smo se našli pred zidom, kaže Trkanjec.
Novo pitanje je tko će sad predvoditi to europsko naoružavanje: Francuska, Njemačka, Poljska ili skupina NB8 (nordijske i baltičke države). Najave su velike i postavlja se pitanje kako zapravo povući te novce iz proračuna, a da pritom države članice ne uđu u fiskalne krize.
- To nije slučaj s Estonijom, ali je s Italijom. Po mom sudu jedino pravo rješenje za povlačenje tih novaca su euroobveznice, na način kako se to napravilo 2021. nakon korone. Novac moramo naći, ali se teško može izvući iz članica koje imaju ozbiljan javni dug i javni deficit.
‘Rusija misli da može pregaziti EU‘
Drugo pitanje je tu gdje taj novac potrošiti. Na primjer, od 30 najvećih kompanija iz sektora obrane na svijetu, iz Europe ih je tek 7, od tog samo jedna, britanski BAE Systems, u top 10. Očito je da se silne milijarde ne mogu potrošiti odmah, to ne može ni Amerika, smatra Trkanjec.
- Snažna obrambena baza postoji, a u zadnjih mjeseci vidjeli smo i tri velika spajanja u obrambenoj industriji. Ako ulaganje konačno počne, u roku tri do četiri godine bi se sposobnost obrambene proizvodnje u Europi mogla redefinirati do te mjere da služi kao sredstvo odvraćanja prema Rusiji. Koja sad smatra da može pregaziti Europu, što je totalna idiotarija, budući da ne bi mogli proći ni Finsku, kaže naš sugovornik.
PROČITAJTE VIŠE Vojni pilot Ivandić o MiG-ovima 29 i kako polako odumiru
- Rusija aktivno radi na razaranju europskih vrijednosti, a jedino sredstvo odvraćanja tu može biti sigurnosno i vojno moćna Europa. Pazite, Moskva će i dalje djelovati na Baltiku gdje uporno pokušavaju izazvati kaos i nered, ali tamo protiv sebe imaju i onaj blok NB8. Baltik je zapravo jedan od najstrašnijih gubitaka Rusije u ovom ratu - oni su tamo imali velike planove, a to ulaskom Švedske i Finske u NATO postao zapravo NATO-ovo jezero. Najveće pitanje, od egzistencijalne važnosti, ovdje sada bi li Amerika reagirala u slučaju aktivacije NATO članka 5 ako dođe do napada na jednu od članica. Washington se igra s time, a to opet beskrajno odgovara Kremlju. Zbog toga je nužno da europske članice NATO-a redefiniraju savez na tako da se dogovore da ako jedna članica ne reagira, sve ostale ipak reagiraju, smatra Trkanjec.
Trgovinski rat - novo normalno ili...?
Na samom kraju emisije osvrnuli smo se i na carine koje je Trump uveo Meksiku, Kanadi i Kini. Trkanjec kaže da to znači da smo ušli u novi trgovinski rat, a da je glavni motiv Trumpu za njih - novac.
- On misli da će baš iz carina namiriti novac, iako bi se taj trošak u konačnici mogao preliti baš na američke potrošače. Teško da će on s tim postići nešto, tim više jer su, za razliku od 2017., za taj rat sada svi spremni. Sada su i Kina i Kanada odmah reagirale, a čak je i sam Trump već najavio da će zbog toga pomoći američkim poljoprivrednicima. Čini se da ovim carinama Bijela kuća neće popuniti sve rupe u proračunu, a mogla bi još izazvati i inflatorne učinke. Kina je uostalom, tu u pravu - u trgovinskom ratu nitko ne pobjeđuje, zaključuje Trkanjec koji se složio s konstatacijom da Trump carine koristi i kao sredstvo pritiska na druge države, čak i one koje su američki saveznici.
- Carine će uvaliti i Europi, to je posve jasno. I to zato da nas natjera da ne pregovaramo zajedno kao EU, nego kao svaka država posebno. Trumpov temeljni cilj je da razori EU, a da onda može samostalno pregovarati s Njemačkom i natjerati ju da pristane na sve ono što želi. Dakle - dogovoriti se Putinom oko Europe, postići da Xi Jinping pristane na "big deal", a sve svoje saveznike učiniti svojim podložnicima. A tu mu je već nekoliko zemalja (Ukrajina, Kanada, Meksiko) reklo - ne.
---------------------------------------
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....