Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zatražila je od Rusije dodatne informacije o uzroku smrti Darje Šipilove, zaposlenice Irkutskog instituta za borbu protiv kuge. Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus objavio je to na društvenim mrežama, a ruske vlasti uzvratile su da u Irkutsku nisu utvrđeni slučajevi kuge te su izvijestile o identificiranju i stavljanju u karantenu osoba koje su bile u kontaktu s preminulom laboratorijskom tehničarkom.
Međutim, WHO želi razjasniti uzroke "teške upale pluća" od koje ruske vlasti tvrde da je umrla Darja Šipilova. Organizacija je također zainteresirana za medijske izvještaje "o drugom zaposleniku s upalom pluća nepoznate etiologije".
I američki predsjednik Donald Trump najavio je da planira nazvati Vladimira Putina radi informacija, a o pojavi kuge će se raspravljati i na sastanku Odbora EU za zdravstvenu sigurnost u Bruxellesu. Vlasti u Mongoliji i Kini također su zatražile dodatne informacije od Rospotrebnadzora.
Po svemu sudeći, opasnost od epidemije još uvijek je mala. Na primjer, Trumpova reakcija na činjenicu da je jedna osoba u Rusiji vjerojatno umrla od kuge u najboljem slučaju djeluje čudno, jer u SAD-u se u prosjeku sedam ljudi godišnje dijagnosticira s ovom infekcijom, uključujući plućni oblik. U Rusiji je ovo prvi slučaj od 2016. godine.
Usto, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje rizik od izbijanja bolesti kao nizak za ruske stanovnike i vrlo nizak za europske stanovnike. To je razumljivo, budući da se u današnje vrijeme kuga rijetko prenosi s osobe na osobu. Nadalje, osobe koje su bile u kontaktu s preminulom Ruskinjom stavljene su u karantenu i pod nadzor. Također je važno da su antibiotici koji se uzimaju pri prvim znakovima kuge učinkoviti. Cijepljenje protiv ove infekcije dostupno je i u Rusiji, u kojoj je identificirano 11 prirodnih žarišta kuge, ali 2025. godine patogen je otkriven samo u tri. Deseci tisuća ljudi koji tamo žive cijepe se protiv kuge svake godine.
Očito je da glavni razlog globalne zabrinutosti nije sama potencijalna epidemija i njezine posljedice, nego nedostatak jasnih službenih komentara ruskih vlasti. Kada su u medijima i na društvenim mrežama u Rusiji počela kružiti izvješća da je Darja Šipilova umrla od plućne kuge, vijest je gotovo odmah uklonjena iz provladinih medija, a ruske vlasti su počele poricati teoriju o kugi, tvrdeći da je upala pluća uzrok njezine smrti.
Kazneni postupak
Dana 2. listopada provladine novine Izvestija izvijestile su da je nakon smrti Darje Šipilove u Irkutsku otvoren kazneni postupak prema članku 236. - "Kršenje sanitarnih i epidemioloških pravila koje je rezultiralo smrću osobe iz nemara". Međutim, Izvestija je ubrzo uklonila taj članak, zajedno s drugim izvješćima o mogućoj epidemiji plućne kuge u Irkutsku.
Kazanska podružnica dnevnika Argumenti i fakti izbrisala je vijest o smrti irkutske laboratorijske tehničarke, samo što je članak ostao pohranjen u tražilici Yandex. I Moskovskij Komsomolec je izbrisao vijest o tome kako je Rospotrebnadzor negirao zatvaranje irkutskih bolnica zbog karantene, ali i taj je članak ostao pohranjen u Yandexu.
Razumljivo je da ponašanje Rusije pojačava sumnje. Tedros Adhanom Ghebreyesus jasno je dao do znanja da je "ažurna, sveobuhvatna i transparentna razmjena informacija ključna za točnu procjenu rizika i razjašnjenje proturječnih poruka". Neimenovani američki dužnosnici požalili su se Wall Street Journalu da su ruske vlasti dale "izuzetno malo" informacija o incidentu. Prema The Washington Postu, State Department priprema službenu diplomatsku poruku u kojoj traži dodatne informacije o smrti zaposlenika Irkutskog instituta za borbu protiv kuge, kao i o naknadnim mjerama karantene.
Darja Šipilova rođena je i odrasla u Irkutsku. U srednjoj školi odlučila je postati liječnica, a kolege iz razreda opisale su je kao "pametnu, poštenu i odgovornu". Njezini kolege s kojima je radila također su je opisali kao "odgovornu".
"Daša se iznimno bojala da će nekoga zaraziti ako se nešto dogodi. To je bilo jasno iz toga koliko je često prala ruke, čak i izvan posla", kazala je njezina kolegica, zaposlenica Zavoda za borbu protiv kuge.
Smrad u zgradi
Predstavnici publikacije Ljudi Bajkala otputovali su u Irkutsk i Šelehov kako bi otkrili je li Darja Šipilova preminula zbog vlastitog nemara i vjeruju li stanovnici regije u prijetnju kuge. Njezini susjedi su ispričali kako je "miris u zgradi bio nepodnošljiv i vrlo oštar", zbog čega su stanari otvorili ulazna vrata jer je "bilo nepodnošljivo disati".
Ljudi koji su došli rekli su da ih je "poslao Rospotrebnadzor", pa su dodali: "Neka djevojka je umrla, smrtonosni virus", ispričao je sugovornik novinarima Ljudi Bajkala.
Od tada je zgrada u kojoj je stanovala Darja Šipilova dezinficirana još dva puta, ali više se nije spominjao "smrtonosni virus". Tijekom dezinfekcije osoblje je također nosilo plinske maske, ali ovaj put su nosili bijela zaštitna odijela. "Njihova žena je drugi put pokucala na naša vrata i tražila malo vode da napravi otopinu", ispričala je jedna susjeda. "Pitala sam: ‘Što ovdje liječite?‘, iako sam već znala za glasine o kugi. Rekla je: ‘To je za žohare‘. Ali mi čak ni nemamo žohare u zgradi, a onda sam je vidjela kako pakira svoje zaštitno odijelo u torbu. Pomislila sam: ‘Pa, sve ja jasno.‘"
Da je situacija ozbiljna postalo je jasno 2. listopada, kada je u Irkutsk stigla Ana Popova, šefica Rospotrebnadzora i glavna ruska državna sanitarna liječnica. Sudjelovala je na izvanrednom sastanku regionalne sanitarne i antiepidemijske komisije. Na tom sastanku dužnosnici, liječnici i sigurnosne snage odobrili su "operativni akcijski plan".
Do tada se vijest proširila i izazvala paniku. Tijekom vikenda, stanovnici Irkutska i Šelehova gomilali su antibiotike koje su tražili u ljekarnama. "U subotu je bilo tučnjava u nekim ljekarnama", ispričao je zaposlenik Instituta za borbu protiv kuge. "Pokupovali su apsolutno sve antibiotike! Čak i one najstarije. Ljudi su paničarili jer su riječi ‘kuga‘ i ‘plućna bolest‘ bile posvuda."
Osobe koje su bile u kontaktu s Darjom Šipilovom izolirane su i stavljene pod medicinski nadzor. Vlasti nisu otkrile točan broj kontakata. Prema REN TV-u, bilo je otprilike 200 ljudi, ali kasnije tog dana izbrisana je i ta objava. Ipak se zna da su smješteni u najmanje dvije bolnice u Irkutsku i Šelehovu.
Više oblika bolesti
Postoji nekoliko oblika kuge - sve uzrokuje ista bakterija, ali s različitim simptomima. Najčešća, bubonska kuga, karakterizirana je jako otečenim limfnim čvorovima. Pneumonični oblik uzrokuje simptome slične gripi i zatajenje pluća, dok su drugi oblici ove infekcije rjeđi.
Ako se liječenje antibioticima započne odmah, smrt od bubonske kuge javlja se u 14 posto slučajeva. Kod plućnog oblika ta je stopa dvostruko veća. Šanse za uspjeh povećavaju se ako se liječenje započne unutar dva dana od pojave simptoma i lijekovima prikladnim za ovaj oblik kuge. Ako se ne liječi, 30-60 posto zaraženih bubonskom kugom umrijet će, a kod plućnog oblika ta brojka može doseći 100 posto.
Kuga nije iskorijenjena, ali je rijetka, i od sredine 20. stoljeća nije bilo pandemije. Glavni razlog je pojava antibiotika koji liječe kugu, ali i jer ljudi imaju manje kontakta sa štakorima i njihovim buhama.
Trenutačno se kuga prvenstveno prenosi kontaktom s divljim životinjama. Primjerice, 2016. godine desetogodišnji dječak u Rusiji razvio je infekciju pomažući u klanju svizaca. U Sjedinjenim Državama prosječno sedam ljudi godišnje oboli od kuge, prvenstveno od ugriza buha koje se hrane zaraženim glodavcima. Kuga je sada najčešća u afričkim zemljama, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, gdje je, usput rečeno, u tijeku epidemija ebole i Madagaskaru, gdje je 2017. godine oboljelo više od dvije tisuće stanovnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....