Rusija bi trebala podijeliti više informacija o prošlotjednoj smrti laboratorijske radnice, rekao je u utorak američki državni tajnik Marco Rubio, dodajući da Washington "vrlo pozorno" prati situaciju.
Laborantica sibirskog instituta za istraživanje kuge razboljela se i u petak preminula pod još nerazjašnjenim okolnostima.
Vlasti su nakon toga stavile desetke ljudi u karantenu, a na društvenim mrežama pojavila se zabrinutost za javno zdravlje.
Ruske vlasti poručile su da je situacija pod kontrolom.
"Mislim da je na Rusiji da, naravno, podijeli više informacija sa svijetom. Situaciju pratimo vrlo pomno, iz sata u sat", rekao je Rubio novinarima na Islandu.
Rubio je rekao da SAD raspolaže mjerama kojima može pomoći Rusiji ako se pokaže da je situacija ozbiljnija nego što se zasad priznaje, ali da je za to potrebno prikupiti više informacija.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak novinarima da bi o tom slučaju uskoro trebao telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Na pitanje što obavještajne službe govore o situaciji u Rusiji, Trump je odgovorio da se o situaciji vode "vrlo opsežni razgovori" te da bi više informacija mogli objaviti već sutra.
Što se događa?
Dodatnu zabrinutost izazivaju proturječne informacije koje posljednjih dana stižu iz Rusije. Kako u analizi za Newsweek piše David Averre, prema izvješćima ruskih medija 28-godišnja laborantica Darija Šipilova navodno je 25. rujna u Irkutskom institutu za istraživanje kuge razbila epruvetu s bakterijom Yersinia pestis, uzročnikom kuge. Nekoliko dana poslije razvila je simptome teške upale pluća, hospitalizirana je 29. rujna, a preminula 2. listopada.
Ruski Rospotrebnadzor odbacuje tvrdnje da se u laboratoriju dogodio incident s opasnim patogenom. Tvrdi da je zaposlenici dijagnosticirana „upala pluća neutvrđene etiologije“ te da dvije komisije nisu pronašle dokaz o incidentu. Problem je, upozorava Averre, što ruske vlasti nisu objavile dijagnostičke podatke, izvješće o mogućem incidentu ni potpune nalaze komisija kojima bi te tvrdnje potkrijepile.
Zbrku su dodatno povećali sami ruski dužnosnici. Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev govorio je o sumnji na „posebno opasnu infekciju“, dok je čelnik susjedne Burjatije Aleksej Cidenov najprije napisao da je žena umrla od kuge, potom formulaciju promijenio u „vjerojatno od kuge“. Lokalne vlasti u Bajkalsku čak su stanovnicima preporučile da zbog izvješća o kugi ne putuju u Šelehov, gdje je žena liječena, no upozorenje je poslije uklonjeno.
Averre upravo zbog takvog postupanja povlači paralelu s Černobilom. Sovjetske vlasti 1986. pokušavale su kontrolirati informacije o nuklearnoj katastrofi, a razmjere incidenta ostatak svijeta počeo je otkrivati tek kada je povišena radijacija registrirana u Švedskoj. Njegova poanta nije da je današnji slučaj zdravstveno usporediv s Černobilom, već da Moskva ponovno traži od svijeta da vjeruje službenim uvjeravanjima bez dovoljno podataka kojima bi ih bilo moguće neovisno provjeriti.
Zbog nejasne situacije Kazahstan je pojačao sanitarne kontrole na granici i počeo procjenjivati rizik od unošenja zarazne bolesti, dok je Kirgistan podigao pripravnost na svojim graničnim prijelazima. Nijedna od tih država nije objavila da u Rusiji postoji epidemija kuge.
Averre pritom naglašava da zasad nema javno dostupnog dokaza da je Šipilova uopće bila zaražena kugom, a još manje da je riječ o početku epidemije. Čak se i plućna kuga, koja se može širiti među ljudima, prenosi znatno teže od bolesti poput covida. Ključni problem zato vidi u nedostatku transparentnosti ruskih vlasti: ako je, kako tvrde, „sve pod kontrolom“, trebale bi objaviti podatke koji to potvrđuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....