U srijedu su ukrajinsko-ruske pregovore obilježile neuobičajeno optimistične izjave s obje strane, koje su dale naznake kako se dogovor sad čini moguć. Prvo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svojem dnevnom obraćanju građanima na platformi Telegram poručio kako vidi "mogući prostor za kompromis" u razgovorima s Moskvom, te naglasio kako se sada pozicije ruske delegacije čine sve više "realističnima".
Njegov je optimizam ponovio i čelnik ruske diplomacije, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je kasnije tokom dana kazao kako je blizu dogovor o "neutralnom statusu" Ukrajine. "Pregovori nisu laki, iz očiglednih razloga," kazao je Lavrov za RBC. "No ipak, postoji nada da ćemo postići kompromis. Sada se ozbiljno raspravlja o neutralnom status, naravno, uz sigurnosna jamstva." Lavrov je izjavio i kako je terminologija sporazuma već postala definirana, te se dvije strane sada nalaze blizu toga da se slože oko njih.
Kako piše Financial Times, nacrt sporazuma sada sadrži 15 točaka i uključuje obećanja da Ukrajina neće ulaziti ni u kakve vojne saveze, neće dopustiti postavljanje stranih vojnih baza i oružja na svojem teritoriju, te da neće otvoriti granice pripadnicima tuđih vojnih snaga. Sporazum bi trebao uključivati i vojno-sigurnosna jamstva saveznika poput SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i Turske, a Kijev bi po sporazumu smio i dalje zadržati svoju vojsku. Zauzvrat, ruske snage bi se u potpunosti povukle s teritorija koji su zauzele nakon 24. veljače ove godine.
Prema tri izvora koji su razgovarali s FT-om, Kijev bi ipak trebao prihvatiti određena ograničenja svojih vojnih snaga, a potencijalni bi problem u pregovorima mogle predstavljati odredbe po kojima bi zapadne države jamčile za sigurnost Ukrajine u budućnosti.
Ukrajinska strana već ima neugodno iskustvo s međunarodnim jamstvima svojeg teritorijalnog integriteta - Rusija je 1994. obećala kako će po potrebi i vojno štititi teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u zamjenu za to što se Kijev odrekao svojeg dijela sovjetskog nuklearnog arsenala, te ga je nakon toga predao Moskvi u ruke.
Prema nacrtu sporazuma, Kijev bi morao i osigurati jednakopravnost korištenja ruskog jezika u Ukrajini, gdje je trenutačno ukrajinski jedini službeni jezik, što je bio jedan od povoda za rusku agresiju na Ukrajinu.
Budućnost poluotoka Krima, koji je Rusija pripojila 2014. godine, kao i odmetnutih pokrajina Luganska i Donjecka, čiju je neovisnost Moskva priznala neposredno prije početka invazije, tek bi se trebala odlučiti, a ukrajinski pregovarači ističu kako se radi o "kompartmentaliziranim pregovorima," temi kojom će se baviti kasnije, no i da su spremni na "određene kompromise" u svojoj poziciji po pitanju integriteta tih teritorija.
Unatoč optimizmu, ukrajinski pregovarači još uvijek strahuju da Rusija možda i dalje pregovara s "figom u džepu", te da su naznake potencijalnog kompromisnog rješenja zamišljene tek da bi ruskim snagama na terenu dale vremena da se reorganiziraju, pregrupiraju i ponovno opskrbe zalihama prije obnavljanja svoje ofenzive na ukrajinske gradove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....