PRVE FOTOGRAFIJE RAZORENOG DREVNOG HRAMA Fanatici ISIS-a razorili su hram star 22 stoljeća jer je osuđen u Kur’anu?

Islamska država objavila je prve fotografije razaranja hrama Ba’ala Šamema (Gospoda Nebeskoga) u Palmiri! Ono što su izbjeglice danima tvrdile, danas je, nažalost dobilo konačnu potvrdu. Militanti su na Twitteru objavili nekoliko fotografija na kojima se jasno vidi kako se drevni hram pretvara u hrpu kamenja...

Semitski panteon

Ba’al Šamem je u helenističkoj recepciji bio poistovjećivan s grčkim Uranom (a onda i latinskim Caelusom, Nebom), supružnikom majke Zemlje (Geje). Njegovi atributi bili su orao i nebeska munja, što bi ga činilo bližim olimpskom Zeusu (indoeuropskome Đausu Pitaru, baltoslavenskome Perkunisu/Perunu) nego Uranu (indoeuropskome Varuni, iz korijena “wer-5”: pokriti, čuvati, usporedi hrvatski “vrata” i “otvoriti”).

Šamem (Nebeski) je bio predislamski nebeski bog ne samo u Palmiri, nego na širem području Sirije, Fenicije i Kanaana. Prvotno je, u drugom tisućljeću prije Krista, Šamem bio jedan od atributa Baala Hadada, vrhovnog boga sjeverozapadnoga semitskog panteona, koga su najčešće zvali samo: Ba’al (Gospod).

‘Detronizirani’ bog

Njegovo štovanje reflektira se u toponimiji (npr. Baalbek) i u onomastici (npr. Baltazar, Hanibal, Izabela).

Kada se u Židovâ Jahve iz plemenskog boga preobrazio u jedinog Boga (koga i danas štuju Židovi, kršćani i muslimani), Ba’al je u njih “detroniziran” na lažnog boga, čak vraga, demona, “Gospodara muhâ”, u Septuaginti βααλζεβούβ (Baalzeboúb), odakle Belzebub - iako u originalu nema nikakve muhe, jer je u korijenu vjerojatno ugaritski B’l Zbl (Gospodar Neba).

Kur’anska sura Es-Saffat u 127. ajetu odbacuje Ba’ala kao lažnog boga.

To bi mogao biti dovoljan povod “Islamskoj državi” da sori njegov hram, kao što je razorila kršćanske crkve, pa i džamije, ako su bile šijitske, čak i sunitske mauzoleje.

Predislamska Mekka

Hram Ba’ala Šamema (odnosno Baalshamina, ako se naziv filtrira iz anglofonskih medija) u Palmiri sagrađen je u drugoj polovici drugoga stoljeća prije Krista, otprilike u isto doba kada i hram boginje Al-Lât (koja je, da ironija bude veća, bila jedna od tri glavne božice u predislamskoj Mekki).

Iako semitski a ne helenistički, on je po svojoj arhitekturi i plastici bio stilski posve usklađen s helenističkim hramovima grčkih božanstava, podignutih u isto doba, kada je Palmira bila važan trgovinski centar na karavanskom putu koji je povezivao Mediteran i Mezopotamiju.