IZ MINUTE U MINUTU

Trump se hvali povijesnim sporazumom s Iranom, a sad se konačno oglasio i Netanyahu: ‘Mi ne znamo...‘

Sve događaje vezane uz rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Islamske Republike Iran pratimo uživo
Netanyahu i Trump
Sve događaje vezane uz rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Islamske Republike Iran pratimo uživo
  • SAD i Iran postigli sporazum

  • ​Trump: Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!

23:18

Netanyahu: Iranski put do nuklearne bombe odgođen za "godine"

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u ponedjeljak da je vojna kampanja protiv Irana spriječila Teheran da u bliskoj budućnosti razvije nuklearno oružje i otklonila egzistencijalnu prijetnju židovskoj državi.

"Spasili smo Izrael od prijetnje nuklearnog uništenja. Bez velikih vojnih operacija provedenih sa Sjedinjenim Državama, Iran bi već imao nuklearne bombe", rekao je Netanyahu.

Dodao je da je vojna kampanja uklonila tu opasnost za "godine". Teheran niječe navode o razvoju nuklearnog oružja, inzistirajući da je nuklearni program namijenjen isključivo civilnim svrhama.

Netanyahu je ponovio da nikada neće dopustiti Iranu da se dočepa nuklearnog oružja. "Sa ili bez sporazuma, dokle god sam premijer Izraela, to se neće dogoditi", rekao je.

Također je rekao da izraelska kampanja protiv Irana i njegovih regionalnih saveznika nije završena. "Izraelske snage ostat će u sigurnosnim zonama u Gazi, južnom Libanonu i Siriji koliko god bude potrebno", rekao je.

Upitan o neslaganjima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, Netanyahu je rekao da dvojica ne dijele uvijek iste stavove. "Odgovoran sam za sigurnosne interese Izraela", rekao je.

Nakon tjedana pregovora, Sjedinjene Države i Iran dogovorili su okvirni sporazum kojim će se okončati više od tri mjeseca rata u Iranu i ponovno otvoriti Hormuški tjesnac. Sporazum bi trebao biti formalno potpisan u Švicarskoj u petak.

Međutim, mnogi detalji sporazuma tek trebaju biti otkriveni. "Još uvijek ne znamo kako će sporazum izgledati", rekao je Netanyahu. U Izraelu su sporazum kritizirali prvenstveno oporbeni političari, koji su ga opisali kao kapitulaciju pred Iranom.

18:52

Trump u Evianu: 'Jako sam sretan'

Američki predsjednik Donald Trump stigao je u francuski Evian na samit čelnika G7. Odmah po dolasku, Trump se obratio okupljenim novinarima i komentirao ključna globalna pitanja, s posebnim naglaskom na situaciju na Bliskom istoku i najnovije dogovore oko Hormuškog tjesnaca.

Poručio je kako je 'vrlo sretan' zbog potpisivanja sporazuma s Iranom.

Ponavljajući svoje ranije objave s platforme Truth Social, američki predsjednik je dodao da je Hormuški tjesnac trenutačno 'djelomično otvoren', a da će 'potpuno otvoren' biti u petak, nakon što je Pakistan potvrdio da će sporazum biti potpisan u Švicarskoj.

Trump je istaknuo i da američka vojska na tom području 'provodi akciju uklanjanja nekoliko mina koje su već locirane'.

Na pitanje novinara hoće li osobno potpisati spomenuti sporazum, Trump je odgovorio kako će do tada 'vjerojatno već otići', dodavši da potpredsjednik JD Vance već 'stiže radi toga'.

Vance je izjavio da bi konačni ishod sporazuma mogao uključivati i pristup Irana fondu za obnovu vrijednom do 300 milijardi dolara, koji bi financirale arapske države Perzijskog zaljeva, pod uvjetom da Teheran ispuni obećanja o odustajanju od nuklearnog materijala.

Neposredna sudbina sporazuma, međutim, mogla bi ovisiti o situaciji u Libanonu, gdje Izrael paralelno vodi rat protiv Hezbolaha, saveznika Irana, u sklopu šireg sukoba koji je zajedno sa Sjedinjenim Državama pokrenuo protiv Irana u veljači.

Trump je također naglasio da u tjesnacu neće biti nikakve naplate prolaza (bilo kakvih naknada/trola). Iako je napomenuo da SAD-u ne treba pomoć u provođenju te odluke, dodao je kako 'ne bi bila loša ideja da nekoliko zemalja onamo pošalje po jedan ili dva broda'.

17:55

Izrael napao dronom jug Libanona

Izraelski dron pogodio je automobil u južnom Libanonu ubivši vozača, izvijestili su u ponedjeljak libanonski sigurnosni izvori i državni mediji, u prvom prijavljenom smrtonosnom izraelskom napadu na Libanon od objave da su SAD i Iran postigli sporazum o kraju rata.

Libanon je pretrpio najsmrtonosnije posljedice sukoba između SAD-a i Irana, s gotovo 3800 ubijenih i oko 1,2 milijuna ljudi koji su raseljeni zbog izraelske ofenzive protiv skupine Hezbolah koju podržava Iran, a koja je 2. ožujka otvorila vatru na Izrael u znak podrške Teheranu.

Pakistan, ključni posrednik između Teherana i Washingtona, objavio je da je u ponedjeljak rano ujutro po lokalnom vremenu postignut sporazum kojim se poziva na "trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući i Libanon".

U južnom Libanonu, općinska vijeća pozvala su stanovnike da odgode povratak kući. Izraelske zračne snage ondje su u zadnja tri mjeseca teško bombardirale neke gradove, a drugi bliže granici još uvijek su pod okupacijom izraelske vojske.

Benjamin Netanyahu računao je da će rat koji vodi zajedno s Donaldom Trumpom srušiti iransko vjersko vodstvo i ojačati njegov položaj uoči domaćih izbora kao arhitekta američko-izraelskog saveza koji bi preoblikovao Bliski istok.

Umjesto toga, najdugovječniji izraelski premijer sve se više razilazi od Trumpa dok američki predsjednik pokušava izaći iz rata, dok ciljevi nijednog od njih nisu ostvareni, a izraelske vojne operacije i dalje su vezane uz Libanon.

Izraelski ministar obrane Israel Katz, čija zemlja nije stranka sporazuma između SAD-a i Irana, rekao je da se Izrael neće povući iz sigurnosnih zona u južnom Libanonu, Gazi i Siriji te da će uzvratiti ako Iran napadne Izrael zbog događaja u Libanonu.

Katz je rekao da će sigurnosna zona na jugu Libanona biti očišćena od lokalnog stanovništva i "sve terorističke infrastrukture, uključujući kuće u pograničnim selima", aludirajući na Hezbolah.

Izraelska vojska tjednima uništava sela u južnom Libanonu, tvrdeći da djeluje protiv militanata Hezbolaha smještenih u civilnim područjima pretežno šijitske muslimanske regije.

Stotine tisuća libanonskih šijita sklonilo se u drugim dijelovima zemlje.

17:54

Virtualno potpisan Memorandum

Američki predsjednik Donald Trump i potpredsjednik JD Vance virtualno su potpisali Memorandum o razumijevanju s Iranom, potvrdio je visoki dužnosnik američke administracije u Ženevi.

S iranske strane dokument je potpisao predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, dodao je isti dužnosnik. Unatoč ovom virtualnom koraku koji potvrđuje da je ugovor i službeno parafiran, velika formalna ceremonija potpisivanja mirovnog sporazuma i dalje je planirana za petak u Švicarskoj.

16:58

Američko-iranski memorandum spustio cijene nafte ispod 83 dolara

Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima ispod 83 dolara nakon što su Iran i SAD usuglasili okvir pregovora o završetku rata, uz najavu otvaranja Hormuškog tjesnaca.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 4,62 dolara nižoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 82,71 dolar. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 4,71 dolar i stajao je 80,17 dolara.

Raspoloženje na tržištima obilježila je na početku tjedna objava SAD-a i Irana da su usuglasili tekst memoranduma o razumijevanju koji određuje okvir pregovora o završetku rata.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u nedjelju navečer na društvenim medijima da je dogovor zaokružen, uz poruku da SAD ukida pomorsku blokadu iranskih luka.

Nafta će krenuti kroz Hormuz nakon potpisivanja dokumenta u petak, pojasnio je Trump naknadno.

I iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost potvrdilo je finalizaciju memoranduma o razumijevanju o pregovorima koji bi trebali dokončati rat.

Dokument bi trebao biti potpisan u petak, a Iran će nakon potpisivanja pokrenuti postupak otvaranja Hormuza, navodi iranska agencija Tasnim.

Washington i Teheran nisu se slagali oko odredbi vezanih za Hormuški tjesnac, rekao je za Tasnim neimenovani izvor, pa su u tekst dokumenta tijekom posljednjih dana i sati pregovora unošene izmjene.

Tako je u memorandum dodano da će Iran i Oman pružati "usluge pomorske navigacije" u Hormuškom tjesnacu, a dokument je nadopunjen i odredbom o 60‑dnevnom moratoriju na naplaćivanje naknada plovilima koja prolaze tjesnacem, izvijestio je Tasnim, pozivajući se na riječi izvora.

Po isteku roka od 60 dana Iran namjerava početi naplaćivati usluge brodovima koji prolaze tim plovnim putom, dodao je izvor.

SAD očekuje da će tjesnac biti otvoren i da se naknade neće naplaćivati ni na dulji rok, rekao je pak u ponedjeljak američki potpredsjednik JD Vance u intervjuu za CNBC.

"Upravo ćemo takve stvari rješavati u tehničkim pregovorima", dodao je Vance.

Iran će pak tijekom 60-dnevnih pregovora o završetku rata nastaviti s izvozom nafte koji je SAD do sada sankcionirao, pojačavši pritisak i pomorskom blokadom iranskih luka.

SAD bi trebao ukloniti blokadu krajem tjedna, paralelno iranskom otvaranju Hormuza.

Iran je do početka rata izvozio nešto više od tri milijuna barela nafte dnevno, uglavnom u Kinu.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak bio jeftiniji za 6,39 dolara i stajao je 91,68 dolara.

10:20

Trump najavio otvaranje Hormuškog tjesnaca, ali čišćenje mina moglo bi potrajati mjesecima

Američki predsjednik Donald Trump objavio je na društvenoj mreži Truth Social da će se Hormuški tjesnac otvoriti u petak, odmah nakon potpisivanja sporazuma, i to u svrhu uklanjanja mina. Teheran je praktički zatvorio ovaj najprometniji plovni put za prijevoz nafte na svijetu nakon američko-izraelskih zračnih udara na Iran 28. veljače.

Čišćenje mina u Hormuškom tjesnacu moglo bi potrajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, izjavio je umirovljeni kontraadmiral američke ratne mornarice Mark Montgomery za program Today radija BBC Radio 4. Montgomery, koji je i viši znanstveni novak u Zakladi za obranu demokracije, objasnio je da taj proces uključuje lociranje i uklanjanje svih mina kako bi se omogućio neometan prolaz brodova bez potrebe da američka ili saveznička vojna plovila stalno patroliraju i provode redovita čišćenja ruta.

Nakon što se pomorski promet ponovno uspostavi, svijetu bi moglo trebati do dva mjeseca da osjeti potpuno olakšanje od ograničenja izvoza nafte, iako bi se određeni pozitivni pomaci mogli vidjeti već unutar tjedan dana, dodao je Montgomery.

10:19

Netanyahu krivi Trumpove pregovarače za razdor između Jeruzalema i Washingtona

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u privatnim je razgovorima okrivio Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, i Stevea Witkoffa, njegova posebnog izaslanika, za stvaranje razdora između njega i Trumpa, otkrio je izraelski izvor za CNN.

Prema tom izvoru, Netanyahu smatra da su na američke pregovarače utjecali posrednici iz Katara koji su, u strahu od Irana, zastupali stajališta koja su proširila jaz u stajalištima između Jeruzalema i Washingtona. Katarski posrednici, koji uz Pakistan čine ključni diplomatski kanal, doputovali su u Teheran radi finaliziranja uvjeta memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana.

Katar održava bliske kontakte s čelnicima u Teheranu, s kojima dijeli i pristup najvećem svjetskom nalazištu prirodnog plina. Poput ostalih zaljevskih zemalja, Katar je iznimno ranjiv na iranske napade te je bio meta projektila i dronova na samom početku rata, kada je Teheran uzvratio udarima na američke saveznike u regiji nakon zajedničkog napada SAD-a i Izraela.

10:19

Izraelska vojska ostaje u sigurnosnim zonama u Libanonu, Siriji i Gazi do daljnjega

Izraelske obrambene snage (IDF) ostat će u sigurnosnim zonama u Libanonu, Siriji i Gazi na neodređeno vrijeme kako bi branile granicu i izraelske zajednice od džihadističkih elemenata, izjavio je izraelski ministar obrane Israel Katz, a prenio list Haaretz.

Katz je istaknuo da se izraelske trupe neće povući s područja koje Izrael trenutačno okupira u južnom Libanonu. Iako je krajem veljače zajedno sa SAD-om pokrenuo rat protiv Irana, Izrael je bio isključen iz pregovora o mirovnom sporazumu koji su se vodili uz posredovanje Pakistana. Unatoč tome, velik broj izraelskih političara i javnosti želi da IDF nastavi rat u Libanonu radi daljnjeg slabljenja Hezbollahovih kapaciteta.

Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, od početka rata 2. ožujka u izraelskim je napadima na Libanon poginulo najmanje 3.711 ljudi. Obnova izraelskih napada na Libanon uslijedila je nakon što je Hezbollah ispalio rakete na sjeverni Izrael, što je bio odgovor na američko i izraelsko ubojstvo bivšeg iranskog vrhovnog vođe u Teheranu 28. veljače.

Uz velike civilne žrtve, izraelska ofenziva dovela je do masovnog rušenja kuća u južnom Libanonu i pokrenula izbjegličku krizu u kojoj su stotine tisuća ljudi bile prisiljene pobjeći zbog opsežnih naredbi o evakuaciji, koje su često izdavane uz malo ili nimalo prethodne obavijesti.

10:12

Analitičar Michael Clarke o sporazumu: Iran u znatno boljem položaju od SAD-a

Okvirni sporazum između Washingtona i Teherana stavlja Iran u nadmoćnu pregovaračku poziciju, a povratak Sjedinjenih Američkih Država vojnim operacijama nakon isteka dogovorenog 60-dnevnog primirja vrlo je nevjerojatan, ocijenio je vojni analitičar Michael Clarke za Sky News.

Prema njegovim riječima, ključni dio sporazuma odnosi se na ono što slijedi, a to su pregovori o iranskom nuklearnom programu i ublažavanju sankcija tijekom dvomjesečnog prekida vatre. Clarke objašnjava da će SAD na kraju tog razdoblja biti dva mjeseca bliže međuizborima za Kongres, što će administraciji u Washingtonu dodatno suziti prostor za ponovno pokretanje vojnih operacija.

Obje su strane potvrdile postizanje dogovora u obliku memoranduma o razumijevanju na dvije stranice, koji bi trebao biti potvrđen i rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Dokument poziva na hitan i trajan prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući Libanon, iako je Izrael poručio da nije dio tog sporazuma i da zadržava slobodu djelovanja.

Iako je američki predsjednik Donald Trump najavio da će se ključna pomorska ruta u Hormuškom tjesnacu otvoriti u petak, uz istodobno ukidanje američke blokade iranskih luka, Clarke upozorava da povratak u normalu neće teći brzo. Zbog zaostalih mina i potrebe da Iran prilagodi svoje distribucijske procese, do potpune normalizacije proći će mjeseci.

Tjesnac kroz koji inače prolazi između 18 i 20 milijuna barela nafte dnevno trenutačno propušta tek oko dva milijuna barela. Na tom je području blokirano oko 500 brodova, dok ih je ranije bilo 1500, a u dosadašnjim su sukobima napadnuta 46 broda, dok su dva zaplijenjena.

Analizirajući širi regionalni kontekst, Clarke navodi da odnosi na Bliskom istoku više nikada neće biti isti te da iza sukoba ostaje duboko nasljeđe nepovjerenja između Irana i zaljevskih zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta i Omana.

Tijekom sukoba zabilježeni su i propusti američkih proturaketnih sustava Patriot, koji nisu uspjeli presresti sve balističke rakete, što arapske države tjera na preispitivanje vlastite sigurnosti. Cjelokupna situacija zapravo je proces u kojem Amerikanci proglašavaju pobjedu i odlaze kući, što regiju i svijet ostavlja u znatno nesigurnijem položaju nego prije rata, zaključuje analitičar.

U međuvremenu, s pregovaračkog stola dolaze oprečne informacije o pojedinostima samog dokumenta. Iranska poluslužbena agencija Mehr tvrdi da će Teheranu prije početka pregovora biti oslobođeno 12 milijardi dolara te da SAD mora predstaviti planove za obnovu Irana vrijedne najmanje 300 milijardi dolara. S druge strane, iz Washingtona poručuju da će novac biti pušten tek kada Iran ispuni određene uvjete.

Iz konačnih pregovora izuzet je iranski raketni program, dok su stajališta o sudbini zaliha visoko obogaćenog uranija i dalje suprotstavljena. Američki dužnosnici traže da se zalihe uklone iz zemlje i unište, dok iranska strana tvrdi da im nacrt sporazuma dopušta razrjeđivanje uranija unutar države. Trump je pak zaprijetio da će, ako pregovori propadnu, ponovno pokrenuti vojne napade ili preuzeti ulogu zaštitnika Bliskog istoka u zamjenu za 20 posto regionalnih prihoda.

09:57

Svjetski čelnici pozdravili mirovni sporazum SAD-a i Irana

Čelnici država i međunarodnih organizacija pozdravili su u ponedjeljak postizanje sporazuma o okončanju rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji će se službeno potpisati u petak, istodobno se založivši za što skoriju potpunu obnovu slobode plovidbe Hormuškim tjesnacem.

SAD i Iran postigli su sporazum o okončanju rata te će službenu ceremoniju potpisivanja održati u petak u Švicarskoj, objavio je u ponedjeljak rano ujutro na društvenim mrežama pakistanski premijer Shehbaz Sharif, a ubrzo nakon njega to je potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.

Rat je započeo zajedničkim američko-izraelskim napadima na Iran 28. veljače. Iran je zatim napao američke vojne ciljeve u Zaljevu te gotovo potpuno zatvorio Hormuški tjesnac kojim je prolazilo gotovo petinu svjetske nafte i ukapljenog zemnog plina u svijetu, a militanti Hezbolaha u Libanonu otpočeli su napade na Izrael, obnovivši sukob između Izraela i te skupine povezane s Iranom.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u ponedjeljak rekla da bi sporazum između SAD-a i Irana trebao omogućiti "trenutno ponovno otvaranje" Hormuškog tjesnaca.

"Sadašnji prioritet jest da sve strane brzo i potpuno implementiraju (sve točke dogovora)", rekla je von der Leyen o sporazumu.

"Sloboda plovidbe mora biti obnovljena bez naknada. To je ključno za regionalnu stabilnost i globalno gospodarstvo. To otvara vrata širim pregovorima o miru i sigurnosti na Bliskom istoku", dodala je von der Leyen.

Također je rekla da je mir na Bliskom istoku nemoguć "dok je Libanon u plamenu". "Europa opet poziva sve strane da poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Libanona te da implementiraju stvaran prekid vatre", poručila je.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je pozdravio sporazum, dodajući da su Europljani spremni doprinijeti "dugotrajnom miru", piše francuski AFP.

"Pozdravljam kraj ovog skupog rata i potpunu obnovu slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu", rekao je Costa na društvenoj platformi X nekoliko sati nakon objave sporazuma o okončanju rata.

Međunarodna pomorska misija spremna pomoći

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas je u ponedjeljak kazala da dogovor Washingtona i Teherana predstavlja "potencijalan iskorak" u ratu te da će Europska unija sada razmotriti kako može biti uključena u idućoj fazi.

"Od gospodarskog utjecaja do nuklearne stručnosti i dugotrajnih odnosa s partnerima u (Perzijskom) zaljevu, EU je spreman doprinijeti održivom rješenju", poručila je Kallas na X-u uoči sastanka šefova diplomacije zemalja članica Unije.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je u priopćenju naglasio da je riječ o "ključnom koraku prema mirnom rješavanju sukoba", zahvaljujući nekoliko zemalja na njihovoj posredničkoj ulozi, uključujući Pakistan.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u ponedjeljak pozvao na "čvrsto i dugotrajno primirje" u Libanonu nakon što je u izraelskom napadu na južno predgrađe Bejruta u nedjelju poginulo još troje ljudi.

Macron je također kazao da je međunarodna pomorska misija koju su osnovale Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo "spremna podržati" ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nakon postizanja sporazuma SAD-a i Irana.

U videu koji je objavio na Instagramu u nedjelju navečer nakon što je stigao u Evian gdje u ponedjeljak počinje samit skupine zemalja G7, Macron je poručio da će "cilj biti da se vide posljedice ovog sporazuma: podrška za Libanon, dugoročno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i očito postizanje dogovora o nuklearnim pitanjima i balističkim projektilima u Iranu".

Britanski premijer Keir Starmer je u priopćenju čestitao američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i posrednicima koji su doprinijeli "odlučnom iskoraku".

"Duže vrijeme pozivamo na deeskalaciju i to je upravo onaj napredak koji smo htjeli vidjeti", rekao je Starmer. "Fokus sada mora biti na potpunoj implementaciji Memoranduma o razumijevanju kako bi se osiguralo ponovno otvaranje tjesnaca i kako bi se zajamčilo da ostane potpuno i trajno otvoren, ali i na finalizaciji pojedinosti nuklearnog sporazuma", dodao je.

Tjesnac bez restrikcija i carina

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je u poruci na X-u naglasio "potrebu da se izbjegne bilo kakva retorika, provokacija ili djelovanje koji bi mogli eskalirati napetosti u razdoblju uoči potpisivanja sporazuma".

Također, katarsko ministarstvo vanjskih poslova je u priopćenju izrazilo svoju "potpunu podršku za sve napore i inicijative s ciljem jačanja regionalne sigurnosti i stabilnosti".

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je u ponedjeljak rekao da Hormuški tjesnac mora biti ponovo otvoren bez ikakvih ograničenja.

"Mora biti jasno kazano da je Hormuški tjesnac ponovo otvoren za plovidbu bez ikakvih restrikcija i bez ikakve mogućnosti da se naplaćuju carine ili slične naknade", kazao je Wadephul prije sastanka s europskim kolegama u Luksemburgu.

U ratu su ubijene tisuće ljudi, uglavnom u Iranu i Libanonu, a globalne cijene energije naglo su porasle.

09:50

Nezadovoljstvo u Izraelu

U prvim službenim izraelskim komentarima nakon objave dogovora, ministar obrane Israel Katz izjavio je da se Izrael neće povući s područja zauzetih u Libanonu.

Katz je rekao da Izrael planira ostati „neograničeno” na teritorijima koje kontrolira u Libanonu, kao i u Siriji te Pojasu Gaze.

Jutros se o dogovoru oglasio krajnje desni izraelski ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben-Gvir.

image

Itamar Ben Gvir

Jack Guez/Afp

Kritizirajući sporazum između SAD-a i Irana, poručio je: „Mi nismo strana u ovom sporazumu koji ne osigurava našu sigurnost i ni na koji nas način ne obvezuje.”

Dodao je kako Izrael ne bi trebao pristati na ništa manje od „raspuštanja Hezbollaha”, pozvavši na nastavak djelovanja protiv te oružane libanonske skupine.

„Svako lansiranje drona, bespilotne letjelice ili projektila prema Izraelu iz Libanona rezultirat će izraelskim udarom,” poručio je.

09:24

Sastanak čelnika G7 u Francuskoj nakon objave SAD-a i Irana o okončanju rata

Čelnici Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, članica grupe G7 sastaju se u ponedjeljak u francuskom odmaralištu Evian-les-Bains, nedugo nakon što su SAD i Iran objavili da su postigli preliminarni dogovor o okončanju rata.

Rasprava o sljedećim potezima u pogledu Irana bit će jedno od nekoliko pitanja s kojima će se svjetski čelnici suočiti na samitu od 15. do 17. lipnja, na kojemu će istodobno pokušati pronaći i zajednički jezik o ratu u Ukrajini, rješavanju globalnih ekonomskih neravnoteža i nabavi ključnih minerala izvan dominantnog dobavljača - Kine.

Američki predsjednik Donald Trump trebao bi u ponedjeljak stići u Evian-les-Bains na skup u vrijeme kada su svjetski čelnici sve oprezniji prema Sjedinjenim Državama, premda su francuski dužnosnici zadovoljni jer su zajamčili njegovu prisutnost ondje nakon što je prošlogodišnji samit G7 u Kanadi završio ranije nego što je predviđeno.

Mnogi čelnici G7 izravno su pogođeni Trumpovim nestabilnim potezima na globalnoj sceni. Ti su potezi preokrenuli stanje na Bliskom istoku, utjecali na globalnu trgovinu i na diplomaciju. Njegovi postupci rezultirali su i važnijim pitanjima o predanosti SAD-a poslijeratnom globalnom poretku u čijoj je uspostavi ta zemlja pridonijela.

Trump bi se ondje trebao sastati s bliskoistočnim čelnicima i prisustvovati radnom sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.

Sastanak sa Zelenskijem u utorak uslijedit će u trenutku kada je rusko napredovanje u Ukrajini usporeno, a Ukrajina traži više vojnog financiranja od svojih saveznika. Zelenskijev položaj se poboljšao otkako mu je Trump prošle godine u Ovalnom uredu rekao da u rukama "nema dobre karte".

Čelnici G7 bit će zainteresirani za pojedinosti sporazuma između SAD-a i Irana. Memorandum o razumijevanju trebao bi biti i službeno potpisan u petak u Švicarskoj, ali precizni uvjeti još nisu poznati.

Trump je rekao da će se Hormuški tjesnac, glavna brodska ruta za globalnu opskrbu naftom i plinom koju je Iran zatvorio prije nekoliko mjeseci, u petak otvoriti te da je naredio prekid američke blokade iranskih luka.

Tajništvo iranskoga Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti priopćilo je da će rat i vojne operacije na svim frontama, uključujući i Libanon, trajno završiti počevši od ponedjeljka navečer.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova, Kazem Garibabadi rekao je da će se tijekom 60-dnevnog prekida vatre pregovarati o opsežnijem sporazumu, što će obuhvatiti i ublažavanje sankcija za Iran.

Iranski nuklearni program bit će obrađen u tim kasnijim razgovorima, ranije su Reutersu rekli obaviješteni izvori.

I Ujedinjeni Arapski Emirati, izravno pogođeni ratom, te ključni posrednici Katar i Egipat prisustvovat će samitu G7.

07:13

Padaju cijene nafte

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica snažno porasle, dok su cijene nafte oštro pale, nakon vijesti da su SAD i Iran postigli sporazum o okončanju rata.

MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 1,5 posto.

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Indiji, Australiji, Šangaju, Japanu i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 5,5 posto.

Ulagače je potaknula vijest da su SAD i Iran postigli sporazum o okončanju rata. Sporazum će se potpisati petak u Švicarskoj, objavio je u ponedjeljak rano ujutro pakistanski premijer Shehbaz Sharif, a ubrzo nakon njega to je potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.

Točni uvjeti sporazuma nisu zasad poznati, no Sharif je naveo da sporazum poziva na "trenutačan i trajan prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući Libanon".

Reuters piše da nacrt sporazuma predviđa ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ukidanje američke blokade iranskih luka i produljenje primirja, dok bi se o iranskom nuklearnom programu nastavilo pregovarati u dodatnih 60 dana.

Američki i europski terminski indeksi u plusu

Zahvaljujući tome, i na ostalim najvećim svjetskim burzama danas se očekuje snažan rast cijena dionica, na što ukazuju terminski indeksi.

Američki terminski S&P 500 i Nasdaq indeks trenutno su u plusu između 1,1 i 1,8 posto.

Terminski FTSE indeks londonske burze u plusu je oko 0,7, a DAX indeks frankfurtske oko 1,7 posto.

Cijene nafte oštro pale

A zahvaljujući najavi o otvaranju Hormuškog tjesnaca, cijene su nafte oštro pale. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros potonula 4,59 posto, na 83,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,05 posto, na 80,60 dolara.

Dolar oslabio

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u 10 dana.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,55 bodova, dok je u petak navečer iznosio 99,80 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 160,20 na 160,05 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1605 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1570 dolara.

06:37

SAD i Iran postigli sporazum!

SAD i Iran postigli su sporazum o okončanju rata te će službenu ceremoniju potpisivanja održati u petak u Švicarskoj, objavio je u ponedjeljak rano ujutro na društvenim mrežama pakistanski premijer Shehbaz Sharif, a ubrzo nakon njega to je potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.

"Sporazum s Islamskom Republikom Iran sada je dovršen", napisao je američki predsjednik Donald Trump na svojoj platformi Truth Social ubrzo nakon Sharifove objave.

Sporazum je postignut unatoč izraelskom napadu na Libanon u nedjelju, koji su kritizirali i Iran i američki predsjednik Trump.

Točni uvjeti sporazuma nisu odmah bili poznati. Sharif je naveo da sporazum poziva na "trenutačan i trajan prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući Libanon".

Više izvora ranije je za Reuters izjavilo da nacrt sporazuma predviđa ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ukidanje američke blokade iranskih luka i produljenje primirja, dok bi se o iranskom nuklearnom programu nastavili pregovori tijekom dodatnih 60 dana.

U objavi na društvenim mrežama Trump je naveo da će Hormuški tjesnac biti otvoren "bez naplate prolaza" te da će američka pomorska blokada također biti ukinuta.

"Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!", napisao je Trump.

Ranije u nedjelju iranski pregovarač Mohammad Baqer Qalibaf izjavio je da najnoviji izraelski napad na južna predgrađa Bejruta, za koji je Izrael rekao da je bio usmjeren na borce Hezbollaha koje podupire Iran, pokazuje da Sjedinjene Države nemaju "volju ni sposobnost ispuniti svoje obveze", napisao je na mreži X.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da Sjedinjene Države smatra odgovornima za napad. Iran je upozorio na "snažan odgovor", a vrhovno zajedničko vojno zapovjedništvo poručilo je da je "prst na okidaču" spreman pogoditi "srce neprijatelja".

U objavi na Truth Socialu u nedjelju Trump je napisao: "Jutrošnji napad na Bejrut nije se smio dogoditi, osobito na poseban dan kada smo tako blizu mirovnog sporazuma s Iranom", naveo je.

Izrael je poručio da nije strana u planiranom američko-iranskom sporazumu. Premijer Benjamin Netanyahu razilazi se s Trumpom oko američkih zahtjeva da Izrael ograniči svoje vojne operacije u Libanonu kako bi SAD mogao postići sporazum s Iranom.

Sukob između Izraela i Hezbollaha, saveznika Irana u Libanonu, ponovno je eskalirao nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana u veljači.

Visoki iranski dužnosnik ranije je za Reuters izjavio da bi prema nacrtu sporazuma Sjedinjene Države oslobodile 25 milijardi dolara zamrznute iranske imovine, dok bi Iran pristao da neće proizvoditi niti nabavljati nuklearno oružje.

Dužnosnik je rekao da se Iran složio održati nuklearni status quo, uključujući neobogaćivanje uranija ili širenje nuklearnih postrojenja, dok se ne postigne konačni dogovor.

06:28

Hezbolah nastavio s napadima na sjeverni Izrael nakon napada na Bejrut

Libanonska proiranska milicija Hezbolah nastavila je s napadima na sjeverni Izrael nakon što je Izrael gađao predgrađa Bejruta, rekla je izraelska vojska u nedjelju navečer.

Projektil ispaljen iz Libanona pogodio je blizu graničnog grada Kirjat Šmone, rekla je izraelska vojska.

Izviješteno je o daljnjim učincima od "sumnjivih projektila" na izraelskom teritoriju blizu libanonske granice.

Nekoliko projektila također je palo blizu izraelskih vojnika na jugu Libanona, no nije bilo izvještaja o stradalima.

U nedjelju poslijepodne, izraelske zračne snage pogodile su mete u predgrađima libanonskog glavnog grada Bejruta nakon napada Hezbolaha na sjeverni Izrael.

Vojska je rekla da je meta bio zapovjedni centar Hezbolaha.

Barem tri osobe ubijene su, a nekoliko drugih je ozlijeđeno, prema libanonskim izvorima.

Islamska revolucionarna garda (IRGC), iranske elitne vojne snage, naknadno su zaprijetile Izraelu napadima odmazde. Takav potez mogao bi zauzvrat potaknuti nove izraelske napade na Iran.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. lipanj 2026 11:43