Ugledni vojni analitičar: ‘Čeka nas 60 dana mira, a onda se bojim što slijedi...‘

Okvirni sporazum između Washingtona i Teherana stavlja Iran u nadmoćnu pregovaračku poziciju, a povratak Sjedinjenih Američkih Država vojnim operacijama nakon isteka dogovorenog 60-dnevnog primirja vrlo je nevjerojatan, ocijenio je vojni analitičar Michael Clarke za Sky News.

Prema njegovim riječima, ključni dio sporazuma odnosi se na ono što slijedi, a to su pregovori o iranskom nuklearnom programu i ublažavanju sankcija tijekom dvomjesečnog prekida vatre. Clarke objašnjava da će SAD na kraju tog razdoblja biti dva mjeseca bliže međuizborima za Kongres, što će administraciji u Washingtonu dodatno suziti prostor za ponovno pokretanje vojnih operacija.

Obje su strane potvrdile postizanje dogovora u obliku memoranduma o razumijevanju na dvije stranice, koji bi trebao biti potvrđen i rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Dokument poziva na hitan i trajan prekid vojnih operacija na svim bojištima, uključujući Libanon, iako je Izrael poručio da nije dio tog sporazuma i da zadržava slobodu djelovanja.

Iako je američki predsjednik Donald Trump najavio da će se ključna pomorska ruta u Hormuškom tjesnacu otvoriti u petak, uz istodobno ukidanje američke blokade iranskih luka, Clarke upozorava da povratak u normalu neće teći brzo. Zbog zaostalih mina i potrebe da Iran prilagodi svoje distribucijske procese, do potpune normalizacije proći će mjeseci.

Tjesnac kroz koji inače prolazi između 18 i 20 milijuna barela nafte dnevno trenutačno propušta tek oko dva milijuna barela. Na tom je području blokirano oko 500 brodova, dok ih je ranije bilo 1500, a u dosadašnjim su sukobima napadnuto je 46 brodova, dok su dva zaplijenjena.

Analizirajući širi regionalni kontekst, Clarke navodi da odnosi na Bliskom istoku više nikada neće biti isti te da iza sukoba ostaje duboko nasljeđe nepovjerenja između Irana i zaljevskih zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Saudijske Arabije, Kuvajta i Omana.

Tijekom sukoba zabilježeni su i propusti američkih proturaketnih sustava Patriot, koji nisu uspjeli presresti sve balističke rakete, što arapske države tjera na preispitivanje vlastite sigurnosti. Cjelokupna situacija zapravo je proces u kojem Amerikanci proglašavaju pobjedu i odlaze kući, što regiju i svijet ostavlja u znatno nesigurnijem položaju nego prije rata, zaključuje analitičar.

U međuvremenu, s pregovaračkog stola dolaze oprečne informacije o pojedinostima samog dokumenta. Iranska poluslužbena agencija Mehr tvrdi da će Teheranu prije početka pregovora biti oslobođeno 12 milijardi dolara te da SAD mora predstaviti planove za obnovu Irana vrijedne najmanje 300 milijardi dolara. S druge strane, iz Washingtona poručuju da će novac biti pušten tek kada Iran ispuni određene uvjete, objavio je Sky News.

Iz konačnih pregovora izuzet je iranski raketni program, dok su stajališta o sudbini zaliha visoko obogaćenog uranija i dalje suprotstavljena. Američki dužnosnici traže da se zalihe uklone iz zemlje i unište, dok iranska strana tvrdi da im nacrt sporazuma dopušta razrjeđivanje uranija unutar države. Trump je pak zaprijetio da će, ako pregovori propadnu, ponovno pokrenuti vojne napade ili preuzeti ulogu zaštitnika Bliskog istoka u zamjenu za 20 posto regionalnih prihoda.