KRIZA U DEŽELI

PLAN LJUBLJANE ZA SPAS Slovenci uvode harač, dižu PDV i na bogataše šalju specijalce

Slovenska vlada do petka Bruxellesu mora poslati nacrt programa reformi i stabilizacije javnih financija
 AFP

LJUBLJANA - Slovenska vlada od srpnja uvodi krizni porez, od iduće godine podiže PDV, a uvodi se i specijalni tim istražitelja koji će provjeravati imovinu bogataša, najavila je vlada Alenke Bratušek.

Slovenska vlada do petka Bruxellesu mora poslati nacrt programa reformi i stabilizacije javnih financija, a nakon što se prošli tjedan uspješno zadužila na međunarodnim tržištima i tako si osigurala nekoliko mjeseci predaha, čini se da krizu pokušava rješavati većim porezima.

Mjere se donose u trenutku kada je Slovenija u teškom stanju: državi će trebati 900 milijuna eura za dokapitalizaciju banaka, pa su sve glasnije spekulacije da bi Sloveniji mogla trebati pomoć zloglasne Trojke - Europske komisije, ECB-a i MMF-a. Financial Times piše da Europska komisija, zbog kašnjenja sa sanacijom banaka, čak razmišlja o nekoj vrsti kazne ili prisilne uprave za Sloveniju. Istovremeno, vlada za to nema novca - proračunski deficit ove bi godine mogao doseći 7,8 posto BDP-a.

- Stanje u proračunu je mnogo lošije nego što smo planirali, pa tome odgovaraju i mjere. Luksuz je da možemo odlučivati sami, ali sve su opcije, nažalost, loše - rekla je premijerka Bratušek.

Usuglašavanje detalja

Njezina će koalicija detalje usuglasiti sutra, prije nego što ih u petak pošalje na ocjenu u Bruxelles. Od detalja koji su dosad procurili zna se da će slovenski “harač” biti uveden već u srpnju i ubirat će se godinu i pol, no zasad nije jasno hoće li se obračunavati na bruto ili neto plaće.

Trebao bi biti progresivan - bogatiji će plaćati više, a siromašni manje. Stope će navodno biti od jedan do četiri posto, a porez će biti oblikovan tako da neće povećati ukupno porezno opterećenje za poslodavce, ali će smanjiti raspoloživi dohodak građana. Porez bi se ukinuo 2015., nakon što vlada donese još jedan paket mjera kojim bi se trajno smanjili izdaci javne uprave. Osim kriznog poreza, od 1. siječnja će se povećati i PDV - opća stopa sa 20 na 22 posto, niža sa 8,5 na 9,5.

Država bi na taj način, prema izračunu vlade, prikupila dodatnih 550 milijuna eura godišnje - 300 milijuna harača i 250 milijuna eura dodatnog PDV-a - naravno, pod uvjetom da to ne prouzroči smanjenje potrošnje, a potom i povećanje nezaposlenosti. - Ova vlada nema nekih velikih opcija zato što je na neki način preuzela lošu situaciju od prijašnje vlade, koja je inače postigla nominalno velik uspjeh, ali je mnoge teške odluke odgodila za iduću godinu.

Tako da bi i Janšina vlada, da je ostala, sada imala slične probleme zbog tog odgađanja fiskalnih obaveza. Prijašnja je vlada imala strategiju posebno na strani proračunskih izdataka, ali to je dovelo do političke krize. A pošto je ova vlada došla na vlast uz pomoć suprotnih stavova, ne može sada ići istim putem kao prijašnja - pojašnjava profesor Bogomir Kovač s ljubljanskog Ekonomskog fakulteta.

Lošija konkurentnost

Vlada planira povećati i porez na nekretnine, po jednoj verziji od 2014., po drugoj kasnije, i to tako što bi se oporezivala i neka imovina na koju se porez sada ne plaća, čime bi država prikupila i 30 posto više novca. Već u srpnju ove godine uveo bi se porez na prodaju srećki Slovenske lutrije te porez na slatka bezalkoholna pića.

- Krizni porez, ako se bude obračunavao na bruto dohodak, bit će loša opcija jer će pogoršati i inače lošu konkurentnost gospodarstva. Porez na nekretnine je toliko loše pripremljen da je potrebna revizija i iz tih se, tehničkih razloga, neće moći uvesti barem godinu dana. Tako da je podizanje PDV-a zapravo jedina opcija za ovu vladu - smatra Kovač.

Kriminalne skupine

Vlada je već ranije najavila da će se broj zaposlenih smanjiti za jedan posto, a pregovara se i o novom smanjenju plaća. Mirovine se i dalje neće usklađivati s troškovima života ni s plaćama. Među zanimljivijim prijedlozima je uvođenje specijalizirane ekipe poreznih inspektora za istraživanje imovine.

- Time ćemo konačno početi automatski istraživati ‘kapitalce’ i zahvatiti širok spektar onih koji izbjegavaju plaćanje poreza. To su ljudi koji su novac iznijeli u inozemstvo i žele ga vratiti u Sloveniju, veliki obrtnici koji su radili na crno, kao i razne kriminalne skupine koje nekretnine kupuju gotovinom - rekao je potpredsjednik Pozitivne Slovenije Robert Golob.

Planirane mjere

1. Krizni porez

Uvodi se 1. srpnja s rokom trajanja od godinu i pol. Nije još jasno hoće li se računati na bruto ili neto plaću, ali se očekuje da će stope biti od jedan do četiri posto.

2. Povećanje PDV-a

Od 1. 1. 2014. opća stopa povećala bi se sa 20 na 22 posto, a niža sa 8,5 na 9,5 posto.

3. Viši porez na nekretnine

Od 2014. ili 2015. oporezivala bi se i neka imovina na koju se sada ne plaća porez.

4. Porez na dobit

Povećao bi se sa 15 na 17 posto.

5. Privatizacija

Prodala bi se Nova kreditna banka Maribor i državni udio u Telekomu.

6. Kresanja u javnom sektoru

Broj zaposlenih u javnom sektoru smanjivao bi se za jedan posto godišnje, a pregovara se i o smanjenju plaća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:52