Slovenija na rasprodaji: Najviše kupaca iz Praga i Moskve

Za kupnju udjela u nekom od 15 poduzeća koje je Slovenija dala u prodaju prije dva mjeseca, još nijedan kupac nije potpuno zagrizao, ali vlasti se itekako trude zainteresirati strane ulagače. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, primjerice, nedavno je razgovarao s ruskim ministrom komunikacija Nikolajom Nikiforovim i mediji prenose da su Rusima posebno zanimljivi Telekom Slovenije i banke.

Pritisak iz Bruxellesa

Ono što im se nekad činilo neprilično, prodati poduzeća strancima, slovenskim političarima danas je to manje odbojno jer nemaju mnogo izbora. Jer, kako primjećuje Wall Street Journal u tekstu posvećenom privatizaciji u Sloveniji, upravo je nastojanje vlasti da zadrži široki raspon tvrtki u svom vlasništvu i da ih financira kreditima državnih banaka “jedan od razloga zbog kojih bi zemlja mogla zatražiti međunarodnu pomoć”.

Kako bi Slovenija izbjegla sanaciju, prikupila novac u proračun i zadržala banke iznad vode, Europska komisija joj je, uz ostalo, naložila ubrzanje privatizacije. Premda nevoljko, slovenski parlament je u lipnju podržao prijedlog premijerke Alenke Bratušek o prodaji državnih udjela u 15 tvrtki, uključujući proizvođača sportske opreme Elan i Telekom Slovenije.

Jaromir Sindel, analitičar američke banke Citigroup, procjenjuje da bi privatizacija 15 kompanija Sloveniji mogla donijeti od 500 do 750 milijuna eura, tek nešto više nego što Hrvatska ove godine očekuje da će skupiti od privatizacijskih prihoda, prije svega prodajom Croatia osiguranja i HPB-a. Međutim, da privatizacija u vrijeme krize ne ide lako, potvrđuje slučaj Adria Airwaysa, tvrtke u kojoj udjel od 75 posto vlada još od lani pokušava prodati. Prodaja Elana također je već dulje na dnevnom u redu, a zapela je u travnju kada se povukla britanska tvrtka rizičnog kapitala Argus Capital Group.

Solidna ekonomija

No, u Elanu sada tvrde da razgovaraju s drugim perspektivnim kupcima. Ranije se spominjalo da interes za kupnju 73 posto osiguranja Heliosa pokazuju američki PPG i austrijski Ring International, ali zasad sve ostaje na razgledavanju i iskazanoj namjeri. Najdalje je, čini se, otišao Agrokor s kupnjom Mercatora.

U međuvremenu, slovenski mediji se zabavljaju procjenama iz kojih bi zemalja mogli doći potencijalni kupci. Tako se dnevnik Finance pozabavio češkim ulagačima, nakon što je Kofola, proizvođač pića iz te zemlje, izrazio interes za kupnju Radenske. Agrofert u vlasništvu jednog od najbogatijih Čeha, Andreja Babiša, kažu, želi Mlinotest.

Uostalom, Česima slovensko tržište i nije nepoznato jer je kranjska Sava, napominju, prije pola godine prodala češkom GS-u poduzeće Savatech za 85 milijuna eura. Dolazak češkog kapitala Slovence danas ne čudi jer njihova ekonomija stoji solidno, a kompanije su uglavnom stabilne i međunarodno aktivne.

Loši krediti

Dok su češki konzultanti spremno kazali kako su njihove kompanije zainteresirane za privatizaciju u Sloveniji, Martin Ehl, urednik u praškim Hospodarskim novynama, međutim, pokazuje određene rezerve. Zbog krize u Sloveniji, kaže on, Česi su itekako oprezni, ali kupnja pojedinih poduzeća poput Radenske im je zanimljiva prije svega zato što donosi tržište zemalja bivše Jugoslavije. Zato je za očekivati, kaže on, da češki ulagači bace pogled i u susjednu Hrvatsku ili Srbiju u kojima proces privatizacije nije posve završio. Ako se strani kupci ne odazovu slovenskoj rasprodaji, zemlja bi se mogla naći u nezgodnoj situaciji. Tri najveće banke nagomilale su 7,5 milijardi eura loših kredita, što predstavlja 20 posto BDP-a zemlje. Ono što je sigurno, država ima još mnogo toga na lageru za prodati. Međutim, čak i da privatizacija teče vrlo uspješno, procjenjuje se da će Sloveniji biti teško izbjeći zahtjev za sanacijskom pomoći.

Uništenje proizvodnje

Država još ima udjele u više od 80 kompanija, među kojima su Luka Kopar, Peko, Petrol i Krka... Borut Jamnik, čelnik Modre Zavarovalnice, državnog fonda za dodatno mirovinsko osiguranje, procjenjuje da je 80 posto slovenske ekonomije u rukama države. Međutim, smatra da bi trebalo izbjeći stvaranje atmosfere rasprodaje. “Za svakoga bi bilo loše kada bi se na Sloveniju gledalo kao na diskontni dućan”, kazao je.

S druge strane, mnogi se boje da će rasprodaja uništiti proizvodnju i dovesti do zatvaranja radnih mjesta.