Kada su ukrajinski borci iz sastava 1. korpusa Azova prošlog svibnja stigli na veliku NATO vježbu u Švedsku, ostali su u potpunom šoku. Dok su oni sa svojim izviđačkim i kamikaza-dronovima u rekordnom roku ‘uništili‘ zapadne tenkove i postrojbe, vojnici NATO-a djelovali su potpuno izgubljeno i preplašeno.
- Stalno su proglašavali nove pauze za kavu, zvali su to Fika, kako bi se NATO trupe dovoljno odmorile. Uz to, imali smo hrpu pravila koja su striktno branila gdje i pod kojim uvjetima smijemo letjeti dronovima, ispričao je za Die Welt ukrajinski borac Alex iz brigade Lubart.
Njegov je, ali i zaključak svih prisutnih na vježbi, porazan za zapadne saveznike: s ovakvim pristupom, zapadne oružane snage nemaju nikakve šanse na modernom bojištu.
Više od četiri godine od početka ruske invazije, i u samoj Njemačkoj sve više sazrijeva spoznaja da Bundeswehr mora drastično promijeniti filozofiju.
Na njemačkim poligonima ukrajinski instruktori već obučavaju njemačke vojnike, no ako Zapad želi preživjeti, mora primijeniti pet ključnih lekcija iz rata u Ukrajini.
Njemačka troši stotine milijardi eura, eksperti kažu da ih bacaju: ‘Kome treba toliko tenkova?!‘
Dronovi i umjetna inteligencija: Rat ubrzan do krajnjih granica
- Glavni problem Zapada je nerazumijevanje nevjerojatne brzine kojom se ovaj rat mijenja, upozorava Vadim Krikun, zapovjednik brigade Lubart. Razvoj tehnologije danas se mjeri u tjednima, čim jedna strana razvije novo oružje, druga u roku od mjesec dana stvori protumjeru, pa tko god uspori, odmah gine.
Kako bi maksimalno ubrzala inovacije, Ukrajina je uvela sustav bodovanja i nagrađivanja za svoje operatore dronova. Svaki potvrđeni pogodak, bilo da je riječ o uništenom tenku, oklopnom vozilu ili eliminiranom neprijatelju, donosi bodove s kojima se napreduje na mjesečnoj ljestvici. Pobjedničke brigade potom svoje bodove na vojnoj aplikaciji Brave1 izravno mijenjaju za nove FPV dronove, izviđačke sustave i borbene robote.
Poruka za Njemačku i NATO je više nego jasna: birokratski procesi nabave oružja koji danas traju godinama moraju se radikalno skratiti na svega nekoliko tjedana ili mjeseci, pri čemu jedino mjerilo mora biti stvarni učinak na terenu.
Mladi zapovjednici i tehnološki stručnjaci moraju preuzeti zapovijedanje
Moderni rat vode softver, analiza podataka i umjetna inteligencija. Zbog toga zapovjedne pozicije u Ukrajini sve više preuzimaju mladi ljudi u ranim tridesetim godinama koji razumiju tehnologiju.
Najbolji primjer bio je Mihajlo Fedorov (35), bivši ministar obrane koji je doveo Starlink u Ukrajinu i uveo američke AI sustave Palantir za udare duboko u ruskom teritoriju. Isto vrijedi i na prvoj crti. Najstrašnijom postrojbom za bespilotne sustave ‘Achilles‘ zapovijeda 34-godišnji Jurij Fedorenko. Zapad mora prestati nagrađivati isključivo starješinstvo i činove te dati prednost mladim tehnološkim stručnjacima.
Tajne službe bez okova odlučuju o pobjedniku
Ukrajinski GUR i SBU transformirali su se u izuzetno agresivne službe koje operiraju duboko iza neprijateljskih linija. U operaciji ‘Paukova mreža‘ švercali su male dronove u srce Rusije i uništavali strateške bombardere na njihovim uzletištima.
Lekcija za Njemačku i NATO: tajne službe i vojska moraju djelovati kao jedno tijelo, uz znatno veće zakonske ovlasti, operativnu slobodu i sposobnost provođenja tajnih akcija.
Zapovijed europske sile: Vojno sposobni muškarci ne smiju putovati na duži rok izvan države
Priprema za mobilizaciju i vlastitu vojnu industriju
Nakon početka napada, Kijev je morao mobilizirati stotine tisuća ljudi u svega nekoliko tjedana, no nedostajalo je svega, od vojarni i poligona do instruktora. Isto tako, ovisnost o zapadnim isporukama pokazala se kobnom.
Ukrajina je zato pokrenula vlastitu proizvodnju dronova i raketnih sustava velikog dometa. Zapadne zemlje moraju već u miru pripremiti pričuvne sastave, skladišta streljiva i industrijske kapacitete, jer u trenutku izbijanja rata biva prekasno.
Obrana domovine zahtijeva obveze, a ne samo novac
- Naša vojska je u svojoj biti vojska civila. Svi mi morali smo prihvatiti da ćemo se možda morati boriti do kraja života. Nisam siguran da su građani drugih europskih zemalja spremni na takvu žrtvu, iskren je zapovjednik Krikun.
Stvarnost je neumoljiva: dobrovoljački sustav u dugotrajnom ratu iscrpljivanja brzi doživi slom. Njemačka se već danas bori s pronalaskom dobrovoljaca za svoju novu brigadu u Litvi.
Vojna spremnost ne kupuje se samo milijardama eura, nego zahtijeva ponovno uvođenje vojne obveze, jačanje civilne zaštite i izgradnju društvene otpornosti po uzoru na Finsku, zaključuje Die Welt.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....