Kritičari tvrde da su, zbog sporih postupaka nabave, napori njemačke vlade da modernizira i proširi svoju vojsku, Bundeswehr, u opasnosti da propadnu.
Ratovi u Ukrajini i Iranu pokazali su da dronovi koji stoje tek nekoliko desetaka tisuća eura mogu biti učinkoviti protiv oružja u čiji su razvoj i proizvodnju uloženi milijuni. Ukrajinska protuzračna obrana pokazala je da se može nositi s ruskim napadima, unatoč tome što ukrajinsko ratno zrakoplovstvo raspolaže vrlo malim brojem borbenih zrakoplova i bombardera, piše Deutsche Welle.
Njemačka je posljednjih nekoliko godina znatno povećala izdvajanja za obranu. Uz ‘posebni fond‘ od 100 milijardi eura, najavljen nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ubrzano raste i redovni vojni proračun: sa 62,4 milijarde eura u 2025. na 82,7 milijardi eura u 2026. godini. Plan je da taj iznos do 2029. godine dosegne 152 milijarde eura.
Međutim, kritičari se pitaju troše li se ti golemi iznosi na najbolji mogući način, osobito nakon što je u lipnju otkazan projekt zajedničkog francusko-njemačkog borbenog zrakoplova FCAS, za koji je bilo planirano više od 100 milijardi eura.
Nico Lange, koji je nekoć radio u njemačkom Ministarstvu obrane, kritizira sadašnju strategiju.
- To je isti disfunkcionalni sustav kao i prije. Samo u njega ulijevaju znatno više novca, rekao je za portal Web.de. ‘Bit je sljedeća: ako zapravo ne promijenite strukture vojnog planiranja i nabave, od toga neće biti ništa bolje‘.
Njemačka u Hormuz šalje ovaj mali ratni brod: mogao bi se pokazati kao jedan od ključnih
Njemačka uči od Ukrajine
Andreas Schwarz, zastupnik Socijaldemokratske stranke u Odboru za obranu Bundestaga, izjavio je da rat u Ukrajini ‘u potpunosti mijenja način na koji se vodi rat‘.
Tijekom posjeta Ukrajini ranije ovog mjeseca Schwarz je uvidio da su rasprave koje su dominirale njemačkom politikom u prvoj godini rata – o tome treba li Njemačka poslati krstareće projektile Taurus ili tenkove Leopard kako bi pomogla Ukrajini – postale potpuno nevažne.
- Kada sam prošlog tjedna bio u Ukrajini i posjetio Ministarstvo obrane, nitko me nije pitao za krstareći projektil Taurus niti za tenk Leopard, rekao je za DW. ‘Ono što im je potrebno jest pomoć u području dronova, streljiva, modernizacije IT sektora, satelita i komunikacija‘.
Može li se vojska i dalje boriti klasičnim oružjem?
Ipak, ukrajinsko iskustvo ne znači da su sustavi teškog naoružanja, koje često nazivaju ‘klasičnim sustavima‘, postali zastarjeli, kako su posljednjih mjeseci tvrdili pojedini analitičari.
Max Becker, stručnjak za sigurnosnu politiku u Njemačkom društvu za vanjsku politiku, istaknuo je da je rat u Ukrajini pokazao kako su tenkovi i topnički sustavi i dalje važni za zauzimanje i držanje teritorija, kao i za udare velikog dometa.
- Riječ je o pronalaženju prave kombinacije tradicionalnih sustava, koji su vam i dalje potrebni, i tehnologije dronova, rekao je za DW. ‘To je dilema jer, s jedne strane, i dalje morate ulagati u vrlo skupe sustave poput borbenih tenkova, kod kojih od narudžbe do isporuke prođe mnogo vremena, ali istodobno morate ulagati i u sustave kao što su dronovi i dronovi samoubojice‘.
Eskalira sukob Trumpa i Njemačke, moglo bi uslijediti dosad - nezamislivo!
Ukrajinska vojska, dodao je Becker, svoju je strategiju temeljenu na dronovima razvila djelomično iz nužde, zbog nedostatka konvencionalnog topništva i borbenih tenkova.
- Mislim da se scenariji za koje se pripremaju Njemačka i NATO uvelike razlikuju od rata između Rusije i Ukrajine, jer NATO raspolaže posve drukčijom opremom.
Schwarz također smatra da su Bundeswehru i dalje potrebni klasični sustavi teškog naoružanja. ‘Ne želim reći da nam tenkovi više uopće nisu potrebni. Naprotiv, uvijek će nam trebati‘, rekao je. ‘Ali pitanje je: trebaju li nam i dalje u tolikom broju? I ne bih li ih mogao nadopuniti ili čak optimizirati manjim, fleksibilnijim postrojbama‘.
Dronovi postaju ne samo sofisticiraniji nego i lakši te jeftiniji za upravljanje, dok su u prošlosti skupi specijalizirani računalni sustavi bili od presudne važnosti. Nekim vojnim dronovima danas se može upravljati putem aplikacija na pametnom telefonu. Schwarz vjeruje da su njemačka vlada i vojna industrija shvatile tu novu stvarnost, ali da im je i dalje potrebno vrijeme kako bi provele konkretne mjere.
Problem s nabavom
Problem je, kao i obično, birokracija. Vojne nabave tradicionalno su spore i složene, a to se pokazalo osobito točnim u zemlji u kojoj obrambenom industrijom dominiraju velike kompanije poput Rheinmetalla, koje su zaradile golema sredstva proizvodeći tenkove i podmornice za vojske diljem svijeta.
- Imamo namjensku industriju koja se desetljećima oslanjala na određene, provjerene tehnologije, rekao je Schwarz. ‘Naravno, imamo i vojsku koja se desetljećima pripremala za scenarije koji danas više nisu osobito vjerojatni. I, naravno, teško je uspostaviti ovaj novi način razmišljanja kada smo dosad djelovali na temelju drukčijih scenarija. To od nadležnih zahtijeva spremnost da preispitaju svoj pristup‘.
Šef njemačke kopnene vojske poslao ozbiljno upozorenje o Balkanu
U pokušaju da ubrza stvari, njemačka vlada je početkom godine uvela novi zakon čiji je naziv jednako jasan koliko i glomazan: Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz (43 slova), odnosno Zakon o ubrzanju vojnih nabava.
Cilj je omogućiti bržu i jednostavniju kupnju. Financijski pragovi podignuti su kako bi se nabave provodile bez složenih odobrenja s najviše razine, a ukinuta je i velika količina administracije za ugovore koje država sklapa izravno s drugim vladama.
Sve su to dobre mjere, kaže Becker, jer pomažu promijeniti ustaljenu logiku vojnih nabava: u svijetu u kojem dronovi i oružje mogu zastarjeti za svega nekoliko tjedana nema smisla naručivati i gomilati zalihe oružja koje će već za nekoliko mjeseci biti zastarjelo.
- Tu novu logiku stvarate tako što u postupke nabave ugrađujete inovativne klauzule koje obvezuju tvrtke da ažuriraju svoje sustave, rekao je Becker. Dodao je da mu je činjenica da je njemačka vlada shvatila važnost takvih inovacija ulila nadu.
Ljudi su i dalje neophodni
Ono na što bi se Njemačka trebala usredotočiti, smatra Becker, jest uspostava nove proizvodne infrastrukture koja može brzo odgovoriti na nove narudžbe. ‘Ne mogu kupiti milijun dronova‘, rekao je.
- Potrebne su mi zalihe dronova za obuku i vježbe, ali su mi potrebni i industrijski kapaciteti kako bi se masovna proizvodnja dronova mogla pokrenuti u roku od četiri do šest tjedana.
Šef OLAF-a: Europa je danas meka za varalice, u pitanju su milijarde
Njemačka vojska također provodi kampanju novačenja koja se pokazala nepopularnom među mladima. Unatoč sve većoj automatizaciji ratovanja, Schwarz smatra da su novi ljudski kadrovi i dalje prijeko potrebni.
- Ti su nam ljudi i dalje potrebni, primjerice kao piloti dronova, ali potrebni su nam i ljudi koji znaju raditi s ovom tehnologijom, rekao je.
Osim toga, dodao je, novi su ročnici potrebni za jačanje pričuvnog sastava vojske radi zaštite njemačkog teritorija u najgorem mogućem scenariju, zaključuje Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....