USLUGE PRIJATELJIMA

Odluka koja je prošla ispod radara: Trump, Putin i Xi pronašli zajedničkog neprijatelja

Malo je pitanja koja mogu ujediniti ‘veliku trojku‘, ali oko jednog su složni...

Putin, Xi i Trump

 Vyacheslav Prokofyev/Afp
Malo je pitanja koja mogu ujediniti ‘veliku trojku‘, ali oko jednog su složni...

Malo je pitanja koja mogu ujediniti "veliku trojku" Donalda Trumpa, Xi Jinpinga i Vladimira Putina, ali oko jednog su složni, a to je Međunarodni kazneni sud (MKS). Treća točka njihova zajedničkog priopćenja odnosi se upravo na Međunarodni kazneni sud i doslovno glasi ovako:

"Šefovi triju država primjećuju da su načelo suglasnosti država i poštovanje imuniteta državnih dužnosnika od temeljne važnosti te se slažu da Međunarodni kazneni sud i druge slične strukture ne bi smjele zloupotrijebiti svoje ovlasti."

Trump je Međunarodni kazneni sud opisao kao instituciju "koja je izmaknula kontroli", kritizirajući ono što smatra pretjeranim prekoračenjem njegovih ovlasti. Njegove izjave imaju posebnu težinu s obzirom na to da MKS traži Putina zbog optužbi za ratne zločine. Putin je šutio, iako dobro zna da je Sud u ožujku 2023. izdao nalog za njegovo uhićenje, optužujući ga za nezakonitu deportaciju i premještanje ukrajinske djece s okupiranih područja u Rusiju.

image

Putin, Xi i Trump

Vyacheslav Prokofyev/Afp

U Haagu djeluju dva velika međunarodna suda koja se često mogu zamijeniti. S jedne strane tu je Međunarodni sud pravde (MSP, na engleskom International Court of Justice, ICJ) Ujedinjenih naroda, koji rješava sporove između država i smješten je u povijesnoj Palači mira. S druge strane nalazi se Međunarodni kazneni sud (MKS, odnosno International Criminal Court, ICC, na engleskom), koji od 2002. godine privodi pravdi pojedince odgovorne za ratne zločine i djeluje u znatno modernijoj zgradi od stakla i betona.

U njemu nisu zastupljene sve 193 članice UN-a, nego samo 125 država koje su pristupile sudu i priznale njegovu nadležnost - među zemljama koje nisu članice nalaze se SAD, Kina, Rusija ili Izrael, kao i države iz Azije i Sjeverne Afrike. Prošle je godine američko Ministarstvo vanjskih poslova uvelo niz sankcija protiv MKS-a i pojedinih sudaca, a kao odgovor na to Sud je dodatno smanjio svoju ovisnost o SAD-u te je, primjerice, uredske aplikacije tvrtke Microsoft zamijenio njemačkim open-source proizvodima.

image

Putin, Xi i Trump

Vyacheslav Prokofyev/Afp

Zašto SAD toliko iritira MKS ako nije zemlja članica Međunarodnog kaznenog suda, pa se djela počinjena na njezinu teritoriju ne mogu procesuirati u Haagu?

Zato što je MKS nadležan kada se nekome na teret stavljaju zločini počinjeni na području neke države članice. Na toj osnovi izdani su, primjerice, nalozi za uhićenje Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, odgovornog za zločine nad civilima u Gazi. Sud je želio uhititi i Hamasova vođu Jahju Sinvara, ali njega su Izraelci u međuvremenu poslali na Ahiret.

Zbog svega toga, suzbijanje utjecaja Međunarodnog kaznenog suda povezuje SAD, Rusiju, Kinu i sve države u kojima su na vlasti diktatori poput Putina i Xija ili to žele biti, iako ne mogu, kao što su Trump i Netanyahu. Zato, čak i ako je tekst zajedničke izjave velike trojice predložen u Washingtonu, on uzima u obzir želje Moskve. Ionako je Trump Putina nazvao svojim prijateljem.

Uostalom još u srpnju ove godine američki je ministar vanjskih poslova Marco Rubio zaprijetio da će sud "rastaviti ciglu po ciglu", a bilo je jasno da misli na Međunarodni kazneni sud. Njegovo ministarstvo u priopćenju je navelo instrumente koje SAD razmatra u svojoj kampanji protiv Suda. Između ostalog, Amerika bi mogla uvesti zabrane ulaska zaposlenicima MKS-a ili pooštriti sankcije protiv Suda i povezanih organizacija. Spominjao se čak i pojačani nadzor nad državama "koje odbijaju odbaciti lažni autoritet MKS-a, a istodobno koriste američku pomoć".

image

Naslovnica South China Morning Posta

Pedro Pardo/Afp

Rubio je tada u kratkom videoobraćanju izjavio da Sud ugrožava cjelokupni pravni sustav SAD-a. "Službenici granične zaštite koji iz naše zemlje uklanjaju nasilne kriminalce. Američki marinci koji riskiraju svoje živote u obrani naše zemlje. Ako ostanemo pasivni, svi bi oni bili prepušteni na milost i nemilost stranim sucima udaljenima tisućama kilometara", rekao je američki državni tajnik. Inače, pred Međunarodnim kaznenim sudom trenutačno se ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana, ali drugačija je situacija kada je riječ o ciljanim likvidacijama navodnih krijumčara droge na Karibima. Bivši glavni tužitelj MKS-a Luis Moreno Ocampo još je u studenome ocijenio da bi se moglo raditi o mogućem zločinu protiv čovječnosti.

Zanimljivo je da je 2022. godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, američki Senat podržao Sud. U rezoluciji je MKS opisan kao "međunarodni tribunal koji želi održati vladavinu prava", a istrage protiv Rusije bile su pozdravljene. Jedan od supokrovitelja teksta, koji je predložio nedavno preminuli republikanski senator Lindsay Graham, bio je upravo današnji američki državni tajnik Marco Rubio.

image

Zgrada suda u Den Haagu

Darko Tomas/cropix/Cropix

Europska unija stala je uz MKS odmah nakon Rubiovih prijetnji. Potporu Sudu dao je i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, koji je poručio da taj sud svijet čini "sigurnijim i pravednijim".

Jednostavno, postoje brojni razlozi u korist MKS-a, a na prvom mjestu su povijesni. Nakon Drugog svjetskog rata Nürnberški procesi protiv nacističkog vodstva predstavljali su svojevrsno rođenje međunarodnog kaznenog prava. A kada su 1990-ih, nakon rata u bivšoj Jugoslaviji i genocida u Ruandi, formirani tribunali za ratne zločine, sve više je jačao poziv za stvaranje stalne institucije.

Sudbina je odlučila da je istog dana kada je velika trojka napala MKS Međunarodni sud pravde (ICJ) u Haagu utvrdio da je neka država odgovorna za počinjenje genocida. Presuda glasi - Mjanmar je počinio genocid nad svojom muslimanskom manjinom Rohindžama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2026 22:13