MOSKVA JE SPREMNA

Je li moguće da je Trumpov zet odao dosad najveći pomak u pregovorima s Putinom?

Poruke su upućene sa summita takozvane Koalicije voljnih, skupine država koje podupiru Ukrajinu, održanog u Berlinu

Ivanka Trump i Jared Kushner

 Mega/backgrid/backgrid Usa/profimedia/Mega/backgrid/backgrid Usa/profimedia
Poruke su upućene sa summita takozvane Koalicije voljnih, skupine država koje podupiru Ukrajinu, održanog u Berlinu

Europski čelnici poručili su da su spremni započeti pregovore s Rusijom o završetku rata u Ukrajini, ali su istodobno odbacili mogućnost sporazuma koji bi bio postignut bez sudjelovanja Kijeva i europskih država.

Britanski premijer Andy Burnham izjavio je da Europa ima „jasno, dosljedno i jedinstveno pregovaračko stajalište”, dok je njemački kancelar Friedrich Merz naglasio da maksimalistički zahtjevi Moskve nisu realistični.

Poruke su upućene sa summita takozvane Koalicije voljnih, skupine država koje podupiru Ukrajinu, održanog u Berlinu.

image
Tobias Schwarz/Afp

Istodobno je Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i jedan od dvojice američkih izaslanika koji su sudjelovali na sastanku, izjavio da Trump želi postići sporazum s Moskvom „uz Europu na svojoj strani”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin dosad je odbijao sudjelovanje europskih država u mirovnim pregovorima koje predvode Sjedinjene Američke Države, prenosi BBC.

Putin pozvao Europljane u Moskvu

Trump je ranije u četvrtak u kineskom Shenzhenu održao povijesni trilateralni sastanak s Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, nakon čega se iz predsjedničkog zrakoplova Air Force One telefonski uključio na berlinski summit.

Na opsežnoj konferenciji za novinare nakon razgovora s Trumpom i Xijem, Putin je govorio o mogućnosti proširenja mirovnih pregovora na europske države.

Prema njegovim riječima, američki predstavnici „uporno” traže da Rusija dopusti Europljanima sudjelovanje u razgovorima.

image
Tobias Schwarz/Afp

Putin je ustvrdio da se Moskva načelno ne protivi toj mogućnosti, ali želi znati što europske države namjeravaju ponuditi.

– Zato smo diplomatskim kanalima pozvali Europljane da dođu u Moskvu kako bismo utvrdili njihova stajališta. Nakon toga odlučit ćemo u kojem ćemo formatu nastaviti dijalog s Ukrajinom – izjavio je ruski predsjednik.

Istodobno je kritizirao europske čelnike zbog upozorenja da bi Rusija mogla pokrenuti novi rat u Europi do 2030. godine.

– Svakodnevno slušamo europske čelnike kako govore o ratu koji dolazi 2030. godine. Ali mi ne planiramo nikoga napasti. Je li to normalno? Mislim da nije – rekao je Putin.

Ipak, priznao je da se o europskoj sigurnosti ne može ozbiljno razgovarati bez europskih država.

Amerikanci optimistični, Zelenski skeptičan

Jared Kushner izjavio je da je Trump nakon razgovora u Shenzhenu stekao uvjerenje da je postizanje mira moguće.

Prema Kushnerovim riječima, ruska strana spremna je prihvatiti procjenu američkih izaslanika da Europa treba sudjelovati u pregovorima.

Dodao je i da Moskva sada pokazuje spremnost prihvatiti sigurnosna jamstva za Ukrajinu utemeljena na načelu sličnom članku 5. NATO-ova ugovora, koji predviđa kolektivnu obranu u slučaju napada na neku od članica Saveza.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo traži upravo takva jamstva. Međutim, dosad je bilo malo naznaka da bi Putin prihvatio takvo rješenje.

Rusija kategorički odbacuje mogućnost ukrajinskog članstva u NATO-u, no prema medijskim izvještajima američki pregovarači razmatrali su mogućnost da Kijev dobije sigurnosna jamstva nalik onima iz članka 5., ali bez formalnog ulaska u Savez.

Zauzvrat bi Ukrajina morala pristati na bolne teritorijalne ustupke.

Zelenski i trojica europskih čelnika, Merz, Burnham i francuski predsjednik Emmanuel Macron, nisu dijelili Kushnerov optimizam.

Ukrajinski predsjednik podsjetio je da je Putin dosad odbijao sve prijedloge za postizanje mira.

– Putin je uvijek govorio ne – poručio je Zelenski.

Merz: Nova Jalta neće donijeti mir

Njemački kancelar također je izrazio skepsu, premda je priznao da američko sudjelovanje povećava izglede za postizanje mirovnog sporazuma.

Merz je naglasio da je Europa spremna na ozbiljne razgovore s Rusijom o europskoj sigurnosti, ali samo ako budu povezani s ozbiljnim pregovorima o Ukrajini i prethodnim postizanjem mirovnog sporazuma.

– Ti razgovori moraju započeti, a mi ćemo ih prihvatiti ako uvjeti budu prihvatljivi Europi i Ukrajini – rekao je.

Posebno je upozorio na mogućnost da velike sile pokušaju ponovno podijeliti Europu na interesne sfere.

image
Kenzo Tribouillard/Afp

Takva zabrinutost pojavila se nakon trilateralnog sastanka u Shenzhenu, na kojem se, prema strahovanjima pojedinih europskih dužnosnika, moglo razgovarati o budućem međunarodnom poretku bez izravnog sudjelovanja Europe.

– Nova Jalta neće donijeti mir – poručio je Merz, aludirajući na konferenciju iz 1945. godine, kada su čelnici Sjedinjenih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije razgovarali o poslijeratnom uređenju Europe.

Njemački kancelar pokušao je umanjiti značenje sastanka u Shenzhenu, ocijenivši da je prije svega poslužio kao prilika za zajedničko fotografiranje.

– Sjedinjene Države razumiju da bez nas nema mira. Mi, s druge strane, znamo da su izgledi za mir veći kada su Amerikanci uz nas – dodao je.

Tusk: Putin nije naš prijatelj

Poljski premijer Donald Tusk osvrnuo se na Trumpov srdačan pozdrav Putinu tijekom sastanka u Kini, kada je američki predsjednik ruskog čelnika nazvao svojim prijateljem.

– Gospodin Putin nije naš prijatelj i nikada neće biti – poručio je Tusk.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je saveznike da učine sve što mogu kako bi Ukrajini osigurali dodatne sustave protuzračne obrane, prijeko potrebne za zaštitu od ruskih napada.

Macron je također zatražio ponovno otvaranje pitanja ukrajinskog članstva u NATO-u.

Moskva šalje proturječne poruke

Iz Rusije posljednjih dana stižu različite poruke o mogućem uključivanju europskih država u mirovne pregovore.

Nakon prošlotjednog posjeta Moskvi američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner ostavljali su dojam da je europsko sudjelovanje u pregovorima pitanje vremena.

Ruski dužnosnici, međutim, bili su znatno oprezniji.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov ovog je tjedna izjavio da će biti potrebno obaviti još mnogo posla prije proširenja pregovaračkog formata.

Time je dao naslutiti da bi se prije eventualnih četverostranih pregovora moglo održati još nekoliko krugova razgovora.

Unatoč diplomatskim aktivnostima, zasad nema mnogo pokazatelja da Kremlj namjerava smanjiti intenzitet rata koji je započeo invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Rusija nastavlja napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu u trenutku kada počinje zima, dok broj civilnih žrtava raste.

Moskva pritom ne odustaje od zahtjeva za ukrajinskim teritorijem.

Dok se pregovaralo o miru, ruski dronovi napadali Kijev

Dok su se u četvrtak održavali sastanci u Kini i Njemačkoj, ruski dronovi napali su nekoliko zgrada u povijesnom središtu Kijeva.

U napadu na stambenu zgradu u četvrti Podil poginula je jedna osoba, a oštećenja su prijavljena i na zgradama nizozemskog i austrijskog veleposlanstva te na katedrali svetog Vladimira.

Putin je istodobno zaprijetio da će ruski odgovor na ukrajinski napad na Krimski most, koji povezuje Rusiju s okupiranim Krimom, biti „znatno bolniji” od štete koju je Ukrajina nanijela Rusiji.

Ruski predsjednik rekao je da se razgovaralo i o mogućnosti prekida vatre na pojedinim područjima, ali da je nakon napada na most odlučio odustati od takve mogućnosti.

image
Hannah Mckay/Afp

Unatoč tome, Putin je ponovno ustvrdio da je zainteresiran za završetak rata i spreman na kompromise, optužujući Ukrajinu i europske države da ne pokazuju jednaku spremnost.

– Uvjeravam vas da nemamo nikakvu želju nastaviti ovaj oružani sukob – izjavio je.

Njegove riječi dolaze u trenutku kada Rusija pojačava napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu, nastojeći onesposobiti opskrbu električnom energijom i vodom uoči najhladnijeg dijela godine.

Ukrajinske vlasti i njihovi europski saveznici smatraju da Putin, suočen s izostankom velikih uspjeha na bojištu, pokušava slomiti ukrajinski otpor pritiskom na civilno stanovništvo.

Prema njihovoj procjeni, cilj ruskih napada jest ostaviti milijune Ukrajinaca bez osnovnih uvjeta za život i tako prisiliti Kijev na prihvaćanje ruskih zahtjeva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2026 07:48