Vrhovni zapovjednik NATO-ovih snaga u Europi priprema novu strategiju za slučaj ruskog napada na istočno krilo Saveza, pri čemu bi ključnu ulogu trebale imati bespilotne letjelice, umjetna inteligencija i drugi novi vojni sustavi.
Dokument pod nazivom „Theory of Victory“ („Teorija pobjede“), koji je Bloomberg imao priliku vidjeti u deklasificiranoj verziji, general Alexus Grynkewich predstavit će 12. listopada u Poljskoj. Dokument bi trebao pojasniti kako bi NATO odgovorio na mogući upad ruskih snaga na teritorij Saveza.
Plan dolazi u trenutku pojačanih napetosti između NATO-a i Rusije te brojnih izvještaja o tome da Moskva razmatra mogućnost agresivnijeg djelovanja prema državama članicama Saveza. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je rekao da nema naznaka da se Rusija priprema za konvencionalni napad na Savez, ali je upozorio da Europa mora biti spremna na dugotrajne hibridne napade.
Glasnogovornik generala Grynkewicha, pukovnik Martin O‘Donnell, nije želio otkriti detalje strategije, ali je naglasio da je NATO „isključivo obrambeni“ savez.
„Teorija pobjede vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu jednostavna je: zadržati prednost NATO-a“, rekao je O‘Donnell. „S obzirom na nestabilno i složeno globalno sigurnosno okruženje, moramo već sada stvoriti uvjete za odvraćanje agresije i, ako bude potrebno, pobijediti ako budemo napadnuti.“
Iako su osnovni principi prema kojima bi NATO vodio rat poznati, Savez rijetko tako otvoreno govori o svojim vojnim planovima. Nova strategija trebala bi istodobno uvjeriti javnost da je NATO spreman za mogući sukob te pokazati što konkretno stoji iza velikog povećanja izdvajanja za obranu.
Jedan od glavnih ciljeva dokumenta jest pokazati saveznicima kako bi se tradicionalno naoružanje kombiniralo s tehnologijama koje su u posljednjih nekoliko godina dobile golemu važnost, ponajprije zahvaljujući iskustvu rata u Ukrajini. Riječ je prije svega o jeftinim dronovima, sustavima kojima upravlja minimalan broj ljudi te ciljanju uz pomoć umjetne inteligencije.
Istodobno, strategija bi trebala potaknuti europske članice na dodatna ulaganja u obranu i bolju pripremu za mogući sukob.
Dokument naglašava obrambenu prirodu NATO-a i potrebu izbjegavanja nenamjernih provokacija, ali izrijekom govori i o potrebi zajedničkog suprotstavljanja hibridnim prijetnjama – agresivnim potezima koji ostaju ispod praga otvorenog oružanog sukoba. Logika odvraćanja pritom je jednostavna: ako NATO pokaže da je spreman za rat, protivnik bi trebao zaključiti da ga ne može dobiti.
No, u slučaju stvarnog napada, plan predviđa mnogo agresivniji odgovor. NATO bi najprije pokušao zaustaviti prodor kombinacijom kopnenih snaga i drugih kapaciteta predviđenih u sklopu inicijative za odvraćanje na istočnom krilu Saveza. U tom bi dijelu važnu ulogu imali upravo jeftini dronovi, sustavi s minimalnom posadom i umjetna inteligencija za odabir ciljeva.
Nakon što bi osigurao slobodu kretanja svojih snaga, NATO bi nastojao uništiti neprijateljske zapovjedne i komunikacijske centre. Krajnji cilj bio bi brzo i uvjerljivo poraziti ruske snage.
Plan dolazi i u trenutku kada europske članice NATO-a dramatično povećavaju vojnu potrošnju. Istodobno se unutar Saveza vode rasprave o tome kako najbolje rasporediti novac: između tradicionalnog naoružanja poput tenkova i topništva te novih tehnologija koje su se pokazale presudnima u ratu u Ukrajini.
U cijelu se raspravu uključio i Washington. Sjedinjene Države ovog su ljeta poslale saveznicima upitnik o njihovoj vojnoj potrošnji i podršci politici predsjednika Donalda Trumpa, kako bi dobile podatke za odlučivanje o planiranom smanjenju broja američkih vojnih kapaciteta namijenjenih obrani Europe.
U sklopu tog upitnika SAD je saveznike pitao i imaju li dodatne vojne snage koje bi mogli staviti na raspolaganje NATO-u za provedbu obrambenih planova generala Grynkewicha.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....