RASTE NAPETOST

Članica NATO-a seli udarnu brigadu u blizinu ruske granice! ‘Moramo pobjeđivati od prvog okršaja‘

Premještanje snaga bliže potencijalnom žarištu u Narvi prati i rekordno povećanje vojnog proračuna na 5,4 posto BDP-a

Estonija sve više ulaže u obranu, izdvajanja su dosegla 5,4 posto BDP-a

 Mathieu Rabechault/Afp
Premještanje snaga bliže potencijalnom žarištu u Narvi prati i rekordno povećanje vojnog proračuna na 5,4 posto BDP-a

Prva brigada estonske vojske, glavna borbena snaga kopnenih snaga te zemlje, premješta se u novoizgrađenu i proširenu bazu udaljenu manje od 50 kilometara od granice s Rusijom, s ciljem učinkovitijeg odgovora na potencijalni ruski napad, piše Kyiv Independent.

Ovaj potez, o kojem je u razgovoru za Financial Times govorio zapovjednik postrojbe Tarmo Kundla, dolazi u trenutku sve većeg opreza zbog vojnih namjera Moskve prema baltičkim državama.

Prva brigada napušta dosadašnju bazu u Tapau i seli u grad Jõhvi, smješten zapadno od Narve, grada na samoj estonsko-ruskoj granici.

Narva se već dugo promatra kao potencijalno žarište hibridnih ili izravnih vojnih udara, ne samo zbog geografskog položaja, već i zbog činjenice da većinu njezina stanovništva čine govornici ruskog jezika, što je motiv koji ruska propaganda redovito koristi kao izgovor za agresiju.

Ovo bi moglo biti mjesto na kojem počinje rat NATO-a i Rusije. Predviđanja kažu: Šanse su dvoznamenkaste!

Zaokret u vojnoj strategiji

Prema Kundlinim riječima, preseljenje brigade dio je šireg zaokreta u estonskoj vojnoj strategiji. Estonija se u obrani od znatno većeg susjeda oslanja na zračne snage NATO-a stacionirane u regiji, kao i na odvraćajući učinak Članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.

- Moramo djelovati odmah na granici i pobjeđivati već u prvim okršajima, poručio je Kundla. Objasnio je kako će novi položaj omogućiti vojsci vođenje ‘aktivne obrane‘, što u slučaju invazije uključuje i trenutne uzvratne udare na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija.

image

Ruska baza uz samu granicu s Estonijom

Jaap Arriens/Nurphoto Via Afp

Iako Moskva nakon gotovo pet godina rata punog opsega protiv Ukrajine nije ostvarila svoje strateške ciljeve, ruska agresija natjerala je brojne članice na istočnom krilu NATO-a da znatno povećaju izdvajanja za obranu i preispitaju vlastite vojne doktrine, osobito u svjetlu temeljnih promjena u načinu ratovanja.

Dodatni pritisak na istočne članice saveza stvorile su i proteklih godina izrečene sumnje administracija Donalda Trumpa u ulogu SAD-a kao jamca europske sigurnosti, pa i u samu snagu Članka 5.

image

Brojne snage NATO-a stacionarane su u Estoniji

Robin Van Lonkhuijsen/Anp Via Afp

Rekordno povećanje obrambenog proračuna

Estonija je 2026. godine objavila rekordno povećanje obrambenog proračuna od 42 posto, čime su izdvajanja dosegnula 2,4 milijarde eura, odnosno oko 5,4 posto BDP-a te male baltičke države.

Rusi opet zasuli Ukrajinu dronovima i raketama: Najmanje 12 mrtvih, među žrtvama i djeca

Znatna sredstva usmjerena su u nabavu novih oružanih sustava, uključujući američke i južnokorejske raketne sustave sposobne za domet do Sankt-Peterburga.

- U procesu smo potpune transformacije, izjavio je za Financial Times dužnosnik estonskog ministarstva obrane zadužen za obrambenu politiku. ‘Činjenica je da se estonsko vojno planiranje nije mijenjalo posljednjih deset godina. S druge strane, Rusija već planira udvostručiti svoje snage s druge strane naše granice‘.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. listopad 2026 18:05