Andrej Meljničenko, jedan od najbogatijih ruskih oligarha, strahuje za budućnost Rusije. U opsežnom eseju i gotovo 60 sati razgovora s novinarima Economista javno je i otvoreno govorio o ratu i posljedicama za Rusiju.
Njegov je istup zanimljiv iz nekoliko razloga. Meljničenko ne pripada Putinovoj opoziciji. Nije ni demokrat ni aktivist za ljudska prava, nego pragmatični biznismen koji želi da njegovi poslovi prežive. To je ujedno prvi put da jedan oligarh koji živi i radi u Rusiji, i dobro zna kako sustav funkcionira iznutra, tako opširno upozorava na zabrinjavajuće stanje u zemlji.
Tri scenarija
Rusija je pod pritiskom. Ukrajinske rakete dosežu duboko u Rusiju, remete opskrbu gorivom i opterećuju gospodarstvo. Obični Rusi osjećaju posljedice. Ta stvarnost proturječi Putinovim ponovljenim obećanjima da je "specijalna vojna operacija" na dobrom putu i da je pobjeda nadohvat ruke. Putin bi mogao pokušati ponovo uspostaviti autoritet eskalacijom rata i represijom. U najmračnijem scenariju, Meljničenko se boji upotrebe taktičkog nuklearnog oružja u pokušaju zastrašivanja europskih podupiratelja Ukrajine, iako zapadni analitičari takvu mogućnost zasad odbacuju.
Meljničenko tvrdi da eskalacija ne bi dovela do trajnog mira između Rusije, Ukrajine i Europe. Ali ako Rusi postanu sve više ogorčeni zbog mobilizacije i represije, problemi za Putina bi se kod kuće samo pogoršali, što bi moglo voditi u novi krug eskalacije. Te tmurne misli vode Meljničenka do srži njegove argumentacije. Svoje teze iznosi kroz niz dugoročnih scenarija za Rusiju, od kojih bi svaki, tvrdi, bio opasan i za Rusiju i za svijet.
‘Putin odmah nakon izbora povlači radikalan potez, Ukrajina ima dva mjeseca!‘
Najalarmantniji je scenarij u kojem bi Rusija potonula u anarhiju, dok bi se ratni zapovjednici borili za kontrolu nad resursima i nuklearnim oružjem. Druga je mogućnost da Rusija dođe pod kontrolu stranih sila. Njome bi mogla dominirati Kina, koja bi je koristila za opskrbu sirovinama. Ili bi, nakon rata iscrpljivanja, Rusija mogla završiti na periferiji Europe kao siromašna zemlja ovisna o drugima.
Oba ishoda, predviđa Meljničenko, izazvala bi ogorčenost i nezadovoljstvo te hranila nacionalizam koji bi jednog dana mogao eksplodirati u sukob. U posljednjem scenariju Rusija bi se okrenula prema unutra te bi, poput Sjeverne Koreje, postala zatvorena tvrđava pod opsadom, lišena rasta i kapitala. O tome se, navodno, trenutačno aktivno raspravlja unutra Kremlja. No, poput Sjeverne Koreje, Rusija bi tada bila u stanju permanentnog rata protiv svijeta.
Decentralizacija vlasti
Meljničenko, Rus rođen u Bjelorusiji, s majkom Ukrajinkom, bogatstvo je stekao nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Tijekom proteklih 35 godina izgradio je industrijsko carstvo s golemim udjelima u gnojivima, rudarstvu, energetici i logistici. Bio je vlasnik EuroChema, jednog od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva, i tvrtke za ugljen SUEK, no kontrolu nad objema tvrtkama prepustio je nakon uvođenja sankcija 2022. godine.
Ipak, dosad se uglavno držao po strani. Zato je njegov javni istup zanimljiv jer iako Putina ne kritizira izravno niti ga naziva agresorom, on implicitno želi da se Putin odrekne vladavine jednog čovjeka i decentralizira vlast. Pritom, međutim, ne govori o demokraciji, nego o "predvidljivijoj" Rusiji, sposobnoj pridobiti vlastiti narod bez prisile.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....