Novi globalni trend širi se zatvorima

Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.

Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje

© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.

Ja ću te voditi, napisao je korisnik pod imenom Akon putem Signala, šifrirane aplikacije za razmjenu poruka. "Uzmi oružje, sjedni u taksi i idi ravno tamo. Budi poput vojnika."

Prema sudskim spisima, 13-godišnji dječak iz Göteborga u Švedskoj u listopadu 2024. pristao je izvršiti zadatak u zamjenu za 200.000 švedskih kruna (oko 19.000 dolara prema tadašnjem tečaju). Oko 7 sati 10. listopada primio je poveznicu na YouTube video u kojem se objašnjava kako napuniti pištolj. Nedugo potom, usred bijela dana, prošao je pokraj policijskog automobila i zapucao na ulaz u Elbit Systems, najveću izraelsku obrambenu tvrtku. Prema medijskim izvješćima, napad je organizirala švedska narkobanda povezana s Iranom, godinu dana nakon početka izraelskog rata u Gazi.

Dječak je uhićen gotovo odmah nakon napada, no nikada nije optužen, vjerojatno iz istog razloga zbog kojeg je i bio regrutiran - bio je mlađi od švedske dobne granice kaznene odgovornosti, koja iznosi 15 godina. Riječ je o dobi od koje se smatra da osoba može razumjeti posljedice svojih postupaka i stoga kazneno odgovarati za njih.

Političari, od Brazila do Filipina i Južne Koreje, također pokušavaju sniziti dobnu granicu kaznene odgovornosti, i to uglavnom iz sličnih razloga. Maldivi bi je tako uskoro mogli smanjiti s 15 na 12 godina. Argentina je ove godine, na inicijativu predsjednika Javiera Mileija, granicu spustila sa 16 na 14 godina. Istodobno, prošlog je mjeseca u Sjevernoj Irskoj odbijen prijedlog da se dobna granica poveća s deset na 14 godina. Granica od deset godina najniža je u Europi, a uz Sjevernu Irsku imaju je još Engleska, Wales i Švicarska.

Od ovog mjeseca i u Švedskoj će osuđenici u dobi od 15 godina služiti kaznu u zatvoru. Ako bude usvojena i reforma kojom se dobna granica kaznene odgovornosti spušta na 14 godina, i četrnaestogodišnji počinitelji teških kaznenih djela mogli bi završiti u zatvoru.

Mozak u razvoju

Na Filipinima je 14-godišnji dječak bio jedan od dvojice tinejdžera optuženih za pucnjavu u školi u lipnju u kojoj su poginule tri osobe. Taj je slučaj potaknuo dio političara, premda zasad ne i predsjednika Ferdinanda Marcosa, da zatraže spuštanje dobne granice kaznene odgovornosti s 15 godina. Jedan od počinitelja igrao je videoigru GoreBox, pucačinu iz prvog lica, koju je filipinska vlada nakon napada zabranila.

U Argentini su tužitelji 2024. ustvrdili da je osoba iz zatvora angažirala 15-godišnjeg mladića za 200.000 pezosa (oko 200 dolara prema tadašnjem tečaju) kako bi ubio djelatnika benzinske postaje. Ubojstvo je snimila nadzorna kamera, a slučaj je šokirao javnost. Budući da je počinitelj bio premlad za kazneni progon prema tadašnjem zakonu, uslijedila je snažna reakcija javnosti. Istraživanje agencije Isasi/Burdman pokazalo je da je 68 posto građana podržavalo spuštanje dobne granice kaznene odgovornosti.

U pojedinim zemljama, poput Njemačke i Švedske, zabilježen je porast teških kaznenih djela među mladima. U Južnoj Koreji broj kaznenih djela koje su počinila djeca mlađa od 14 godina gotovo se udvostručio u četiri godine i lani je dosegnuo 21.000. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je u mnogim razvijenim zemljama stopa maloljetničkog kriminala zapravo padala od 1990-ih do 2010-ih godina te da sadašnji porast stopa kriminalnih djela zapravo nije tako dramatičan kako se prikazuje.

No, ključno je pitanje: u kojoj dobi dijete može snositi kaznenu odgovornost za svoje postupke? Odbor Ujedinjenih naroda za prava djeteta preporučuje da dobna granica kaznene odgovornosti bude najmanje 14 godina te upozorava države da je, jednom kada je uspostavljena, ne bi trebale dodatno snižavati.

Protivnici spuštanja dobne granice ističu da djeca često ne mogu u potpunosti razumjeti posljedice svojih postupaka. Brojna istraživanja pokazuju da su djeca u dobi od 12 do 14 godina podložnija utjecajima okoline, impulzivnijem ponašanju i sklonija rizičnim odlukama. Osim toga, prefrontalni korteks mozga, koji je zadužen za donošenje odluka, samokontrolu i procjenu posljedica, još se razvija tijekom adolescencije.

No, kaznenopravni sustavi često su odraz političkih odluka, a u praksi to nerijetko znači zagovaranje strožeg kažnjavanja. U Engleskoj je dobna granica kaznene odgovornosti od deset godina na snazi već više od šest desetljeća. Nakon što su 1993. dvojica desetogodišnjih dječaka mučila i ubila dvogodišnje dijete, javnost je zatražila još stroži pristup maloljetnim počiniteljima. Pet godina poslije laburistička vlada Tonyja Blaira ukinula je pravno načelo prema kojem su tužitelji morali dokazivati da djeca u dobi od deset do 13 godina razumiju da je ono što su učinila pogrešno kako bi ih se moglo kazneno goniti.

Soldaditosi iz Kolumbije

Političari koji zagovaraju spuštanje dobne granice tvrde da ih na to potiče sve češće uključivanje djece u kriminalne akcije. Na Maldivima vlada upozorava da bande u glavnom gradu Maléu za izvršavanje teških kaznenih djela koriste djecu već od 11 godina.

Sličan trend bilježi i Kolumbija. Tamošnje su vlasti objavile da je tijekom 2024. godine čak 409 djece regrutirano u naoružane skupine, u odnosu na 342 godinu prije. Stručnjaci pritom upozoravaju da je stvarni broj vjerojatno znatno veći. U lipnju prošle godine 15-godišnji Kolumbijac pucao je na senatora i predsjedničkog kandidata koji je dva mjeseca poslije preminuo od zadobivenih ozljeda. Tužitelji smatraju da je dječaka vjerojatno regrutirala kriminalna mreža. Osuđen je na samo sedam godina maloljetničkog pritvora, što je izazvalo kritike da tako blage kazne potiču kriminalne skupine da za izvršenje najtežih zločina iskorištavaju maloljetnike.

Ujedinjeni narodi upozoravaju da se dugogodišnji problem kolumbijskih narkokartela, koji koriste tzv. soldaditose ili male vojnike, posljednjih godina dodatno pogoršao.

Slični trendovi pojavljuju se i u Europi. U izvješću Europskog parlamenta iz 2025. navodi se da se vrbovanje mladih u kriminalne skupine pogoršava u nizu europskih država, iako se ističe da nedostatak pouzdanih i usporedivih podataka otežava preciznu procjenu razmjera problema. U Marseilleu, gdje bande vrbuju adolescente kao izviđače koji prate kretanje policije, izvješće navodi da je bilo slučajeva u kojima su djeca "ozljeđivala nedužne prolaznike ili su se međusobno ubijala kalašnjikovima".

Nepravedan zakon

Snižavanje dobi kaznene odgovornosti nije ni pravedno ni učinkovito. Iako vlasti vjeruju da će tako spriječiti kriminalne bande da iskorištavaju djecu, iskustva iz drugih zemalja pokazuju suprotno: kriminal se ne smanjuje, a bande počinju vrbovati još mlađu djecu. Osim toga, djeca koja rano uđu u kazneni sustav često ponovno počine kaznena djela.

Umjesto kažnjavanja, bolje je usmjeriti se na rehabilitaciju i rješavanje uzroka kriminalnog ponašanja, poput problema u obrazovanju, teškoća u učenju i nepovoljnih socijalnih uvjeta. Potrebno je pružiti podršku djeci s mentorima i socijalnim službama kako bi se spriječilo da postanu odrasli kriminalci, a odrasli koji iskorištavaju djecu trebaju biti strogo kažnjeni.

Bez obzira na to kako vlade mijenjaju svoje zakone, kriminalne bande uvijek će pronaći način da vrbuju mlade izvršitelje, poput trinaestogodišnjaka iz Göteborga. Narkokarteli u Latinskoj Americi i bande u Britaniji ciljano traže djecu putem Instagrama i TikToka, čime znatno proširuju krug svojih potencijalnih regruta. "Mogu uhititi djecu koju mi vrbujemo, ali u jednoj sekundi objavit ću nešto novo na Instagramu i vrbovat ću stotine djece", rekao je jedan "regruter".

Švedska pokazuje koliko se kriminalne bande brzo prilagođavaju promjenama zakona. Nakon što je 2022. spuštena dobna granica za strože kažnjavanje na 18 godina, bande su počele vrbovati još mlađu djecu putem interneta. Kako bi ih spriječile da odustanu, tražile su fotografije njihovih putovnica ili putovnica članova obitelji te ih tako ucjenjivale i zadržavale u kriminalu.

Slučaj pucnjave na tvrtku Elbit Systems odličan je primjer da se shvati tko zapravo biva kažnjen, a tko često izbjegne snositi odgovornost. Tako je četvero tinejdžera, u dobi od 15 do 19 godina, na kraju osuđeno na zatvorske kazne zbog svoje uloge u zločinu, uključujući i vrbovanje trinaestogodišnjeg dječaka. Međutim, osoba poznata pod nadimkom Akon, za koju se smatra da je bila glavni organizator cijelog slučaja, nikada nije identificirana.