OGROMNE NAKNADE

Malena azijska kraljevina uvodi najveći turistički porez na svijetu: Postaju li visoke takse budućnost putovanja?

Imajući na umu odgovorni turizam, moguće je da će i neke druge destinacije uvesti nove naknade za posjetitelje

Butan

 Chinaimages/Ddp Usa/Profimedia/Chinaimages/Ddp Usa/Profimedia

Dani povoljnih putovanja su, čini se, doista iza nas. S obzirom na to da hoteli pokušavaju povratiti prihod izgubljen tijekom pandemije, avioprijevoznici očajnički podižu cijene letova, a cijene rent-a-cara vrtoglavo rastu, mnogi si ne mogu priuštiti odmor.

Destinacije diljem svijeta opet, kao i prije pandemije Covida, muče iste brige zbog prekomjernog turizma pa obasipaju turiste s više neočekivanih dodatnih troškova. Venecija će početkom iduće godine konačno uvesti turističku pristojbu od 10 eura dnevno za sve koji žele ući u grad, a Barcelona uvodi novi porez za putnike na kruzerima, piše britanski list Telegraph.

Nešto dalje, malena budistička kraljevina Butan podignula je ulog tako što je uvelo najveći turistički porez na svijetu. Kada se zemlja konačno ponovno otvori 23. rujna (nakon što su granice bile zatvorene 30 mjeseci), turisti će morati platiti dnevnu naknadu od 200 dolara po osobi samo za posjet toj zemlji.

Takozvana Naknada za održivi razvoj (SDF) zamijenit će postojeći porez od 65 dolara po danu i neće uključivati ​​nikakav smještaj, vođenje, pa čak ni piće po dolasku. Na primjer, turistima koji borave samo osam dana u zemlji, bit će naplaćeno 1600 dolara po osobi povrh troškova odmora. To je dodatnih 6400 dolara za četveročlanu obitelj.

U izjavi kojom je najavio porez, dr. Tanji Dorji, predsjednik turističkog vijeća Butana je rekao: ‘Covid-19 nam je omogućio da se resetiramo - da preispitamo kako najbolje strukturirati sektor i njime upravljati, tako da Butanu ne koristi samo gospodarski, nego i društveno, a sve to uz niski ugljični otisak.

‘SDF će biti usmjeren prema aktivnostima koje smanjuju ugljični otisak i razinu CO2 u Butanu kroz ponovnu sadnju drveća. Također će se koristiti za smanjenje ovisnosti zemlje o fosilnim gorivima povećanjem hidroenergetskih kapaciteta i elektrifikacijom transportnog sektora.‘

Porez usmjeren na održivost može se činiti razumnim, pa i divljenja vrijednim korakom naprijed, ali neki ga svejedno kritiziraju. Iako Butan nikada nije bio jeftina opcija za odmor, porez bi mogao biti previsok za potencijalne putnike koji se nadaju vidjeti ovu mističnu planinsku zemlju. Svako smanjenje potražnje moglo bi građane koji se oslanjaju na strane posjetitelje gurnuti u siromaštvo.

Sredstva za život u opasnosti

Gordon Steer, britanski organizator ekspedicija i avanturističkih putovanja u Butan iz tvrtke World Expeditions, ističe da porez kažnjava one koji ostaju dulje u zemlji na opsežnim treking putovanjima, dok potiče kratkotrajne obilaske koji su štetniji za okoliš.

‘Jedno od naših najzahtjevnijih, ali najpopularnijih putovanja je 27-dnevna tura ‘Bhutan Snowman Trek‘ i među najboljima je na Himalaji, ali, ako dođe do rasta cijena, klijenti će plaćati gotovo 10.800 dolara, umjesto trenutne cijene od 7.100 dolara‘, kaže.

‘Povećanje cijene putovanja za 50 posto imat će ogroman utjecaj na budućnost butanske turističke industrije i, nakon dvije godine Covida, zabrinuti smo kako će to utjecati na život naših kolega u Butanu.‘

Steer dovodi u pitanje prirodu poreza, koji ne uzima u obzir različite vrste putovanja i njihov učinak.

‘Naši putnici koje vodimo u Butan često provedu u zemlji između tri i četiri tjedna. Oni također kupuju rukotvorine, jedu u lokalnim restoranima i odlaze na dodatne jednodnevne izlete od čega građani itekako imaju koristi‘, kaže.

‘Zamolili smo vladu Butana da razmotri to značajno povećanje za one koji u zemlji provode dulje od tjedan dana jer će nove cijene biti velika prepreka. Naša vrsta turizma ima mali utjecaj na okoliš, osigurava radna mjesta i doprinosi lokalnim udaljenim zajednicama. Doista bismo bili vrlo zabrinuti da ove nove naknade spriječe ljude da putuju u Butan.‘

No čini se malo vjerojatnim da će vlada popustiti jer je Butan uvijek stvari činio drugačije. Čak i u kontekstu svjetske kolektivne Covid manije, Butan je imao vrlo strogi pristup. Zemlja je dopustila posjet samo jednom turistu tijekom pandemije, 70-godišnjoj ženi koja je po dolasku bila u karanteni tri tjedna. A kada se prvi put otvorio za turiste davne 1974., učinio je to s mnogo strepnje, odlučivši se za model ‘visoke vrijednosti, malog opsega‘ kojem je ostao vjeran sve do sada, s turistima koji su u zemlju smjeli ući samo na određenim turama. Jedna prednost nove naknade je ta da će se konačno dopustiti i neka samostalna putovanja.

Unatoč ovom pristupu, turizam se pokazao važnim za zemlju, jer je prije pandemije činio oko šest posto njezina BDP-a. Prema podacima iz turističkog vijeća, 2019. je Butan posjetilo 315.599 turista koji su potrošili 225 milijuna dolara. Otvaranje niza vrhunskih hotela međunarodnog brenda Six Senses u posljednjih nekoliko godina, također je nagovijestilo namjeru proširenja turističke ponude. Prije toga su jednostavne kolibe bile jedini oblik smještaja.

Jesu li visoki turistički porezi budućnost putovanja?

Imajući na umu odgovorni turizam i vlade koje su u problemu zbog troškova pandemije, moguće je da će i neke druge destinacije uvesti nove naknade za posjetitelje.

Jenny Southan, izvršna direktorica platforme za praćenje trendova u putovanju Globetrender, predviđa da će još zemalja slijediti taj primjer.

‘Brinem se da će se neki koristiti ‘greenwashingom‘ kako bi opravdali naplatu naknada za ‘održivost‘ po dolasku, a neće imati tko kontrolirati kako se ta sredstva troše‘, dodala je.

‘Ograničenje broja posjetitelja bilo bi poštenije, ali kada zemlja također treba generirati prihod, naplaćivanje ulaska turistima omogućit će joj upravljanje kapacitetom bez ugrožavanja profita.‘

Još jedna zemlja koja eksperimentira s brojem turista je Japan, koji trenutno dopušta da mjesečno zemlju posjeti samo 30.000 stranih turista. Iako je to, navodno, bio potez za ograničavanje širenja Covida, nisu najavljeni nikakvi planovi za ukidanje ograničenja broja posjetitelja što se sigurno može upotrijebiti za upravljanje brojem turista koji su prije pandemije hrlili u turistička središta poput Kyota. Na mikrorazini, Barcelona je dozvolila turističke grupe samo do 30 ljudi, dok turisti koji se nadaju posjetiti dvije osjetljive uvale na jugu Francuske sada moraju rezervirati svoje mjesto, a oni koje zateknu na plaži bez propusnice, platit će kaznu od 68 eura.

Nova pristojba u Butanu također je u skladu s općim odmakom od masovnog turizma u korist bogatijih putnika, osobito u popularnim ‘backpacking‘ odredištima. Stuart Nash, novozelandski ministar turizma, rekao je na prošlogodišnjoj konferenciji o putovanjima da turist kojeg priželjkuju ‘leti poslovnom klasom ili premium ekonomskom, unajmljuje helikopter oko ledenjaka Franz Josef i jede u vrhunskom restoranu‘. Bali i Tajland također su najavili planove za privlačenje ‘kvalitetnih turista‘.

Na pitanje kako odgovorno upravljati turizmom, osobito u kontekstu klimatskih promjena, nema lakog odgovora. Moglo bi se također reći da je za odredište s najnižim cijenama poput Butana, ovakva naknada prihvatljiva. Čak je i Gordon Steer iz World Expeditions priznao: ‘Butan je zemlja bogatih i raznolikih kulturnih iskustava i za mnoge ostaje cijenjeno odredište, slično kao posjet Antarktiku. Nastavit ćemo nuditi putovanja u Butan, a na pojedincima je da odluče jesu li dodatni troškovi prihvatljivi ili ne.‘

Unatoč tome, povećanje cijena za ovakva iskustva koja se dožive jednom u životu zasigurno služi i povećanju podjela u društvu i određuje putovanja kao sve više elitističku aktivnost. Kad bi se takvi prekomjerni porezi počeli širiti drugdje, negativna reakcija bi bila gotovo neizbježna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 00:23