Prekomjerni turizam bila je turistička tema 2019., jer su se odredišta širom svijeta, od pješačkih staza Machu Picchu do kanala Venecije, borila protiv utjecaja gomile posjetitelja, piše CNN Travel.
Usred planiranja, predviđanja i projektiranja, jednu stvar ove destinacije nisu mogle zamisliti: turistička se industrija zaustavila kad se Covid-19 počeo širiti svijetom.
Zabrane putovanja, karantene i zatvaranja zemalja prisilile su većinu putnika da ostanu kod kuće, a odredišta koja su se ranije borila s previše turista ostala su prazna.
No je li prekomjerni turizam doista zauvijek gotov? CNN Travel razgovarao je s mještanima i dužnosnicima iz nekih od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija kako bi saznao kako je na terenu u tim nekoć užurbanim mjestima.
Dubrovnik
More crvenih krovova, stari grad nalik na tvrđavu i veza s jednom od najpopularnijih TV serija iz 2010. učinili su da posljednjih godina hrvatski grad Dubrovnik svjedoči ogromnom porastu broja turista.
Uz putnike koji su avionima stizali tijekom vikenda, Dubrovnik je doživio i nalet tisuća putnika na kruzerima koji bi se iskrcali tijekom dana, preplavivši stari grad i odlazili do večeri.
Tijekom posljednjih nekoliko godina, gradonačelnik Mato Franković i drugi gradski dužnosnici, obećali su da će situaciju staviti pod kontrolu, jer je grad iz 'Igre prijestolja' postajao sve krcatiji.
Novi propisi stupili su na snagu 2019. godine kako bi ograničili broj brodova za krstarenje u staroj gradskoj luci na samo dva istovremeno, što je rezultat partnerstva s Međunarodnom asocijacijom za kružna putovanja (CLIA).
Predložena je i zabrana otvaranja novih restorana na otvorenom, a 80 posto gradskih suvenirnica je zatvoreno.
Kako je 2020. započela, dužnosnici su se pitali hoće li takva nova pravila imati kakvog utjecaja.
Tada je u ožujku pandemija pogodila Europu. Hrvatska je zatvorila svoje granice, a turisti su prestali dolaziti.
Kad se Dubrovnik početkom ljeta ponovno otvorio i kad se turizam privremeno ponovno pokrenuo, turisti koji su se vratili u Dubrovnik bili su uglavnom Hrvati na godišnjem odmoru. Tek kad su se ponovo pokrenuli avionski letovi, i međunarodni su se posjetitelji počeli vraćati.
Ali to nije potrajalo - broj zaraženih koronavirusom počeo je ponovno rasti, a turizam je opet pao.
'Velika Britanija nas je stavila na crvenu listu, a onda je opet sve propalo. Zrakoplovne tvrtke samo su jedna po jedna počele smanjivati broj letova', kaže zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić. 'Bez letova i bez britanskog tržišta, Dubrovnik ima vrlo niske turističke brojke.'
Lokalni turistički vodič Ivan Vuković kaže da je bilo neobično vidjeti Dubrovnik tako tih, iako je uživao u odmoru od velike gužve.
'Atmosfera ovog ljeta bila je kao 90-ih, kad je trajao rat, samo što nam granate nisu letjele preko glave', kaže.
Grad je iz ratnog pepela možda izrastao u uspješno turističko odredište - u očima mnogih mještana možda previše uspješno - ali sada je pitanje može li katastrofu Covida-19 iskoristiti kao priliku za resetiranje.
Tepšić kaže da se pravila krstarenja - i druga ograničenja prekomjernog turizma u Dubrovniku - neće ublažiti kad se vrate međunarodni letovi i grad potakne posjetitelje na povratak.
Dubrovnik želi budućim posjetiteljima jasno pokazati da grad ozbiljno shvaća i pretjerani turizam i virus.
'Na ulazu u stari grad imamo veliki transparent koji upozorava ljude da nose maske, drže se podalje, peru ruke, koriste sredstva za dezinfekciju itd. A osim tih pravila imamo i pravila programa Poštuj grad,' kaže Tepšić.
Za razliku od većine europskih odredišta, Hrvatska dopušta Amerikancima posjet - sve dok pokažu negativni Covid-19 PCR test koji nije stariji od 48 sati. No manjak letova otežava prosječnom Amerikancu da to iskoristi, ali neki elitni putnici s pristupom privatnim avionima to većinom koriste.
Luksuzni turizam, kaže Tepšić, nešto je na što će se grad i dalje fokusirati.
Usprkos tome, gradske vlasti i oni u privatnom sektoru žele da se vrate sve vrste posjetitelja - oni samo žele održiviju, usmjereniju budućnost.
Cilj, kaže turistički vodič Vuković, nije povratak prekomjernom turizmu, već nekoj vrsti 'normalnog' turizma, ako je moguće.'
Barcelona
Katalonski grad Barcelona, sa svojim začudnim Gaudijevim tornjevima, pješčanom plažom i barovima na otvorenom, turističko je središte od Olimpijskih igara 1992. godine koje su međunarodnoj publici prikazale ljepotu grada.
Danas turizam generira između 12 i 14 posto gradskog BDP-a i devet posto ukupne zaposlenosti, kaže Xavier Marcé, vijećnik gradskog vijeća Barcelone za turizam i kreativne industrije.
No, posljednjih su godina gradske vlasti i mještani, izmoreni prekomjernim turizmom, počeli preispitivati tu ovisnost o turizmu.
Pandemija je poslužila da dodatno ojača važnost stvaranja prostora u središtu grada u kojima mogu uživati i domaći i turisti, rekao je Marcé.
Pandemija je nesrazmjerno utjecala na restorane i poduzeća u četvrti Ciutat Vella, objašnjava on.
Prije Covida-19, Barcelona je uvela niz mjera namijenjenih borbi protiv nekih problema prekomjernog turizma.
Grad je ograničio turističko iznajmljivanje apartmana i stanova, uveo porez na turizam i potaknuo putnike da posjećuju i mjesta izvan prenapučenog starog grada.
Marcé kaže da će Barcelona zadržati ove strategije upravljanja.
Ne planira se mijenjati način na koji grad regulira ilegalne najmove ili ponašanje turista - iako je smanjenje aktivnosti dovelo i do smanjenja incidenata na tim područjima, dodaje vijećnik.
Nakon završetka proljetnog zatvaranja, Barcelona je imala samo kratki vremenski period u kojem su međunarodni putnici mogli doći, prije nego što se Španjolska našla na crvenim listama drugih zemalja.
Do rujna je međunarodni turizam opao za 77 posto.
Danas se grad, kao i drugi u Europi, bori s novim porastom slučajeva Covida-19, a na snazi je i noćni policijski sat kojim se pokušava zaustaviti napredovanje epidemije.
Marcé kaže da ga ne brine da se turizam neće oporaviti u budućnosti, ali naglašava važnost izbjegavanja zamki iz prošlosti.
Machu Picchu
Poznata utvrda Inka iz Machu Picchua nalazi se na vrhu lista želja mnogih putnika, zahvaljujući nevjerojatnom pogledu na arheološka čuda uokvirena zelenim planinama.
No, veći dio 2020. godine najpoznatija destinacija Perua bila je nedostupna.
Južnoamerička je zemlja strogo zatvorena 15. ožujka, što je trajalo do lipnja.
Ljeti je najavljeno da će se Machu Picchu otvoriti za domaći turizam, ali to se nije uspjelo ostvariti kako su slučajevi Covida u Peruu rasli.
Premotajte unaprijed nekoliko mjeseci - na vrijeme nakon što je jednom usamljenom međunarodnom putniku odobreno posjetiti utvrdu - i plan je bio da se Machu Picchu ponovno otvori za širu javnost 1. studenog, što se poklapa s povratkom međunarodnih letova.
Sarah Miginiac, generalna direktorica za Južnu Ameriku u tvrtki za pustolovni turizam G Adventures, koja živi u Peruu, kaže da turistički operateri usko surađuju s peruanskim Ministarstvom kulture i Ministarstvom zaštite okoliša kako bi uspostavili nove protokole kako bi posjetitelje Machu Picchu zaštitili od Covida, ali i osigurali da broj turista ostane pod kontrolom.
U siječnju 2019. u Machu Picchuu uvedena je stroga politika izdavanja ulaznica za kontrolu pristupa utvrdi kao odgovor na probleme prekomjernog turizma.
Od tada turisti moraju unaprijed rezervirati karte koje vrijede do četiri sata. Prema ovom sustavu posjet dnevno može obaviti do 5000 ljudi.
Kad se Machu Picchu ponovno otvori, ovaj će se broj dodatno smanjiti kako bi se osiguralo socijalno distanciranje.
'Novo je pravilo da će istodobno biti dopušteno samo 75 osoba u Machu Picchuu', kaže Miginiac. 'Veličina grupe bit će maksimalno sedam ljudi, plus vodič – smanjit ćemo s preko 5000 na samo 675 osoba dnevno.'
Osiguravanje povratka putnika na Machu Picchu na održiviji način također je ključno, a Miginiac sugerira da bi trenutna ograničenja broja posjetitelja mogla pružiti priliku za promociju drugih lijepih, no manje poznatih odredišta u Peruu.
Venecija
Venecija je jedno od odredišta koje se najčešće povezuje s prekomjernim turizmom.
Posjet talijanskom gradu odavno je jedan od najpopularnijih city-break izleta, ali kako su se turistički brojevi povećavali tijekom posljednjeg desetljeća, lokalno stanovništvo sve je češće uzvraćalo protestirajući protiv brodova za krstarenje u gradskoj laguni i izražavajući zabrinutost da bi Venecija mogla postati tek tematski park.
Tijekom godina uvedeni su različiti propisi i osmišljena nova pravila kako bi se riješio priljev ogromnog broja posjetitelja - uključujući zabrane otvaranja novih hotela i restorana brze hrane u centru grada. Visoka naknada za izletnike na popularne datume trebala je krenuti u srpnju 2020. godine, ali na kraju je odgođena.
Povrh svih problema s prekomjernim turizmom, talijanski se grad prošle godine borio s katastrofalnim poplavama.
Sjeverna Italija bila je jedna od prvih europskih regija koja je krajem veljače podnijela najveći teret Covida-19.
Venecija je zatvorena i tako su počeli mjeseci bez turista.
Kad su se ljeti ponovno otvorile međunarodne granice, broj posjetitelja nije bio ni približno usporediv s prethodnim godinama.
Za neke mještane to je bio bizaran vrhunac onoga o čemu su godinama sanjali - samo u užasnim okolnostima.
'Svakodnevni je život puno ugodniji bez gužvi koje su stvarale tisuće turista koji su dolazili u velikim grupama', kaže Venecijanka Jane da Mosto, suosnivačica i izvršna direktorica organizacije We Are Here Venice, neprofitne udruge koja već nekoliko godina vodi kampanju da se Venecija vrati njezinim stanovnicima.
Kao i u Dubrovniku, kruzeri su postali sporni kada se industrija ugasila.
Prije Covida, procjenjuje se da je dnevno 32.000 putnika s kruzera posjećivalo Veneciju, a mnogi su aktivisti vrlo burno raspravljali o njihovom utjecaju na grad.
Manje turista znači da je 'ljepota grada, njegove arhitekture, vode i veduta mnogo vidljivija', kaže da Mosto.
'Ali to je došlo uz ogromnu cijenu - puno je ljudi ostalo bez posla, trgovine ne prodaju puno, a kulturni je sektor drastično pogođen', dodaje ona.
Mnoge druge svjetske destinacije - od povijesnih gradova poput Amsterdama i Praga, do prirodnih ljepota poput tajlandskog zaljeva Maya i plaža na Baliju u Indoneziji - također su posljednjih godina trpjele posljedice prekomjernog turizma. No oni sada trpe posljedice manjka posjetitelja.
I dok je pretjerani turizam mogao uništiti odredišta, fenomen je slijedio i neke predvidljive obrasce: odredište je postalo popularno, ljudi su se tamo slijevali, odredište se borilo da se snađe u svemu tome, predložena su rješenja - neka učinkovita, a neka manje.
Covid-19, međutim, nije osobito predvidljiv, barem ne dugoročno.
To, kaže Tony Johnston, šef turizma na Tehničkom institutu Althone u Irskoj, otežava planiranje budućnosti.
'Turistička industrija je ta koja se tradicionalno oslanja na vrlo stabilne i vrlo predvidljive modele rasta. A to je upravo nestalo. Nitko ne zna kako će izgledati sljedećih šest mjeseci, 12 mjeseci ili čak dugoročnija budućnost - tako da je kreatorima politika vrlo teško planirati, a komercijalnoj strani industrije jako je teško.'
Johnston tvrdi da će se bez obzira na sadašnje namjere raznih destinacija, kada i ako se Covid prijetnja ublaži, planeri i kreatori politika jako teško nositi s pritiskom industrijskog lobija da brzo vrate turiste, istovremeno izbjegavajući povratak problema iz prošlosti s prekomjernim turizmom.
To znači će biti nekih putnika koji neće htjeti ili neće moći ponovno putovati, bilo zbog zdravstvenih problema ili zbog ugljičnog otiska koji ostavljaju.
Ipak, postoji razlog zbog kojeg su ove destinacije uopće i postale prekrcane turistima - mnogi ih ljudi žele posjetiti.
To se vjerojatno neće nepovratno promijeniti, čak i ako će brojkama trebati neko vrijeme da se stabiliziraju. Uostalom, ako nikada niste posjetili Veneciju, proživljavanje globalne pandemije moglo bi vas natjerati da se zapitate zašto to nikada niste učinili.
'Destinacije koje su na popisima želja bit će jedna od stvari koje potiču oporavak i zasigurno će ih ljudi htjeti posjetiti čim za to budu imali priliku', smatra Johnston.
Turistička je industrija 'vrlo nestabilna, ali vrlo, vrlo elastična i vrlo prilagodljiva', dodaje.
(Pripremila: Silvija Novak)
Komentari (0)
Komentiraj