Kina u šopingu kako bi spasila države s eurom

ZAGREB - Kineski vicepremijer Li Keqiang , za kojeg se očekuje da bi mogao biti i idući predsjednik vlade, posljednjih je tjedan dana u “šopingu” po europskim prijestolnicama - u Njemačkoj, Španjolskoj i Britaniji sklopio je ugovore vrijedne 20 milijardi dolara za kupnju europskih proizvoda poput vina i maslinova ulja, luksuznih automobila poput Mercedesa i Jaguara, ali i poslove u financijskom, energetskom i tehnološkom sektoru.

Crveni su tepih pred Lijem i 150 kineskih biznismena razmotali španjolski premijer Jose Luis Zapatero , njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer David Cameron . Jer Kina više ne skriva da želi ojačati europsku ekonomiju i da ne želi da projekt eura propadne.

Kineski povjetarac

“Europu ne muči hladna zima samo zbog snijega nego i zbog financijskih problema. Ali hladna Europa osjeća toplinu kineskog povjetarca. Kina, kao u kineskoj poslovici, ‘šalje ugljen u snježnom vremenu’”, napisao je Li u komentaru u britanskom Daily Telegraphu.

S jedne strane, Kina pokušava nabaviti proizvode za rastuću srednju klasu - i to si, zahvaljujući golemim stranim rezervama koje su samo u zadnja tri mjeseca prošle godine skočile za 199 milijardi dolara, na 2850 milijardi, može i priuštiti.

“Posljednje su desetljeće karakterizirale tri riječi: ‘proizvedeno u Kini’. U idućem desetljeću to bi mogle biti: ‘u vlasništvu Kine’”, rekao je za Guardian Gerard Lyons, glavni ekonomist investicijske banke Standard Chatereda.

No, ovim potezima Kina spašava i samu sebe. Jer, kineski juan vezan je uz dolar, pa kada euro pada u odnosu na američku valutu, kineski proizvodi postaju preskupi na europskom tržištu - koje kupuje više kineskih proizvoda nego američko. Uz to, u takvoj situaciji kineske bi proizvode mogli početi ugrožavati njemački, koji bi postali jeftiniji.

Kina je najavila i da želi diverzificirati svoje strane rezerve ulaganjem u europske obveznice, posebice zemalja čija prezaduženost prijeti opstanku eura - Grčke, Irske, Portugala, Španjolske.

Portugal dobro prodao

Više od trećine njezinih stranih rezervi sada čini američki dolar jer je prije otprilike jednog desetljeća Kina počela masovno kupovati američke obveznice (i zapravo, mijenjati goleme količine juana za američke dolare) da bi umjetno održavala nizak tečaj svoje valute i svojim izvoznicima omogućila da i dalje budu konkurentni. Tako je do listopada 2010. imala 906,8 milijardi dolara ili 21 posto ukupnih nedospjelih američkih obveznica - što je golemi porast u odnosu na deset godina prije, kada ih je imala za 59,5 milijardi. Kada je 2008. počela kriza, počela je investirati u posustale američke banke poput Citigroupa i Bear Stearnsa, a lani se bacila i na obveznice članica EU.

Sada je Kina najavila da je spremna pomoći i Španjolskoj te kupiti šest milijardi eura njezinih obveznica. Prvu priliku da pokaže misli li ozbiljno imat će već danas, kada će španjolska vlada na svjetskim tržištima pokušati posuditi tri milijarde eura.

Kina je obećala da će pomoći i Portugalu, a iako nije poznato je li na jučerašnjoj dražbi uistinu i kupila njegove obveznice, procjenjuje se da je već i to povećalo interes investitora pa je Lisabon bez problema posudio 1,25 milijarde eura, i to uz nižu kamatu nego što se očekivalo.