Bio je jedan od osnivača poslijeratne Jugoslavije, ali ju je ispratio u smrt

U nedjelju navečer u Skoplju je preminuo Kiro Gligorov, prvi predsjednik nezavisne Makedonije i jedan od najviših dužnosnika nekadašnje jugoslavenske federacije . Gligorov će biti pokopan danas u Skoplju, u krugu obitelji, što mu je bila posljednja želja.

Gligorov je umro u snu, u 95. godini. Bio je posljednji predsjednik Socijalističke Republike Makedonije i prvi predsjednik nezavisne Makedonije, koju je vodio u dva mandata, od 1991. do 1999., kad je otišao s dužnosti u 82. godini i tako ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstariji predsjednik neke države. Zajedno s Franjom Tuđmanom, Milanom Kučanom, Alijom Izetbegovićem, Momirom Bulatovićem i Slobodanom Miloševićem vodio je neuspješne pregovore o uređenju Jugoslavije koji su prekinuti izbijanjem rata i proglašenjem nezavisnosti Hrvatske i Slovenije. Početkom devedesetih distancirao se od Miloševića i vrha JNA, tražeći da se makedonski vojnici povuku iz JNA i da se jugoslavenska vojska mirno povuče iz Makedonije. Jedan je od utemeljitelja moderne Makedonije, nastale u okviru jugoslavenskog partizanskog pokreta, uspio ju je devedesetih osamostaliti bez rata i razaranja.

Žrtva atentata

U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji Kiro Gligorov obnašao je niz dužnosti od kraja Drugoga svjetskog rata nadalje. Među ostalim bio je savezni sekretar (ministar) za privredu te za financije, predsjednik Skupštine SFRJ, član Predsjedništva SFRJ i potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, savezne jugoslavenske vlade, te član Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Iako je diplomirao pravo, bavio se ekonomijom. Bio je profesor nan Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Rođen je na kraju I. svjetskog rata, 1917., u Štipu u Makedoniji, a partizanima se pridružio odmah 1941. i prije kraja rata sudjelovao u osnivanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM). Bio je tajnik ASNOM-a i vijećnik na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije. Dan prvog zasjedanja ASNOM-a Makedonija i danas slavi kao svoj Dan državnosti. I nakon povlačenja iz politike 1999. Gligorov je u Makedoniji uživao najveći ugled. Na Gligorova je izvršen atentat 3. listopada 1995. kada je teško ranjen u eksploziji autobombe u centru Skoplja. Do danas nisu pronađeni ni organizatori ni izvršitelji atentata u kojem su poginuli njegov vozač i jedan slučajni prolaznik. U jednom razgovoru za Radio Slobodna Evropa o vremenu raspada Jugoslavije, Kiro Gligorov je ispričao da su u vrijeme raspada Varšavskog pakta i pada Berlinskog zida na površinu isplivali svi problemi tadašnje višenacionalne savezne Jugoslavije. “Pokušali smo u šest ili više susreta predsjednika republika naći izlaz iz te situacije. Nismo ga našli jer smo govorili različitim jezicima”, prisjećao se Gligorov.

Liberalan ekonomist

Bio je jedan od najsposobnijih ekonomista u Titovoj administraciji i jedan od liberalnih političara u ekonomskom smislu, ocijenio je Gligorova povjesničar Tvrtko Jakovina. Jakovina potvrđuje da se Kiro Gligorov još tada, u okvirima jugoslavenskog socijalizma, zalagao za slobodno tržište, najviše što se u tim okvirima i u to vrijeme uopće moglo ići.

Uz Lazara Mojsova i Lazara Koliševskog, Gligorov je jedan od najutjecajnijih makedonskih političara druge polovice 20. stoljeća, i jedan od najdugovječnijih europskih političara, s neprekinutim kontinuitetom političkog djelovanja od Drugog svjetskog rata pa do kraja stoljeća.

Obnova nacionalizma

Tvrtko Jakovina kaže da je Gligorov Makedoniju, siromašnu zemlju koja je stekla nezavisnost bez da je to željela, proveo kroz mirnu tranziciju. Makedoniji se zato tek nakon njegova povlačenja dogodilo ono kroz što su prolazile balkanske države odmah nakon osamostaljenja: u posljednjih 10 godina zapljusnuta je snažnim valom nacionalizma, uz pozivanje na korijene u liku Aleksandra Makedonskog.