DOMAĆIH AUTORA MALO

ŠTO HRVATI ČITAJU: Volimo ljubiće, a više vjerujemo strancima

ZAGREB - Missy, najmlađa kći Macka Mackenzia, oteta je za vrijeme obiteljskog ljetovanja. Dokaz brutalnog ubojstva pronađen je u nekoj napuštenoj kolibi, u divljini Oregona.

Četiri godine kasnije, Mack prima poruku kojom ga se poziva da posjeti tu istu kolibu, gdje će se suočiti s “vječnim pitanjem - gdje se nalazi Bog u svijetu ispunjenom neizrecivom boli”. Tako to nekako ide u velikom književnom hitu - “Kolibi” kanadskog pisca Williama P. Younga, najposuđivanijem naslovu u hrvatskim knjižnicama tijekom proteklih godinu dana.

U protekle tri godine, “Koliba” je prodana u preko deset milijuna primjeraka. Samo u zagrebačkim knjižnicama uz taj naslov stoji napomena od 4344 posudbi u protekloj godini, što ga je svrstalo na uvjerljivo na prvo mjesto.

Bez selektivnosti

Top-liste najposuđivanijih naslova jedine su relevantne liste kojima se u Hrvatskoj može ustvrditi popularnost pojedinog autora, daleko preciznija od lista prodanih primjeraka u knjižarama, za koje se podaci prikupljaju selektivno.

Dostupne su već neko vrijeme, otkad je s tom praksom počela mreža Knjižnice grada Zagreba, koja broji 42 knjižnice i 205.720 korisnika. Naknadno su njihov softver preuzele, primjerice, knjižnice u Splitu, Rijeci, Puli, Kutini, Opatiji, Velikoj Gorici, pa je sad na taj način umreženo 40 posto svih knjižnica u Hrvatskoj, a zbroj njihovih lista dosta otkriva o čitateljskim navikama Hrvata i o tome što se čitalo tijekom proteklih godinu dana.

“Koliba”, istina, nije doživjela uspjeh samo u knjižnicama, jer se prema podacima izdavača, na kioscima i u knjižarama, prodala u ukupno 30 tisuća primjeraka. To vrijedi i za sve autore koje su dospjeli na vrh liste.

Pozocija domaćih

Među top-pet najposuđivanijh knjiga uz kanadskog pisca je Stieg Larsson, čija je trilogija “Millennium” samo u knjižarama prodana u 20 tisuća primjeraka, Dan Brown te Carlos Ruiz Zafona. Redom svjetski besteleri. Na nekoj preciznoj listi broj posudbi bio bi veći barem 30 posto jer se interesi hrvatskih čitatelja uglavnom poklapaju, pa se pojedinačne liste bitno ne razlikuju.

Jedini domaći autor među top-pet je Ante Tomić s humorističnim romanom “Čudo u Poskokvoj Dragi”.

Izdan krajem pretprošle godine, taj je roman dosad prodan u 12 tisuća primjeraka. Tomićeva knjiga opovrgava i onu da nitko nije prorok u svom selu, jer u Splitu njegov roman uvjerljivo vodi.

Na temelju dostupnih podataka, Tomić se tako sa sigurnošću može pohvaliti da je njegov roman pročitalo najmanje 17,5 tisuća ljudi, a broj je zasigurno i veći. “Čest razlog zbog kojeg se knjige produžuju, na rok duži od uobičajenog tj. 21 ili 30 dana, jest to da bi ih još netko pročitao. “Pristajemo produžiti sve knjige, osim lektira”, ističe tako Zdenka Sviben, koordinatorica Informativno-posudbeneg odjela Knjižnica Grada Zagreba.

Loša vijest za hrvatsku književnost jest da sudeći, barem prema dostupnim podacima, ovdašnji pisci - izuzev lektirnih naslova koje nismo izbacivali s liste - protekle godine baš i nisu bili pretjerano traženi.

Uz Tomića, na listi od prvih sto, pojavljaju se samo romani “Hotel Zagorje” Ivane Simić Bodrožić te “Pričaj mi o njoj” Renata Baretića, smješteni u drugoj polovici liste.

Korisnici knjižnica vole krimiće, trilere, ali su im mnogo draži ljubavni romani pa su tako popularne Victoria Hislop, Cecilia Ahern i kraljica hrvatskih, a vjerojatno i svjetskih knjižnica Susan Elizabeth Philips. Mogućnost eskapizma uostalom, uvijek je bila odlučujući čimbenik kad se odlučujemo za kojim ćemo knjigama posegnuti. No, ne treba smetnuti ni to da su žene te koje čine veći dio odraslih članova knjižnica.

Ženska publika

Posljednjih godina u svijetu je dosta prisutan trend objavljivanja knjiga, vrlo neujednačene kvalitete, koje tematiziraju suvremeno društvo ili povijest zemalja Bliskog ili Dalekog istoka. Interes za pričama o egzotičnom Drugom i kod nas je naišao na plodno tlo, pa su u hrvatskim knjižnicama dosta traženi autori kao što su Anchee Min, Rayaa Alsanee, Yasmina Khadra, Azar Nafisi, Indu Sundaresen, Manila Suri, Khaled Hosseini.

Zasigurno nije na odmet ni to što bi se veliki dio tih naslova, primjerice Indu Sundaresan, Anchee Min mogao podvući pod ljubavne romane i ciljana publika su im ženska čitateljska publika.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:56