SUMRAK KNJIGE I ČITANJA

Čak 44% Hrvata u zadnjih godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu!

Poziv na uzbunu, alarmantni i poražavajući rezultati - neke su od kvalifikacija koje su se čule jučer u Gradskoj knjižnici u kojoj su se predstavljali rezultati istraživanje o tržištu knjiga koje je agencija GFK napravila za udrugu Knjižni blok i Zajednicu nakladnika i knjižara.

Istraživanje je provedeno od 12. do 16 prosinca prošle godine i obuhvatilo je 1000 ispitanika starijih od 15 godina, a rezultati otkrivaju: 44 posto građana Hrvatske u zadnjih godinu dana nije pročitalo nijednu knjigu, a samo 31 posto u zadnja je tri mjeseca kupilo knjigu. Oni koji kupuju knjige, u prosjeku kupe dvije knjige u tri mjeseca.

Ispod prosjeka

Po čitateljskim navikama Hrvatska je ispod svjetskog prosjeka, baš kao i prosjeka zemalja Srednjoistočne Europe (SIE). Kod nas samo 40 posto ljudi mjesečno pročita jednu knjigu, dok je svjetski prosjek 57 posto, a u Srednjoistočnoj Europi 54 posto. Ideal je Njemačka u kojoj taj postotak iznosi čak 73 posto, slijedi Italija (71 posto), SAD (68 posto)... Iza nas je Srbija (39 posto), pa Argentina (37 posto).

No, zato smo u odnosu na regiju, a i globalnu sliku, bitno iznad prosjeka kad su u pitanju pijenje kava i pića u kafićima i pubovima.

Za knjigu najmanje mare Ličani, a najviše vole čitati Dalmatinci i Zagrepčani.

U Zagrebu i okolici, Dalmaciji i Istri u prosjeku se čitaju četiri knjige godišnje, jedna knjiga više od prosjeka. Zanimljiv podatak jest da je 51 posto građana Hrvatske na pitanje zašto ne kupuju knjige odgovorilo da ih knjige ne zanimaju niti im trebaju. Taj postotak, kad se preračuna u broj iznosi - 1,2 milijuna ljudi koji su za knjigu trajno izgubljeni.

Očekivano, knjigama su sklonije žene i visoko obrazovani.

Godine 2005. za zadnju kupljenu knjigu kupci su dali 108 kuna. Šest godina kasnije taj se iznos smanjio za 28 kuna.

Svjetski trendovi prolaze mimo Hrvatske, pa tako 90 posto starijih od 15 godina nema interesa prema e-knjigama. Što ne čudi s obzirom na to da 32 posto građana ne posjeduje niti jedan uređaj za čitanje e - knjiga (računalo, tablet, smartphone).

O uzrocima ovakvih rezultata, pred neuobičajeno velikim brojem okupljenih, govorili su Nenad Bartolčić, Seid Serdarević iz Knjižnog bloka te Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara.

Utješno je da se rezultati nisu bitno pogoršali u odnosu na prethodno istraživanje iz 2005. godine te smo, prema ad hoc izračunu, čak došli do 1,5 pročitane knjigu po glavi stanovnika, ili pola postotka više od rezultata od prije desetak godina.

Skupe knjige

Visoka cijena jedan je od faktora koje ljude odbija od kupnje knjiga koje su u Hrvatskoj, zbog malih naklada, skupe. Traga je nesumnjivo ostavila i financijska kriza. No, kako je istaknuo Neven Antičević, premda se broj prodajnih mjesta u proteklih šest godina povećao, a prosječna cijena knjige smanjila - to nije bitno utjecalo na hrvatske statistike o prodaji i čitanju knjiga. Promijenila su su samo mjesta kupnje.

Kao jedan od uzroka stanja apostrofiran je i smanjen prostor za knjige u medijima, ali i činjenica da, za razliku od 17 posto kupaca u svijetu koje na knjigu nagovori upućeni knjižar, kod nas je to zanemarivih četiri posto.

Zbog rezultata istraživanja okupljeni su pozvali i na sveobuhvatnu strategiju za razvijanje čitanja, u koju bi bila uključena i različita ministarstva.

Istraživanje u prosincu

- Čak i da se ceh konsolidira, to ne može biti prepušteno samo nama jer je riječ je o puno širem problemu - istaknuo je Nenad Bartoličić, predsjednik Knjižnog bloka.

Oba puta su istraživanja provedena u prosincu, dakle nakon velikih sajmova knjiga koja su važna mjesta za kupnju. Tako da bi po svoj prilici rezultati u nekom drugom dobu godine - bili još poraznije.

Potraga za utjehom u okolnostima suvremenog doba i većeg izbora sadržaja nije realna ni racionalna. U razvijenim zemljama, gdje je izbor različitih sadržaja bitno veći, kampanje za čitanje provode se od najranije dobi, jer je društvo svjesno da su statistike o čitanju važan faktor koji govori o razvijenosti zemlje. Sudeći po podacima koji nam dolaze iz europskih zemalja, itekako daju rezultate.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:51