Mislim da je naš potencijal još veći od sadašnjih 45 posto glasova, koliko dobivamo prema najnovijem Pulsovom istraživanju, rekao nam je prekjučer jedan dužnosnik SDP-a (HDZ je u istoj anketi dobio samo 25 posto).
“Dapače”, nastavio je, “čini se da nam sada nedostaje sinergijski učinak. Jer mi dobivamo 35 posto, što jest odličan rezultat, ali HNS i IDS zajedno dobivaju tek deset posto, što je njihov uobičajeni, očekivani rezultat. Znači, njihov se izborni potencijal zasad nije povećao. Nadamo se da će do tog povećanja s vremenom ipak doći.”
Za Josipovića 80% ljudi
Novi, formalni sastanak oporbene koalicije održat će se 11. srpnja u Belom Manastiru, u relativno zapuštenoj i siromašnoj Baranji, gdje SDP ima gradonačelnika. Bit će to prvi sastanak “Kukuriku” grupe (nazvane po mjestu osnivanja, izvrsnom kastavskom restoranu Kukuriku), koji će se odvijati u bitno promijenjenim okolnostima.
S jedne strane, cijeloj je hrvatskoj javnosti očigledno da je HDZ u slobodnom padu. Poslije peticije za referendum o Zakonu o radu građani doslovno svaki potez vladajuće stranke, čak i kada se radi o dobrim odlukama, doživljavaju izrazito negativno, što se odmah manifestira na HDZ-ovu rejtingu. S druge strane, predsjednik Josipović, usprkos novom nizu kontroverznih poteza što ih je poduzeo, uključujući posjet Bleiburgu i prijedlog da se izjednači status veterana Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata, još je dobio na popularnosti.
Josipovića sada podržava čak 80 posto građana! I potpisi za referendum, i pad potpore Vladi, i loš rejting HDZ-a, i odličan rejting SDP-a, i neobično visok stupanj potpore Ivi Josipoviću pokazuju da je oporba, sada, pred najodgovornijim izazovom od 1999. godine do danas.
Propuštena šansa 2007.
Hrvatski građani doslovno nude vlast oporbenim, lijevo-liberalnim strankama.
Oporbena koalicija morala bi pronaći tehnički način da tu ponudu realizira.
“Mislim da smo mi najsporije shvaćali”, rekao nam je ovih dana jedan od čelnika Hrvatske narodne stranke. “Naime, građani su, gledamo li ukupni broj glasova, nama bili ponudili vlast i 2007. godine, ali mi to nismo znali realizirati, jer smo na izbore izlazili odvojeno. Zato je iznimno važno da na narednim parlamentarnim izborima nastupimo zajednički, u jasno definiranoj koaliciji”.
Darinko Kosor na mukama
Iduće nedjelje, u Belom Manastiru, dosadašnjoj će se tročlanoj koaliciji pridružiti i Hrvatska stranka umirovljenika, koja je na prethodnim izborima osvojila stotinjak tisuća glasova. HSU je oporbenoj koaliciji važan i zbog ideološkog obrasca (i SDP i HNS žele da penzioneri budu na strani opozicije), kao i zbog glasačkog potencijala te stranke. Kada smo našeg sugovornika iz SDP-a pitali je li ulaskom HSU oporbena koalicija zaključena, dobili smo sljedeći odgovor.
“Vjerojatno jest. Međutim, mi ne želimo spustiti rampu. Vrata su, još sasvim malo, otvorena i za HSLS.”
U zagrebačkim je političkim krugovima općepoznato da bi se obnovljeni HSLS, pod vodstvom Darinka Kosora, želio priključiti oporbenoj koaliciji.
Evo što o tome kaže visoko rangirani dužnosnik SDP-a: “Ako HSLS kani ići s nama, on je već morao izaći iz Vlade. Oni su, dakle, u ozbiljnom zakašnjenju. Njihov deadline za izlazak iz vladajuće koalicije jest rebalans proračuna. Ako HSLS ostane uz HDZ i poslije rasprave o proračunu, onda, definitivno, mi i oni nemamo o čemu razgovarati.
No, HSLS se, osim velikog zakašnjenja u izlasku iz Vlade, suočava s još jednim problemom. Mi, naime, ne znamo može li Darinko Kosor izvući HSLS iz vladajuće koalicije. Da bi to učinio, Kosor bi morao imati potporu velikog dijela županijskih organizacija HSLS-a, a nismo sigurni raspolaže li on takvom potporom. Ako HSLS uistinu kani izaći iz Vlade, i to odmah, što je naš uvjet za bilo kakve razgovore o suradnji, mislim da bi Darinko Kosor i Đurđa Adlešič morali zajedno djelovati. Što znači da Vlada ostaje bez potpredsjednice.”
Naš sugovornik iz HNS-a smatra, pak, da oporbena koalicija ne bi baš ništa ni dobila ni izgubila eventualnim prelaskom HSLS-a na drugu stranu hrvatske političke pozornice: “Mislim da su nam oni posve nevažni”, kaže lider HNS-a, s kojim smo razgovarali. Osim toga, sasvim je nerealno očekivati da bi čitav niz HSLS-ovih ljudi u državnim službama, kao i sama Đurđa Adlešič, prihvatili eventualnu Kosorovu odluku da HSLS napusti vladajuću koaliciju. Kosor, čini mi se, ni da želi, ne može odvesti HSLS iz Vlade i prijeći na našu stranu.”
Slučaj HSLS-a samo je manji problem u formaliziranju djelovanja vladajuće koalicije. Veći je problem potpisivanje koalicijskog sporazuma.
Dvije opcije
Evo kako čelnici SDP-a i HNS-a gledaju na značaj belomanastirskog sastanka.
U SDP-u su nam rekli da bi se glavne poruke baranjskog oporbenog skupa trebale ticati ulaska Hrvatske stranke umirovljenika u oporbenu koaliciju; da se, zatim, radi o regionalnoj poruci (opozicija želi naglasiti koliko je sada zapuštena i sriomašna istočna Slavonija važna za Hrvatsku) te da je riječ o još jednom naglasku prema decentralizaciji i regionalizaciji.
U HNS-u, pak, o belomanastirskom sastanku govore sasvim drukčije.
“Dosadašnji naši skupovi bavili su se konkretnim, velikim, strateškim političkim temama. Sastanak u Belom Manastiru nema niti jednu takvu temu na dnevnom redu, nego bi trebao biti posvećen organizacijskim i taktičkim pripremama za naše daljnje političke akcije”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista iz vodstva Hrvatske narodne stranke.
Na naše konkretno pitanje kada bi trebao biti potpisan formalni oporbeni koalicijski sporazum, dobili smo i vrlo konkretan odgovor.
“Ako prijevremeni izbori postanu izgledni, odmah poslije ljeta. Ako ne bude prijevremenih izbora, ako se, dakle, s odlukom o raspisivanju izbora pričeka do svršetka pregovora s Europskom Unijom, onda tijekom zime.”
Ministarska mjesta
Jedan od vodećih političara SDP-a bio je nešto manje konkretan: “Ne trebamo žuriti s potpisivanjem koalicijskog sporazuma. Mislim da to nećemo učiniti sve do kratkog vremena prije raspisivanja parlamentarnih izbora.”
Usprkos tome što, po svemu sudeći, koalicijski sporazum neće biti tako brzo potpisan, rasprave o sastavljanju zajedničke izborne liste već traju.
“Izborne će se liste puniti na temelju više kriterija”, kaže čelnik HNS-a.
Jedan od kriterija jest rezultat na prethodnim izborima. Drugi su pokazatelj ankete. Pokušat ćemo uspostaviti što čvršće kriterije u sastavljanju lista.”
“Jasno je jedino”, tvrdi naš izvor iz SDP-a, “da će HNS proći bolje nego na prethodnim izborima. HNS sada ima sedam zastupnika, a zahvaljujući zajedničkim listama dobit će ih još nekoliko. No, SDP je spreman na taj ustupak, u korist zajedničke pobjede na izborima.”
I u SDP-u i u HNS-u tvrde da se zasad ne raspravlja o podjeli ministarskih mjesta.
No, na temelju više razgovora s vodećim ljudima tih stranaka, neka su načela distribucije vlasti - pobijedi li, naravno, opzicija na narednim izborima - sasvim jasna.
Pusić u vanjsku politiku
Primjerice, ako se postigne dogovor da Vesna Pusić dobije mjesto ministrice vanjskih poslova, vrlo je vjerojatno da Ratko Čačić neće moći zauzeti položaj potpredsjednika Vlade: “U tom bi slučaju Čačić mogao biti tek jedan od ministara”, kaže naš sugovornik iz SDP-a.
Čelnik Hrvatske narodne stranke pak drži da se još uopće ne smije javno raspravljati o podjeli ministarskih dužnosti, jer bi to moglo antagonizirati birače koji bi, tako, i iduće izbore shvatili tek kao borbu za fotelje u vlasti.
Odmah na posao
“U svakom slučaju”, kaže gospodin iz HNS-a, “mi ćemo za državne dužnosti pripremati mnogo više ljudi nego što ćemo ih uistinu moći postaviti na državne dužnosti. Politika je težak i odgovoran posao. Hvata me iskrena panika da preko noći uskočim na bilo koje visoko mjesto u državnoj upravi, bez solidne, dugotrajne pripreme za posao u državnoj upravi. Osim toga, naredna Vlada, barem ako ćemo mi formirati Vladu, neće imati nikakvih sto dana time outa. Naredna Vlada ne smije imati niti jedan dan poštede. Ona od prve sekunde stupanja na vlast mora ispunjavati program na temelju kojeg je pobijedila na izborima.”
Oporbene su stranke u predzavršnoj fazi formiranja vrlo čvrste koalicije.
Čini se da ne postoji niti jedna mogućnost da se sadašnja koalicija raspadne, naprosto zato što su prethodni izbori poučili i SDP i HNS da im se isplati kandidirati na zajedničkoj listi.
Idući će mjeseci pokazati jesu li čelnici SDP-a i HNS-a, kao i druge dvije, male koalicijske stranke (IDS i HSU), dovoljno politički vješti da podijele mjesta na izbornim listama i mjesta u Vladi i državnoj upravi, bez većih javnih sukoba.
U svakom slučaju, bilo bi gotovo smiješno prokockati dvadesetpostotnu prednost koju oporbena koalicija sada ima ispred Hrvatske demokratske zajednice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....