BLAGAJNA

Kosor: Ne znamo kada će rebalans; Oporba: Dug se penje na 13 mlrd.

Radimir Čačić tvrdi da su državne financije u kolapsu jer je deficit dosegao 90 posto godišnjeg plana u prvih 6 mjeseci
 Goran Mehkek/CROPIX

ZAGREB - “Ne mogu se zadržati i još povećati sva davanja iz proračuna bez dodatnog ulaganja u gospodarstvo, a na tom je tragu bio i pokušaj izmjene Zakona o radu. U rebalans proračuna ići ćemo kada se za to steknu uvjeti”, rekla je jučer premijerka Jadranka Kosor u Splitu, ne precizirajući koji se uvjeti čekaju.

S druge strane, oporba tvrdi da će s Vladinim načinom vođenja državnih financija deficit do kraja godine premašiti 13 milijardi kuna, što je četiri milijarde kuna više od minusa koji je planirao ministar financija Ivan Šuker. U SDP-u procjenjuju da Vlada mora hitno ići u ozbiljan rebalans proračuna, a ne u “light” verziju samo zbog troškova referenduma oko Zakona o radu.

Pravdanje referendumom

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović poručio je jučer da je Vlada prije nekoliko mjeseci javnost trebala upoznati o nezadovoljavajućoj dinamici punjenja proračuna, a ne donedavno govoriti kako rebalans nije potreban i sada ga pravdati troškovima referenduma.

- To je neozbiljno, to čak niti za Hrvatsku nije presudan novac - kazao je Milanović. U SDP-u i dalje zagovaraju uvođenje novih poreza na luksuz, imovinu te dobit od kapitala i dividende.

- Hrvatska je jedna od rijetkih država koja nema takve poreze, pitanje je zašto. Tu se očito štite nečiji interesi - zaključio je Milanović.

Saborski zastupnik SDP-a Goran Maras tvrdi da je sadašnje stanje u kojem bi kraj godine, procjenjuje, mogli dočekati s deficitom od 11 ili 12 milijardi kuna, posljedica izostanka ozbiljnih reformi. Kao jedan od poteza koji je moguće odmah povući predlaže rezanje subvencija na koje godišnje odlazi više od šest milijardi kuna. Prva bi na redu, kaže, trebala biti javna poduzeća.

Predsjednik HNS-a Radimir Čačić upozorava da je u situaciji kada već u prvih šest mjeseci deficit dosegne 90 posto godišnjeg plana očito riječ o kolapsu državnih financija.

- Riječ je o neznanju, nesposobnosti i opasnoj politici. HNS je krajem prošle godine upozoravao da je proračun bio nerealan. Sada bi jedina ispravna odluka realne, poštene i odgovorne politike bila izlazak na izbore. To više što je Vlada dobila jasnu poruku više od 820.000 građana koji su stavili svoj potpis za referendum. Kada bi ova Vlada i bila sposobna, ona sada ima ozbiljan problem legitimiteta - poručuje Čačić.

Najpesimističniju procjenu da će deficit do kraja godine premašiti 13 milijardi kuna dao je potpredsjednik IDS-a Damir Kajin.

Mirovine su stečeno pravo

- Ne znam čemu se uopće čudimo. Što je to Vlada Jadranke Kosor u proteklih godinu dana učinila da bi deficit bio manji. Bit će problem sa svim stečenim pravima, od plaća i mirovina do socijale. Da je bilo pameti, mi smo se još 2009. trebali vratiti na razinu potrošnje iz 2006. Bilo bi bolno, ali ovako je još teže. Ako propustimo još godinu dana, niti Bog nam neće pomoći - kaže Kajin.

U Hrvatskoj stranci umirovljenika posebno su pak osjetljivi na dovođenje u pitanje isplate mirovina koje su, upozoravaju, radom stečeno pravo građana, a ne teret proračuna. Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja upozorava kako je odavno trebalo raščistiti što je statusno pravo, a što mirovina jer na 200.000 povlaštenih mirovina odlazi gotovo osam milijardi kuna godišnje.





Dugoročni problem je ZOR

Vlada nije pokazala umješnost u uvjeravanju javnosti da podrži njena nastojanja da smanji deficit, ali jest da je pok-ušala. Poreznim izmjenama i smanjenjem izuzeća od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, procjenjuju analitičari, moglo bi se uštedjeti tri milijarde kuna.

- Daljnja racionalizacija onemogućena je referendumom o Zakonu o radu koji zanemaruje dugoročni problem pada produktivnosti i konkurentnosti - kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. M. K.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:03