KRITIČARI JUTARNJEG O OSKARIMA: Najbolji glumac je Joaquin Phoenix, a nagradu će ipak osvojiti Daniel Day Lewis

Glumac i komičar Seth McFarlane ove će nedjelju u Dolby Theatreu u Los Angelesu voditi svečano proglašenje dobitnika Oscara, 85. nagrade Američke filmske akademije . Devet filmova u konkurenciji za najbolji film te po pet u ostale 23 kategorije bore se za nagradu koja posljednjih godina u komercijalnom smislu ne znači što je značila nekad, ali svejedno predstavlja ozbiljan faktor u filmskoj kulturi i biznisu.

Listu ovogodišnjih oskarovskih pretendenata - barem što se tiče broja nominacija - predvodi film “Lincoln” Stevena Spielberga koji ima 12 nominacija, uključujući one za najbolji film, režiju, adaptirani scenarij i mušku ulogu. Za njim je po broju nominacija “Pijev život” Anga Leeja s 11 nominacija, uključujući i sve gornje, osim glumačke. Po osam nominacija imaju mjuzikl “Jadnici” i romantična komedija “U dobru i u zlu”, a sedam špijunska drama “Argo” Bena Afflecka. Činjenica da na popisu filmova po broju nominacija vodi ozbiljna povijesna drama o američkom predsjedniku te da je redatelj te drame Steven Spielberg, koji Oscara nije dobio još od 1999., u nekadašnjim bi, predvidljivim oskarovskim sezonama “Lincoln” pretvarala u pouzdanog favorita. Međutim, više nije tako. Oscari su postali neobično ćudljiva nagrada, Akademijini glasači očito sve više vole iznenaditi izborima, a i novo pravilo s više od pet nominiranih za najbolji film ide na ruku manjim naslovima koji imaju čvrstu bazu zagovornika. Tako bi “Lincolnu” račune vrlo lako mogao pomrsiti film “Argo” o iranskoj talačkoj krizi sedamdesetih koji je režirao Ben Affleck, osrednji glumac koji se prometnuo u dobrog redatelja. “Argo” je prvo iznenadio time što je “Lincolnu” oteo Zlatni globus, potom je ugrabio niz strukovnih nagrada tijekom siječnja i veljače, a onda i BAFTA-u, britanskog “blizanca” Oscara. Na kladionicama “Argo” stoji najbolje i u ovom času mnogi mu daju više šansi od “Lincolna”.

Trend dekade

Od preostalih sedam filmova nominiranih za najbolji film pažnju vrijedi skrenuti na “Ljubav” Michaela Hanekea, film koji je ostvario rijetki uspjeh za uradak koji nije na engleskom: ugrabio je pet nominacija, uključujući i one za režiju, scenarij i glavnu žensku ulogu.

Ben Affleck za “Arga” nije nominiran za režiju, što znači da bi u slučaju pobjede Affleckova filma te dvije nagrade otišle različitim filmovima, što u posljednjoj dekadi postaje trend. Za režiju su međutim nominirani njegovi glavni konkurenti - Spielberg, Haneke i Ang Lee - te Benh Zeitlin za “Zvijer južnih divljina” i David O. Russell za “U dobru i u zlu”.

Najmanje se uzbuđenja očekuje u kategoriji za najbolju mušku ulogu. Daniel Day Lewis na samo je pola prsiju od svog trećeg Oscara u karijeri. Njegova uloga u “Lincolnu” ima sve tehnicističke karakteristike koje Akademija voli: imitiranje stvarne povijesne osobe, preobrazbu, šprahfeler, meketavi falset i velevažan, politički liberalan film. Ostali se nominirani stoga doimaju tek kao puki statisti, iako bi mnogi na podiju rado vidjeli Joaquina Phoenixa za ulogu u P. T. Andersonovom “The Masteru”. Ženske su nominacije kudikamo izjednačenije i zanimljivije. Ono što ih čini zanimljivim je činjenica da su nominirane istodobno i najstarija i najmlađa glumica u povijesti Oscara. Najstarija je 85-godišnja Francuskinja Emmanuelle Riva koja je ulogom u “Ljubavi” nadmašila Jessicu Tandy (“Vozeći gospođicu Daisy”, 1985), a najmlađa je 9-godišnja lujzijanska crna djevojčica Quvenzhane Wallis.

Bez favorita

Nijedna od njih, međutim, ne slovi za favorita: tu ulogu pridaju ponajprije Jennider Lawrence, kojoj je preklani izmakao zasluženi Oscar za triler “Zimska kost”, a sada bi ga zauzvrat trebala dobiti za “Silver Lining Playbook” (“U dobru i u zlu”). Ta crna komedija Davida O. Russella zanimljiv je fenomen. Taj je film, naime, prvi nakon tri desetljeća koji ima sve četiri glumačke nominacija ( Bradley Cooper, Jennifer Lawrence, Robert De Niro i Jacki Weaver). Posljednji takav bio je “Reds” (“Crveni”) Warrena Beattyja još 1981. Posve je međutim moguće da “U dobru i u zlu” izgubi sva četiri Oscara, iako je vjerojatnije da će osvojiti barem jednog ili dva: ponajprije onaj za Jennifer Lawrence, te najmanje poznatu nominiranu, australsku veteranku Jackie Warner.

Što se pak Oscara za inozemni film tiče, riječ je o nagradi koja, kako protječe vrijeme, postaje sve manje relevantna. Sve je oskudnije, naime, znanje Akademijinih glasača o neameričkom filmu; zbog golemog broja nominiranih filmova koje treba pogledati aktivno glasaju uglavnom stariji i neuposleniji članovi, pa se Akademija posljednjih godina dovija kako nagradu napraviti referentnijom.

Tko nedostaje

U ovogodišnjem izboru pet najboljih nedostaju neki filmovi bez kojih se nominacije doista ne bi smjele sastaviti, počevši od rumunjskog “Iza bregova”, preko francuskog populističkog zicera “Nedodirljivi” do njemačke “Barbare” Christiana Petzolda. Među onima koji su se domogli nominacije kao evidentni favorit strši Hanekeov “L’Amour”. Sasvim atipično za djelo koje nije na engleskom, film bečkog redatelja probio se među nominirane za najbolji film, režiju i scenarij, ponavljajući lanjski uspjeh Hazanaviciusova “L’Artista”.

U nekoj drugoj sezoni stanovite bi šanse imala i solidna danska povijesno-kostimirana drama “Kraljevska afera”. Čileanski film “No!” Pabla Larraina mogao bi temom zatitrati na lijevo-liberalni sentiment (film se bavi referendumom o svrgavanju Pinocheta), a nada “Ratne vještice” je brojna kanadska dijaspora u Hollywoodu. Ipak, sve je to teorija u zbilji, taj će kipek gotovo sigurno ponijeti bradati Bečanin Haneke za svoj francuski film.