Zašto se Hrvatska odjednom žuri proglasiti isključivi gospodarski pojas na moru

Stiglo je posve iznenada i neočekivano. HDZ je odlučio do kraja godine u parlamentu proglasiti isključivi gospodarski pojas Hrvatske u Jadranskom moru. U HDZ-u tvrde da to neće donijeti milijarde kuna, ali da se u svakom pojasu EU provodi zajednička europska ribarska politika pa će hrvatski ribari morati poštovati pravila, ali u financijskom se smislu neće puno profitirati.

Iako sada, dakle, žele brzinski proglasiti gospodarski pojas u Jadranu, još 22. listopada njihova je Vlada poslala Saboru mišljenje o inicijativi oporbenog Mosta u kojem se navodi da Hrvatska ima pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas, ali pritom tumači da već i sada, kroz postojeći ZERP, ostvaruje gotovo sva ključna prava u ovom dijelu Jadrana, a da neka koja bi dobila kroz gospodarski pojas baš i nisu posebno isplativa. Tako se navodi da Hrvatska već sada ostvaruje sve sadržaje osim onih koji se odnose na pravo na izgradnju umjetnih otoka i pravo na proizvodnju energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova. Pa čemu onda sva ta hitnost i žurba?

Ova tema aktualizirana je nakon nedavnog posjeta talijanskog ministra vanjskih poslova Luigija Di Maia Zagrebu i razgovora s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom. Razgovaralo se o zaštiti Jadrana i održivom razvoju, a talijanski ministar je objavio da Italija namjerava vrlo brzo pristupiti proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u svom dijelu Jadrana. Stoga je dogovoreno da će Italija i Hrvatska pristupiti pregovorima o razgraničenju na Jadranu. Takva najava potaknula je hrvatsku stranu da odluku o proglašenju IGP-a donese već do kraja godine.

U MVP-u tvrde da odluka o proglašenju IGP-a nije došla "s neba pa u rebra". "Kada je 2003. godine Hrvatska proglasila Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), on se nije primjenjivao na članice Europske unije, a Europska komisija ga je priznala. Tada niti jedna članica EU nije imala proglašen IGP, tek kasnije su ga među prvima proglasile Francuska i Španjolska i sad je došlo vrijeme da ga proglasimo praktički zajedno s Italijom na Jadranu", rekao je naš sugovornik.

Time će Jadran postati dio zajedničkih voda Europske unije te će se u njemu provoditi zajednička politika Europske komisije. Najveći benefit od proglašenja IGP-a, tvrde upućeni, bit će taj da ribarice trećih zemalja više neće moći ulaziti u Jadran i izlovljavati ribu. Za to će im u novom režimu biti potreban sporazum s Europskom komisijom, što je dugotrajan i kompliciran postupak. Time će se, tvrde nam, Jadran dodatno zaštititi. Zabrana izlova trećim zemljama ne odnosi se toliko na Crnu Goru koliko na ribarice azijskih država koje ulaze u Jadran i izlovljavaju ribu. Drugih benefita od IGP-a zapravo neće biti. Umjetne otoke graditi nećemo, barem u doglednoj budućnosti, kao ni proizvoditi električnu energiju iz morskih struja.

Ne očekuje se pretjerana reakcija Slovenije, koja prema tome otprije ima rezerve. Hrvatska je neformalno izvijestila Ljubljanu o svojoj namjeri, a u Zagrebu se tvrdi da je iz odluke arbitražnog suda o granici, koju Hrvatska ne priznaje, vidljivo kako Ljubljana nema pravo na osporavanje te odluke.