IZVANREDNA SJEDNICA

Sabor proglašava isključivi gospodarski pojas u Jadranu i odlazi na zimsku stanku

Do zaključenja redovne radne sezone, u ponedjeljak i utorak, Sabor će raspraviti pet zakonskih prijedloga
Zagreb, 111213.
Markov trg.
Sabor.
Redovita sjednica Sabora s raspravom o konacnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju.
Na fotografiji: prazna sabornica.
 Goran Mehkek/Cropix

Hrvatski sabor koji ovaj tjedan završava zasjedanje, održat će i izvanrednu sjednicu, treću u ovom sazivu, na kojoj bi trebao proglasiti isključivi gospodarski pojas (IGP) u Jadranu.

Sabor redovno zasjeda do 15. prosinca, no može zasjedati i izvan toga roka, izvanredno, na zahtjev predsjednika Republike, Vlade te većine svih zastupnika.

Da bi Vlada mogla inicirati sazivanje izvanredne sjednice najavio je predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić.

"Očekujem da Vlada i premijer iniciraju sazivanje izvanredne sjednice koja bi se održala 16., 17. i 18. prosinca", rekao je Bačić u petak, očekujući da Vlada za tu sjednicu predloži odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP).

Vlada će tu odluku usvojiti u ponedjeljak, najavio je premijer Andrej Plenković.

Premijer je, naime, u subotu na na Twitteru objavio da je "obavio konzultacije sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i talijanskim premijerom Giuseppeom Conteom u vezi s proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Hrvatske u Jadranu" te da će "Vlada izvješće o procesu konzultacija i prijedlog Odluke o proglašenju IGP usvojiti u ponedjeljak".

Za očekivati je da će se nakon toga znati i više pojedinosti o samoj izvanrednoj sjednici. Do zaključenja redovne radne sezone, u ponedjeljak i utorak, Sabor će raspraviti pet zakonskih prijedloga te glasovati o raspravljenima.

Sprječavanje zlouporaba

Među onima koji čekaju raspravu su izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita prema kojima će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita.

Takvo je rješenje predloženo nakon što su na terenu utvrđene zlouporabe, jer nigdje nije bilo propisano koliko dugo vlasnici nekretnina koje je država subvencionirala moraju u njima biti prijavljeni.

Novost je i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. u kojem Agencija za promet nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za subvencije, sada je u zakonu propisano da se pozivi raspisuju samo do kraja ove godine. Za nove subvencije u 2021. u državnom je proračunu osigurano 50 milijuna kuna, u 2022. i 2023. dodatnih 50 milijuna svake godine. Subvencioniranje stambenih kredita program je kojeg država provodi od 2017. pomažući građanima u otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina.

Provodi se jednom godišnje, ove godine, iznimno dva puta. U četiri godine odobreno je 16.611 zahtjeva za subvencioniranje kredita, u posljednjem pozivu, zaključenom 19. listopada ove godine, zaprimljen je 4.651 zahtjev.

Sabor će u ponedjeljak raspraviti prijedlog o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta ''Hrvatska - dovršetak autoceste na koridoru Vc''.

Sredstva iz Zajma, vrijednog 55 milijuna eura, koristit će se za dovršetak izgradnje 17,5 kilometara duge dionice između mosta Halasica i Belog Manastira te pet kilometara duge dionice između Belog Manastira i mađarske granice. Rok za otplatu zajma je 15 godina, uključujući tri godine počeka na otplatu glavnice, te 12 godina otplate, uz varijabilnu kamatnu stopu i 6-mjesečni EURIBOR plus jedan posto marže.

Izmjene pravila o zamjenicima gradonačelnika

Zastupnici će se u ponedjeljak izjasniti o amandmanima na ranije raspravljene zakone među kojima su i izmjene zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, o lokalnim izborima i o Gradu Zagrebu.

HDZ predlaže da se izmijeni odredba po kojoj bi pravo na jednog zamjenika imali samo gradonačelnici čiji gradovi imaju od 35 tisuća do 100 tisuća stanovnika, traži da to pravo imaju i gradonačelnici gradova s preko 10 tisuća stanovnika.

Ponudio je i rješenje, za mnoge, sporne odredbe po kojoj bi zamjenika općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenike u odsutnosti, odnosno spriječenosti, mijenjala osoba koju odredi predstavničko tijelo. HDZ predlaže da duže odsutnog načelnika ili gradonačelnika mijenja privremeni zamjenik kojeg će on, iz reda općinskog, odnosno gradskog vijeća, imenovati na početku mandata, s tim da odluku o imenovanju može promijeniti u mandatu.

Privremenog zamjenika, predlaže Klub manjina, načelnik i gradonačelnik mogu odrediti i iz reda pripadnika manjina. Nakon što odradi izvanrednu sjednicu, Sabor će imati stanku do 15. siječnja iduće godine, kada mu počinje redovno proljetno zasjedanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 10:30